REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Povrv-761/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivani Požar, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov, u pravnoj stvari tužitelja HEP - toplinarstvo d.o.o., Miševečka 15a, Zagreb, OIB:15907062900, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Kosu, odvjetniku u odvjetničkom društvu Kos & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika SVEA EKONOMI d.o.o., Zagreb, Ulica Damira Tomljanovića – Gavrana 11, OIB: 17863542417, zastupanog po punomoćniku Branku Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Škarica i Partneri u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. studenoga 2024., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ĐŽ, odvjetničke vježbenice u Odvjetničkom društvu Kos i Partneri i zamjenika punomoćnika tuženika MŽ, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Škarica i Partneri, 19. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ljerke Gec, poslovni broj Ovrv-1794/2022 od 24. siječnja 2023., u dijelu u kojem se nalaže tuženiku SVEA EKONOMI D.O.O. isplatiti tužitelju HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. iznos od 163,08 eura sa zateznim kamatama koje teku od 3. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za pet postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ljerke Gec, poslovni broj Ovrv-1794/2022 od 24. siječnja 2023., u dijelu u kojem se nalaže tuženiku SVEA EKONOMI D.O.O. isplatiti tužitelju HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. zatezne kamate na iznos od 11,48 EUR od 23. rujna 2022. do 22. prosinca 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, u roku 15 dana

III. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ljerke Gec, poslovni broj Ovrv-1794/2022 od 24. siječnja 2023., u dijelu u kojem se nalaže tuženiku SVEA EKONOMI D.O.O. isplatiti tužitelju HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. iznos od 11,48 EUR te se utvrđuje da je tužba u tom dijelu povučena.

IV. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Ljerke Gec, poslovni broj Ovrv-1794/2022 od 24. siječnja 2023., u dijelu u kojem se nalaže tuženiku SVEA EKONOMI D.O.O. isplatiti tužitelju HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. iznos od 82,02 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 3. rujna 2022. do isplate te se tužbeni zahtjev u tom dijelu odbija kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku SVEA EKONOMI d.o.o. isplatiti tužitelju HEP-toplinarstvo d.o.o. trošak parničnog postupka u iznosu do 40,92 eura od 19. prosinca 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za osam postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Na prijedlog tužitelja javna bilježnica Ljerka Gec iz Zagreba donijela je rješenje o ovrsi poslovni broj UPP/OS-Ovrv-1794/2022 od 24. siječnja 2023. na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga od 30. studenog 2022. kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 256,57 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao i troškovima ovršnog postupka.

2. Tuženik je protiv navedenog rješenja o ovrsi pravodobno podnio prigovor te je rješenjem ovog suda poslovni broj Povrv-761/2023-2 od 4. rujna 2023. stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

3. Tuženik u prigovoru u bitnome navodi da nije niti vlasnik niti posjednik predmetne nekretnine. Ističe da je u razdoblju od 07/2021 do 12. travnja 2022. tuženik bio samo fiducijarni vjerovnik te je takvo stanje i upisano u zemljišne knjige. Navodi da je obveznik plaćanja svih troškova i režija za nekretninu koja je predmet fiducijarnog, uvjetnog, prijenosa vlasništva, fiducijarni dužnik kao korisnik usluge i posjednik nekretnine. Također prigovara izvodu iz poslovnih knjiga jer iz istog proizlazi da je datum isporuke bio od 31. srpnja 2022. do 31. ožujka 2022., a datum izdavanja svih računa je 19. kolovoza 2022. Ističe da je račun 202208 u iznosu od 11,48 eura podmiren s obzirom da se isti odnosi na razdoblje kada je tuženik bio u posjedu stana.

4. Tužitelj tijekom postupka pojašnjava da je tuženik u utuženom razdoblju bio vlasnik stana na adresi [adresa] u [adresa], a da se tražbina tužitelja odnosi na isporučeno toplinsku energiju za navedeni stan. Ističe da je promjena vlasnika na tuženika izvršena na temelju dostavljenog zemljišnoknjižnog izvatka dok zapisnik o primopredaji ne predstavlja dokument na temelju kojeg se vrši promjena krajnjeg kupca. Nadalje navodi da je sklopljen ugovor između predstavnika zgrade i tužitelja, a da krajnji kupac nema obvezu sklapanja Ugovora o potrošnji toplinske energije s tužiteljem pojedinačno.

5. Podneskom od 20. listopada 2023. tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 245,11 eura s pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačno utužene iznose, kao i zatezne kamate na podmireni iznos glavnice u iznosu od 11,48 eura od 23. rujna 2022. do 22. prosinca 2022., kao i trošak parničnog postupka.

6. Očitujući se na navode tužitelja, tuženik je podneskom od 11. prosinca 2023. naveo kronologiju događaja i to na način da je 5. rujna 2005. HVB SPLITSKA BANKA d.d. sklopila sa ŠŽ, kao korisnikom kredita/protivnikom osiguranja i JŽ kao protivnikom osiguranja, Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva, OU-653/2005 na temelju kojeg ugovora je HVB SPLITSKA BANKA d.d., 6. rujna 2005. pod posl.br. Zs- 13856/2005 uknjižena kao prethodni vlasnik (fiducijarni vlasnik), uz napomenu da je prijenos prava vlasništva izvršen radi naplate potraživanja Banke, temeljem naprijed opisanog Ugovora o kreditu. Nadalje, 27. studenoga 2018., pod posl.br. Z- 64106/2018, a na temelju Ugovora o cesiji – prodaja potraživanja i Dodatka ugovora o cesiji – prodaja potraživanja, ugovor br. S030/2017, u korist SVEA EKONOMI d.o.o. izvršen je prijenos fiducijarnog prava vlasništva – te je SVEA EKONOMI d.o.o. upisana kao prethodni vlasnik nekretnine. 15. studenoga 2021. tuženik SVEA EKONOMI d.o.o. ishodio je Potvrdu o punopravnom vlasništvu predmetne nekretnine, sastavljenu od strane javnog bilježnika Tihane Sudar iz Zagreba od 15. studenoga 2021. pod posl.br. OU-120/2019. Zatim je 22. ožujka 2022. SVEA EKONOMI d.o.o. kao predlagatelj podnijela nadležnom sudu prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i brisanje zabilježbe na nekretnini upisanoj u: knjigu PU: Grad Zagreb, [broj poduloška]/ zkul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica], po novoj izmjeri 6722/5 k. o. [katastarska općina], koji predmet se vodio pod posl.br. Z-15647/2022 i u kojem postupku je Općinski sud u Novom Zagrebu, zk. odjel Novi Zagreb je 23.03.2023. donio rješenje o uknjižbi prava vlasništva i brisanju zabilježbe na predmetnoj nekretnini. Slijedom navedenog, tuženik ističe da je tužitelj imao osnovu usmjeriti zahtjev za isplatu isključivo prema fiducijarnom dužniku, ujedno i korisniku usluga te posjedniku, a ne i prema tuženiku (kao fiducijarnom vjerovniku). Danom kada je tuženik stekao punopravno vlasništvo, stekao je i obvezu plaćanja troškova koji se odnose na nekretninu, troškove režija, pričuve i sl. Slijedom navedenog, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da, nakon provedenog dokaznog postupka, odbije tužbu te naloži tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove postupka.

7. U tijeku postupka sud je pročitao izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja od 30. studenoga 2022. (list 12 spisa), primopredajni zapisnik (list 19, 30, 45 i 133 spisa), potvrdu o uplati iznosa za potrošnju toplinske energije za 8. mjesec 2022. (list 20 i 31 spisa), povijesni prikaz izvatka iz knjige položenih ugovora na dan 31. siječnja 2023., 19. listopada 2023. i 8. prosinca 2023. (list 28-29, 40-42 i 126-129 spisa), dopis od 15. prosinca 2022. (list 43 spisa), prigovor koji se dostavlja tuženiku (list 44 spisa), opomenu pred ovrhu (list 46 spisa), e-mail poruku (list 47-48 spisa), ugovor o potrošnji toplinske energije (list 49-58 spisa), odluka suvlasnika zgrade/građevine o sklapanju ugovora o potrošnji toplinske energije s kupcem toplinske energije (list 59-95 spisa), prijepise računa (list 97-116 spisa), potvrdu javnog bilježnika (list 131-132 spisa), stručni članak - aktivna i pasivna legitimacija u sporovima naplate zajedničke pričuve (list 134-141 spisa).

8. Nije proveden dokaz financijskim vještačenjem budući da je visina tužbenog zahtjeva odrediva iz dokumentacije koja se nalazi u spisu te za istu nisu potrebna stručna znanja s kojima sud ne bi raspolagao. Međutim, valja navesti da se zbroj iznosa koje je sud održao na snazi i onih koje je ukinuo u potpunosti ne podudaraju s vrijednosti predmeta spora, a razlog tome je preračunavanje iznosa iz kuna u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 na dvije decimale.

9. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim do visine u izreci.

10. Predmet spora je ispunjenje obveze tuženika po osnovi nepodmirenih računa za isporučenu toplinsku energiju za stambeni prostor u [adresa], za razdoblje potrošnje srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2021. te siječanj, veljača i ožujak 2022. u ukupnom iznosu od 245,11 eura.

11. Među strankama nije sporno da je tužitelj ovlašten na pružanje usluge isporuke toplinske energije te da je tuženik 22. prosinca 2022. izvršio uplatu iznosa od 11,48 eura čime je podmirio račun za 08/2022.

12. Sporna je pasivna legitimacija s obzirom na prigovor tuženika da je u utuženom razdoblju bio fiducijarni vjerovnik, a ne vlasnik i posjednik utužene nekretnine. Također, sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.

13. Čitanjem izvatka iz poslovnih knjiga od 30. studenoga 2022. i prijepisa računa sud je utvrdio da je kao potrošač, odnosno korisnik usluge tužitelja zaveden tuženik za stambeni prostor na adresi u [adresa], te da se utuženo potraživanje odnosi na obračun utroška za toplinsku energiju za razdoblje isporuke u mjesecu srpnju, kolovozu, rujnu, listopadu, studenom i prosincu 2021. te u siječnju, veljači i ožujku 2022. u ukupnom iznosu od 245,11 eura.

14. Uvidom u prijepise računa sud je utvrdio da su iznosi i datumi dospijeća na računima identični onima iz izvatka iz poslovnih knjiga tužitelja.

15. Čitanjem povijesnog izvatka iz knjige položenih ugovora sud je utvrdio da je 27. studenoga 2018. zaprimljen prijedlog tuženika kao predlagatelja protiv Splitska banka d.d. kao protustranke, radi uknjižbe fiducijarnog prava vlasništva, dok je 22. ožujka 2022. zaprimljen prijedlog tuženika kao predlagatelja protiv protustranke RŽ, radi uknjižbe prava vlasništva.

16. Čitanjem potvrde javne bilježnice Tihane Sudar od 15. studenoga 2021. sud je utvrdio da je predlagatelj osiguranja (ovdje tuženik) postao punopravni vlasnik nekretnine protivnika osiguranja ĐŽF upisane u Zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, knjiga položenih ugovora Grad Zagreb, zk. ul. [broj ZK uloška]. podul. 21518, koja u naravi predstavlja stan broj 3, lijevo, na XX katu, površine 37,87 čm, koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na čestici broj 5844/5 po novoj izmjeri čest. br. 6722/5 k. o. [katastarska općina], u cijelosti.

17. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tuženik stekao punopravno vlasništva nad predmetnom nekretninom već danom izdavanja potvrde javne bilježnice, odnosno, 15. studenoga 2021., a sve u skladno su čl. 322. st. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje OZ), neovisno o tome što je tuženik prijedlog za uknjižbu prava vlasništva podnio tek 22. ožujka 2022.

18. Sud je, stoga, utvrdio da je tuženik do 15. studenoga 2021. bio fiducijarni vlasnik stana na XX. katu zgrade u [adresa], površine 37,87 čm, dok je 15. studenoga 2021. stekao punopravno vlasništvo, a što proizlazi iz potvrde javne bilježnice Tihane Sudar.

19. S obzirom na navedeno utvrđenje suda, potraživanje tužitelja s osnova isporuke toplinske energije u mjesecu srpnju, kolovozu, rujnu, listopadu i prvoj polovici studenoga 2021. nije osnovano jer je u navedenom razdoblju tuženik bio fiducijarni vjerovnik, dok je potraživanje datuma isporuke u drugoj polovici studenoga i prosincu 2021. te siječnju, veljači i ožujku 2022. osnovano jer je tuženik od 15. studenoga 2021. uživao punopravno vlasništvo utužene nekretnine. Naime, propust tuženika da podnese prijedlog za uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišne knjige odmah po zaprimanju potvrde javne bilježnice, ne može ići na štetu tužitelja.

20. Neovisno o tome što predmet ovog postupka nije potraživanje tužitelja s osnova zajedničke pričuve, valja ukazati na to da je na zajedničkom sastanku Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova, održanom u travnju 2016. godine radi ujednačavanja sudske prakse, upravo vezano za raspravu o pasivnoj legitimaciji fiducijarnog vlasnika posebnog dijela nekretnine u postupcima naplate zajedničke pričuve suvlasnika, ukazano je na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom zahtjeva za zaštitu zakonitosti izražen u rješenju tog suda pod poslovnim brojem Uzz-16/11 od 29. svibnja 2012., prema kojem „fiducijarni vlasnik, koji nije postao i punopravni vlasnik, nije vlasnik u smislu poreznih propisa pa ni porezni obveznik“.

21. Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske upućuje na posebnu prirodu fiducijarnog vlasništva, pa je i u odnosu na dosege ovlaštenja i odgovornosti fiducijarnog vlasnika valjalo poći od odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012 i 152/2014, ZVDSP), koji iako polazi od toga da je fiducijarni vlasnik bezuvjetni vlasnik, ipak fiducijarnog vlasnika razlikuje od punopravnog vlasnika. Tako ZVDSP u čl. 34. st. 4. i 5. fiducijarnog vlasnika naziva prethodnim vlasnikom, a fiducijanta, kojem u pravilu ostaje posjed stvari, naziva potonjim vlasnikom.

22. Dakle, kod fiducijarnog osiguranja tražbine, polazeći od odredbe čl. 297. st. 2. ZVDSP-a, primjenjuju se odredbe Zakona o vlasništvu kojima se uređuje hipoteka, osim što fiducijant - dužnik, ne može osnivati terete na nekretnini, koju je prenio u vlasništvo, niti je fiducijar - vjerovnik ovlašten dalje s njom raspolagati te što je fiducijar ovlašten, ne bude li mu tražbina ispunjena o dospijeću, namiriti se sukladno odredbama Ovršnog zakona.

23. Imajući u vidu sve izloženo, ovaj sud utvrđuje da u konkretnoj situaciji osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) ne dovodi na strani tuženika kao vjerovnika (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koje ima drugi vlasnik nekretnine. On nekretninu, kao što je u konkretnoj situaciji slučaj, ne koristi i nema je u neposrednom posjedu.

24. Nasuprot tome, kako je to već prethodno obrazloženo, tuženik je punopravno vlasništvo stekao 15. studenoga 2021. kada je javni bilježnik kao povjerenik suda izdao potvrdu čime je postao predmnijevani vlasnik. Predmnijevano vlasništvo definirano je odredbom članka 166. stavak 1. ZOVSP kao vlasništvo za koje je dokazan pravni temelj i istinit način stjecanja. Neovisno o tome što tuženik nije odmah po zaprimanju predmetne potvrde javnog bilježnika zatražio uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišne knjige, on je uživao sva prava koja ima izvanknjižni vlasnik, a samim time osim prava imao je i obveze.

25. Slijedom svega navedenog, sud je ukinuo platni nalog za isplatu iznosa od 12,84 eura (datuma isporuke 31. srpnja 2021.), 10,72 eura (datuma isporuke 31. kolovoza 2021.), 12,19 eura (datuma isporuke 30. rujna 2021.), 28,49 eura (datuma isporuke 31. listopada 2021.) i 17,78 eura (polovica računa datuma isporuke 30. studenoga 2021.), odnosno, ukupno 82,02 eura.

26. U odnosu na preostalo potraživanje u iznosu od 17,78 eura (druga polovica računa datuma isporuke 30. studenoga 2021.), 39,91 eura (datuma isporuke 31. prosinca 2021.), 40,79 eura (datuma isporuke 31. siječnja 2022.), 32,64 eura (datuma isporuke 28. veljače 2022.) i 31,96 eura (datuma isporuke 31. ožujka 2022.), odnosno u iznosu od 163,08 eura sud je utvrdio osnovanim, pored prethodno navedenih razloga i iz razloga kako slijedi.

27. Čitanjem ugovora o potrošnji toplinske energije broj ugovora: 173004201401 i odluku suvlasnika zgrade/građevine utvrđeno je da je tužitelj s vlasnicima samostalnih uporabnih cjelina nekretnine, zastupanih po ovlaštenom predstavniku suvlasnika, zaključio ugovor o potrošnji toplinske energije na adresi u [adresa].

28. Odredbom čl. 1. st. 3. Ugovora o potrošnji toplinske energije nadalje je propisano da ugovorne strane utvrđuju da su krajnji kupci donijeli Odluku o sklapanju ugovora o potrošnji toplinske energije s kupcem većinom glasova suvlasnika koja se računa po suvlasničkim dijelovima, dok je st. 4. istog članka propisano da se ugovor sklopljen između kupca i krajnjih kupaca na temelju Odluke iz st. 3. smatra sklopljenim sa svim krajnjim kupcima i primjenjuje se i na svakog novog krajnjeg kupca u opsegu prava i obveza koje je imao njegov prethodnik. 29. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio aktivnu i pasivnu legitimaciju, a koja proizlazi iz ugovornog odnosa.

30. Odredbom čl. 2. st. 2. toč. 4. Općih uvjeta za isporuku toplinske energije (Narodne novine broj 35/14, 129/15 – dalje Opći uvjeti) propisano je da je krajnji kupac pravna ili fizička osoba koja je vlasnik samostalne uporabne cjeline ili zgrade/građevine, a koja kupuje toplinsku energiju za vlastite potrebe. Odredbom čl. 4. st. 7. Općih uvjeta propisano je da je krajnji kupac na kojega se prenose prava i obveze dužan u roku od osam dana od dana nastale promjene putem ovlaštenog predstavnika suvlasnika prijaviti kupcu toplinske energije svaku promjenu koja ima utjecaj na ugovorni odnos s kupcem toplinske energije.

31. Dakle, obveza tuženika na ispunjenje predmetne tražbine proizlazi iz činjenice da je tuženik krajnji kupac u smislu citirane odredbe čl. 2. st. 2. toč. 4. Općih uvjeta, a s obzirom na utvrđenje suda da je tuženik od 15. studenoga 2021. punopravni vlasnik samostalne uporabne cjeline te time osnovano zaveden od navedenog datuma u evidencijama tužitelja prema šifri krajnjeg kupca 3173025199.

32. Odredbom čl. 13. st. 1. Općih uvjeta propisano je da kupac toplinske energije formira račun za krajnjeg kupca na temelju računa opskrbljivača toplinskom energijom iz čl. 12. st. 1. i 3. ovih Općih uvjeta te odluke o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju i ugovorene naknade za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, u skladu s ugovorom o potrošnji toplinske energije. Iz prijepisa računa razvidno je da su isti formirani sukladno odredbama čl. 12. i 13. Općih uvjeta, kao i odredbama Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (Narodne novine broj 99/14, 27/15, 124/15). Naime, iz prijepisa računa vidljivo je da se za predmetni poslovni prostor raspodjela i obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju obavlja na temelju modela 2EG (prema udjelu površine samostalne uporabne cjeline u ukupnoj površini svih samostalnih uporabnih cjelina priključenih na zajedničko mjerilo toplinske energije), odnosno da se računi za isporučenu toplinsku energiju fakturiraju na temelju potrošnje toplinske energije, pojedinačno za svaki stambeni prostor. Za raspodjelu priključne snage na zajedničkom mjerilu toplinske energije korišten je model 2S prema kojem se snaga samostalne uporabne cjeline utvrđuje prema umnošku ukupne priključne snage i udjela površine samostalne uporabne cjeline u ukupnoj površini svih samostalnih uporabnih cjelina priključenih na zajedničko mjerilo toplinske energije. Raspodjela toplinske energije vrši se prema površini prostora tuženika (33,75 m2), a fiksni elementi računa se obračunavaju i naplaćuju neovisno o količini potrošene toplinske energije.

33. S obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik vlasnik samostalne uporabne cjeline od 15. studenoga 2021., odnosno da je krajnji kupac u smislu odredbe čl. 2. st. 2. toč. 4. Općih uvjeta kojemu je pružena usluga isporuke toplinske energije, dakle, potrošač toplinske energije, te da tuženik tijekom postupka ne dokazuje da je podmirio potraživanje tužitelja za isporučenu uslugu toplinske energije za utuženo razdoblje, a da je sud uvidom u izvadak iz ovjerovljenih poslovnih knjiga i prijepise računa, koji predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu odredbe čl. 31. st. 1. OZ, uz koju zakon veže presumpciju istinitosti i autentičnosti i čiju vjerodostojnost tuženik ničime nije osporio, kao i ostalu spisu priležeću dokumentaciju, utvrdio osnovanost potraživanja tužitelja, kao i visinu istoga, to je tuženik primjenom odredbe čl. 2. st. 2. toč. 4. Općih uvjeta te odredbe čl. 9. i čl. 342. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 78/15, 29/18

– dalje ZOO) kao kupac pružene usluge u obvezi plaćanja utužene komunalne usluge u iznosu od 163,08 eura.

34. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO. Osnovan je zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih na pojedinačne iznose od idućeg dana od dana dospijeća svakog pojedinog računa do isplate (čl. 183. st. 1. ZOO) s obzirom da tuženik nije podmirio utužene račune do dana dospijeća naplate istih po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

35. Također, sud je utvrdio osnovanim i potraživanje tužitelja koje se odnosi na zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos u visini 11,48 eura i to od 23. rujna 2022. do 22. prosinca 2022. kao dana uplate, a što proizlazi iz potvrde s lista 31 spisa.

36. Odluka o stopi zateznih kamata određena je sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).

37. Ovdje valja navesti da prigovor tuženika da svi računi imaju isti datum dospijeća nije odlučan za rješenje spora budući da je kao datum dospijeća istaknut kasniji datum, a što ne ide tuženiku na štetu, već naprotiv, njemu u korist.

38. Preostale dokaze dostavljene u spis sud nije posebno cijenio niti obrazlagao jer pored gornjih utvrđenja ne bi doveli do drugačije odluke o biti stvari.

39. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 451. st. 3. ZPP-a, platni nalog je održan na snazi na isplatu iznosa od 163,08 eura sa pripadajućim zateznim kamatama kao i u dijelu kojim tužitelj potražuje zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od 11,48 eura, a kako je navedeno u točki I. i II. izreke presude. Nadalje, platni nalog ukinut je za isplatu iznosa od 11,48 eura te je utvrđeno da je tužba u tom dijelu povučena, dok je platni nalog ukinut za isplatu iznosa od 82,02 eura s pripadajućim zateznim kamata te je tužbeni zahtjev u tom dijelu odbijen kao neosnovan sukladno Zaključku 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 2. lipnja 2017. u Zagrebu, a kako je odlučeno u točki III. i IV. izreke presude.

40. S obzirom da je platni nalog samo onaj dio rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim se prihvaća zahtjev tužitelja da se tuženiku naloži plaćanje dospjele tražbine, a ne i odluka o troškovima ovršnog postupka, to je sud o troškovima postupka i to onog dijela koji se tiče izdavanja platnog naloga u sklopu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, kao i onog nastalog u parnici, odlučivao ovom presudom kojom se postupak završava slijedom čega i zatezna kamata na trošak teče od donošenja presude (sukladno Zaključku br. 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa predsjednicima građanskih odjela županjskih sudova održanom 2. lipnja 2017.).

41. Odluka o troškovima postupka utemeljena je čl. 151., čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja stranaka po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora prema konačno specificiranom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: Tarifa). Utvrđeno je da je tužitelj u pogledu visine konačno specificiranog tužbenog zahtjeva uspio sa 66,54%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspio, prema slobodnoj ocjeni suda, sa 60,00 %, što ukupno iznosi 126,54 %, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se tužiteljev uspjeh u sporu od 63,27 %. Tuženik je u pogledu visine uspio sa 33,46%, a u osporavanju pravne osnove sa 40,00%, što ukupno iznosi 73,46%, a nakon što se i navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se uspjeh tuženika u sporu od 36,73%, pa je valjalo od postotka tužitelja tj. od 63,73% oduzeti postotak tuženika tj. 36,73%, jer je tužitelj stranka koja je u većoj mjeri uspjela u sporu. Na taj način dobiven je konačan postotak uspjeha tužitelja u sporu od 27,00 %.

42. Tužitelju je na temelju Tbr.9/1 i Tbr.7/1 Tarife priznat trošak zastupanja na ročištu održanom od 20. studenoga 2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr 9/1 OT) i trošak sastava podneska od 20. listopada 2023. 25 bodova (Tbr. 8/1 OT), što uvećano za iznos jednog boda od 2,00 eura i pripadajući PDV u visini od 25%, iznosi 125,00 eura, kojem iznosu treba dodati trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura. Navedenom trošku također treba pridodati i trošak sastava prijedloga za ovrhu (Tbr. 11/1 OT) u iznosu od 25 bodova (što uvećano tada važeću vrijednost jednog boda od 15,00 kn iznosi 49,77 eura) kao i trošak javnobilježničke naknade u iznosu od 25,00 kn (3,32 eura) sukladno odredbi čl. 7. st. 1. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine br. 9/21, dalje u tekstu Pravilnik) te ostatak naknade javnog bilježnika u iznosu od 75,00 kn (9,95 eura) sukladno odredbi čl. 7. st. 2. Pravilnika, a što ukupno iznosi 13,27 eura. Slijedom navedenog, sveukupno priznati trošak tužitelja iznosi 151,54 eura, odnosno razmjerno uspjehu tužitelja u sporu od 27,00 % (čl. 154. st. 2. ZPP-a) iznosi 40,92 eura. Zatezne kamate na navedeni trošak određene su sukladno čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona, a teku od dana donošenja presude.

43. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki V. izreke presude.

U Zagrebu 19. prosinca 2024.

Sutkinja

Ivana Požar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna strana može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda u četiri primjerka za sud i protivnu stranu. Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba protiv ove presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja uz pristojbu na presudu

2. Pun. tuženiku