Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: R1-129/2024-8

REPUBLIKA HRVATSKA

R J E Š E N J E

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Općine Čačinci, Trg Franje Kuharića 2, Čačinci, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke ĆA iz [adresa], zastupana po privremenom zastupniku GA, odvjetniku iz [adresa], radi proglašenja nestale osobe umrlom, nakon provedenog postupka, 19. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Prostustranka ĆA rođ. VA, kći VA i TA rođ. Ć, sa posljednjim prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1909. u [adresa], proglašava se umrlom, a kao dan njezine smrti utvrđuje se **.**.1997.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio prijedlog za proglašenje nestale protustranke ĆA umrlom, navodeći da je protustranka rođena **.**.1909. (u prijedlogu očito omaškom naveden datum 18. ožujak 1909.), a da je pravomoćnim rješenjem PP Orahovica, broj: 511-16-06-04/5-UP/I-6/13-2017 od 7. ožujka 2017., istoj poništen matični broj građana (1801909306503), budući nema hrvatsko državljanstvo. OA bila je u braku s IA od 7. lipnja 1941. do 28. kolovoza 1975., kada je brak razveden pravomoćnom presudom. OA nema prijavljeno prebivalište u [adresa], jer je brisana budući nije ishodila osobnu iskaznicu i/ili ima prijavljeno prebivalište na adresi koja nije evidentirana u registru prostornih jedinica. ĆA je na adresi [adresa] imala prijavljeno prebivalište od 7. listopada 1987. do 7. ožujka 2017., kada je adresa brisana brisan od strane Policijske postaje Orahovica temeljem odredbe čl. 18. st. 3. Zakona o prebivalištu (osobe kojima je danom stupanja na snagu Zakona o prebivalištu 29. prosinca 2012. godine istekao rok važenja osobne iskaznice više od 15 dana, ili koje nikad nisu ishodile osobnu iskaznicu, te osobe koje imaju prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru, dužne su u roku od dvije godine to jest do 29. prosinca 2014. godine nadležnom tijelu ponovno prijaviti prebivalište). ĆA se gubi svaki trag početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i od tada nikad nije dolazila u [adresa], gdje se nalazi nekretnina u njezinom vlasništvu, te od tada o njoj nema nikakvih saznanja je li živa. Na nekretninama protustranke iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] - vrt u Selu sa 201 čhv (723 m2) i kč. br. [katastarska čestica] - oranica u Selu sa 226 čhv (813 m2) više se ne nalazi nikakav stambeni objekt pogodan za život i stanovanje. Kako o nestaloj ĆA nema nikakvih vijesti već preko trideset godina, a imajući u vidu da se radi o osobi od čijeg je rođenja prošlo 105 godina, postoji vrlo velika vjerojatnost da imenovana više nije živa, a sve sukladno čl. 1. st. 1. toč. 2. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (NN-10/74). Kako protustranka posjeduje imovinu, a da bi se mogao pokrenuti ostavinski postupak u kojem bi predmetna imovina kao ošasna prešla u vlasništvu predlagatelja jedinice lokalne samouprave na kojoj se predmetna nekretnina nalazi, predlagatelj je predložio da sud protustranku proglasi umrlom, a da se kao dan njezine smrti utvrdi 16. prosinac 1995.

2. Radi zaštite prava i interesa protustranke u ovom postupku rješenjem javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, posl. br. R1-1/2024-3, UPP-OS- 55/2024-3 od 1. ožujka 2024., protustranci je postavljen poseban skrbnik GA, odvjetnik iz [adresa].

3. Sukladnom odredbi čl. 60. st. 1. i 2. Zakona o izvanparničnom postupku (NN- 59/23, dalje ZIP) u Službenom listu RH "Narodne novine" br. 51 od 30. travnja 2024., i na e oglasnoj ploči sudova objavljen je Oglas od 19. travnja 2024. javne bilježnice Tamare Banac Knežević iz Orahovice, kojim je objavljeno da je pokrenut postupak proglašenja nestale ĆA umrlom te je ista pozvana da se javi javnoj bilježnici, a sve druge osobe koje nešto znaju o životu protustranke, da o tome bez odgode obavijeste javnu bilježnicu, s naznakom da će se po isteku roka od tri mjeseca od objavljivanja oglasa odlučiti o prijedlogu predlagatelja.

4. Nakon proteka navedenog roka, tijekom kojeg se protustranka nije javila, niti su se javile druge osobe koje bi imale saznanja o životu protustranke, ovaj postupak je nastavljen, tijekom kojeg su izvedeni dokazi čitanjem verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preslike izvatka iz matice rođenih za protustranku, izvoda iz Pl. br. 18 k. o. [katastarska općina], uvidom u izvod iz kat. plana za predmetnu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čitanjem uvjerenja PP Orahovica o prebivalištu protustranke od 26. siječnja 2024., dopisa Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 20. ožujka 2024., saslušanjem svjedoka SA i ČA te saslušanjem z.z. predlagatelja KA, načelnika [adresa].

5. Iz preslike izvatka iz matice rođenih za protustranku Matičnog ureda Orahovica od 17. siječnja 2024., utvrđeno je da je protustranka rođena **.**.1909. u [adresa], od oca VA i majke TA. rođ. Ć, da je 7. lipnja 1941. u Novom Sadu sklopila brak s IA iz [adresa], da je brak razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Osijeku posl. br. P-2533/72 od 28. kolovoza 1975., te da je pravomoćnim rješenjem PP Orahovica, broj: 511-16-06-04/5- UP/I-6/13-2017 od 7. ožujka 2017., protustranci poništen matični broj građana (1801909306503), jer nema hrvatsko državljanstvo.

6. Iz verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je protustranka upisana kao vlasnica kč. br. [katastarska čestica] - vrt u Selu sa 201 čhv (723 m2) i kč. br. [katastarska čestica] - oranica u Selu sa 226 čhv (813 m2).

7. Iz izvoda iz Pl. br. 18 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je protustranka upisana kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] – okućnica (oranica) sa 813 m2.

8. Iz izvod iz kat. plana utvrđeno je da se neposredno iza navedene kč. br. [katastarska čestica] - vrt u Selu sa 201 čhv (723 m2) nalazi kč. br. [katastarska čestica] - vrt u Selu sa 201 čhv (723 m2), što ukazuje da se najvjerojatnije radi o nekretninama koje u naravi predstavljaju jedan jedinstveni posjed.

9. Iz uvjerenja PP Orahovica o prebivalištu protustranke od 26. siječnja 2024., utvrđeno je da je u razdoblju od 7. listopada 1987. do 7. ožujka 2017. protustranka imala prijavljeno prebivalište na području [adresa] na adresi [adresa].

10. Iz dopisa Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske od 20. ožujka 2024., utvrđeno je da prostustranka nije evidentirana u Evidenciji osoba nestalih u Domovinskom ratu, niti je evidentirana u bilo kojoj drugoj evidenciji Uprave za zatočene i nestale.

11. Svjedok ČA iskazao je da u cijelosti ostaje kod iskaza koji je dao na zapisnik javne bilježnice od 29. kolovoza 2024., u kojem je naveo da protustranku poznaje jer mu je bila susjeda do 1991. godine, kada je izbjegla sa ostalim stanovništvom u Bosnu i Hercegovinu, gdje je i umrla i pokopana. Srodnika po njegovom saznanju ista nema, bila je razvedena te da je vidio da je putem do Banja Luke ista preminula **.**.1991.. Na ročištu pred sudom naveo je da je navedeni datum, kojeg je naznačio u svom iskazu kao dan smrti protustranke, ostao mu je u sjećanju jer je toga dana narod iz [adresa] krenuo u koloni prema B i H, i krećući se u koloni od ljudi je čuo da je toga dana umrla ĆA. Nije vidio čas njezine smrti niti je nakon toga istu vidio, već je od ljudi iz Slat. G koji su živjeli u [adresa] čuo da je ĆA sahranjena u Banja Luci. ĆA bila je njegova susjeda u Slat. Drenovcu preko puta njegove kuće i otuda ima saznanja da je nakon razvoda braka živjela sama, da nije imala djece te bližih, a niti daljnjih srodnika. Naime, zna da nije imala djece, niti braće i sestara, a niti daljnje rodbine, s obzirom da ju od kada je živjela sama nakon razvoda braka nitko nije posjećivao od rodbine. Kuća koja se nalazila u Slat. Drenovcu vlasništvo ĆA u naravi je okućnica, odnosno ruševna kuća i u toj nekretnini nitko ne živi niti posjeduje.

12. Svjedok SA iskazao je da ostaje kod iskaza koji je dao na zapisnik javne bilježnice od 29. kolovoza 2024., u kojem je naveo da u Općini Čačinci radi kao komunalni redar od 1993. godine, da ne poznaje ĆA, da na adresi gdje joj je bilo posljednje prebivalište više od 30 godina nema nikoga te je nekretnina nepodobna za život jer nema kuće, samo šikara. Na ročištu pred sudom naveo je da mu je poznato da na adresi na kojoj je ĆA imala prijavljeno posljednje prebivalište više od 30 godina nema nikoga, jer je tri godine prije nego što je počeo raditi u Općini Čačinci bio u pričuvnom sastavu policije, a nakon zaposlenja u Općini Čačinci imao je mogućnost uvida u popis stanovništava od 1995. pa nadalje, kako onog stanovništva koje se vratilo u [adresa], tako i onih koji su nakon povratka podnijeli zahtjev za popravak svojih kuća, i u nijednom od tih popisa nije našao ime ĆA. Nema nikakvih saznanja o smrti iste, raspolaže samo podacima koje su sadržani u rodnom listu, odnosno da je bila razvedena, da je prije rata živjela u [adresa], međutim, nema nikakvih saznanja o njezinom životu nakon što su 1991. ljudi odlazili iz Slat. [adresa] u B i H. Nema nikakvih saznanja o njezinoj rodbini, niti mu je poznato da li je imala svoju vlastitu djecu. Što se tiče nekretnina koje ista ima u [adresa], naveo je da je na tim nekretninama bio zadnji puta negdje 1995. godine. U Općini Čačinci se obilaze nekretnine o kojima nitko ne brine i vrši se popis tih nekretnina, a s obzirom da je zaposlen kao komunalni redar ima saznanja da su nekretnine ĆA zapuštene i nitko ih ne koristi. Nije mu poznato da li danas na tim nekretninama ima kakav čvrsto izgrađeni objekt, a ako postoji to je sada ruševina.

13. Z.z. predlagatelja DA, načelnik [adresa], iskazao je da dužnost načelnika obnaša skoro četiri godine i točno je da je Općina sada u fazi pronalaženja vlasnika nekretnina koje su neodržavane, a sve to kako bi se te vlasnike pronašlo i na neki način primoralo da te nekretnine urede. Između tih nekretnina nalazi se i nekretnina ĆA u [adresa], u kojem mjestu se još nalazi nekoliko takvih i sličnih nekretnina. Od starijih mještana [adresa] su u Općini došli do saznanja da je ĆA preminula, nije mu poznato gdje i kada je točno umrla, isto tako od starijih mještana Slat. G su došli do saznanja da ĆA nije imala vlastite djece niti drugih srodnika. Koliko ima saznanja nekretnine koje ĆA ima u Slat. Drenovcu su u derutnom stanju, naime, osobno je bio na tim nekretninama i može reći da se radi o ruševnoj kući na kojoj su ostala samo četiri vanjska zida bez krova sa zaraslom šikarom, tako da se u vrijeme vegetacije tijekom ljeta zidovi te kuće uopće ne vide. Navedene nekretnine se nalaze u glavnoj [adresa], odnosno uz tu cestu. Općina Čačinci, a niti on osobno kao načelnik Općine, nemaju nikakvih interesa da predmetne nekretnine ĆA postanu vlasništvo Općine ili njegovo vlasništvo. Postoji isključivi interes da se te nekretnine urede, da ne nagrđuju okoliš u mjestu [adresa], u blizini tih nekretnina nalazi se kuća za odmor vlasništvo fizičkih osoba, a osim toga Općina Čačinci ima određene projekte za uređenje mjesta Slat. [adresa] kao turističkog mjesta. Pojam sekvestracija nije mu poznat, a na pitanje zašto Općina, ako ima namjeru samo urediti predmetnu nekretninu ĆA, kroz postupak sekvestracije nije stekla mogućnost da te nekretnine uredi, jer taj postupak omogućuje da se i bez suglasnosti vlasnika nekretnine od strane jedinica lokalne samouprave urede, naveo je da mu do sada nije bilo poznato da postoji ta mogućnost, slijedom čega je Općina, ne znajući za taj postupak sekvestracije, pokrenula postupak proglašenja nestale ĆA umrlom.

14. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenih činjenica, utvrđeno je da su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za proglašenje prostustranke ĆA umrlom. Naime, odredbom čl. 55. st. 1. toč. 1. ZIP propisano je da će sud proglasiti umrlom osobu o čijem životu u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, a od čijeg je rođenja proteklo 70 godina. Odredbom st. 2. istog članka navedenog Zakona određeno je da se navedeni rok od pet godina računa od dana kad je po posljednjim vijestima nestala osoba bila živa, a ako se taj rok ne može točno utvrditi, rok počinje teći završetkom mjeseca, odnosno godine za koju je utvrđeno da je osoba bila živa.

15. Datum 13. prosinca 1991., kojeg je svjedok ČA u svom iskazu naveo kao dan smrti protustranke, ne može se sa sigurnošću prihvatiti kao dan kada je protustranka umrla, ovo tim prije što navode navedenog svjedoka, o istaknutom datumu kao danu smrti protustranke, svjedok SA i z.z. predlagatelja nisu potvrdili, niti je činjenicu da je protustranka umrla upravo navedenog datuma predlagatelj potkrijepio drugim relevantnim dokazima, a niti je ta činjenica potvrđena vjerodostojnom relevantnom dokumentacijom ili drugim podacima nadležnih državnih tijela. Međutim, iz provedenih dokaza nesporno je utvrđeno da nakon 1991. godine o životu protustranke više nije bilo nikakvih vijesti. Naime, svjedok ČA naveo je da nije vidio čas smrti protustranke, niti je nakon navedenog datuma istu više vidio, već je od ljudi iz [adresa] koji su živjeli u [adresa] čuo da je sahranjena u Banja Luci. Svjedok SA naveo je da ne poznaje protustranku, da na adresi gdje je ista imala posljednje prebivalište u [adresa], više od 30 godina nema nikoga te da nema nikakvih saznanja o njezinom životu. Iz iskaza z.z. predlagatelja proizlazi da su od starijih mještana [adresa] u Općini Čačinci došli do saznanja da je protustranka preminula, no nije mu poznato gdje i kada je umrla.

16. Potrebno je istaknuti da je predlagatelj aktivno legitimirana za podnošenje prijedloga za proglašenje protustranke umrlom, budući da, sukladno odredbi čl. 57. st. 1. ZIP, ima pravni interes za pokretanje ovog postupka. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da protustranka nije imala vlastitu niti posvojenu djecu, a niti braću i/ili sestre, a niti nekog od dalje rodbine. Tako svjedok ČA tvrdi da je protustranka bila njegova susjeda preko puta njegove kuće i otuda ima saznanja da je nakon razvoda braka živjela sama, da nije imala djece te bližih, a niti daljnjih srodnika, s obzirom da ju od kada je živjela sama nakon razvoda braka nitko od rodbine nije posjećivao. Svjedok SA nema nikakvih saznanja o rodbini protustranke, niti mu je poznato da li je ista imala vlastitu djecu. Z.z. predlagatelja naveo je da su Općini od starijih mještana [adresa] došli do saznanja da protustranka nije imala vlastite djece niti drugih srodnika.

17. Sijedom navedenog, aktivna legitimacija predlagatelja očituje se u činjenici da, u okolnostima kada protustranka, a kako to za sada proizlazi iz dokaza provedenih u ovom postupku, nema nasljednika koji bi bili pozvani na nasljedstvo temeljem zakona, o čemu će se konačno meritorno odlučiti u ostavinskom postupku, a koji će biti moguće po službenoj dužnosti pokrenuti tek nakon što se temeljem ovog rješenja u maticu umrlih upiše činjenica smrti protustranke, postoji mogućnost da se ostavina iza protustranke utvrdi kao ošasna ostavina, u kojem slučaju bi nekretnine vlasništvo protustranke, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sukladno odredbi čl. 20. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN-48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19 ZN) prešle na predlagatelja Općinu Čačinci, na čijem području se navedene nekretnine nalaze.

18. S obzirom na sve navedeno, utvrdivši da je predlagatelj aktivno legitimiran za podnošenje prijedloga za proglašenje protustranke umrlom, da o životu protustranke u posljednjih pet godina nije bilo nikakvih vijesti, da je od rođenja protustranke proteklo više 70 godina te da je prema posljednjim vijestima protustranka 1991. godine bila živa, jer je utvrđeno da je te godine protustranka, zajedno s drugim mještanima [adresa], u koloni krenula u B i H, sud je temeljem odredbe čl. 55. st. 1. toč. 1. ZIP protustranku proglasio umrlom, a kao dan njezine smrti, sukladno odredbi čl. 55. st. 1. toč. 1. i st. 2. ZIP, utvrdio datum 1. siječanj 1997., odnosno prvi dan po isteku pet godina od završetka 1991. godine, u kojoj godini je protustranka nesumnjivo bila živa, slijedom čega je riješeno kao u izreci.

U Slatini, 19. prosinca 2024.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Hrvoje Šutalo, odvjetnik iz ZOU Glavaš & Šutalo iz Vinkovaca – punomoćnik predlagatelja.

2. GA, odvjetnik iz [adresa] – privremeni zastupnik protustranke.

3. Matični ured Slatina, nakon pravomoćnosti, uz dopis.