Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4901/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mileni Frankić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja RZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, Ivana Lučića 3, OIB 90633715804, radi uređenja suvlasničkih odnosa, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-75/2024-6 od 2. srpnja 2024., dana 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja RZ, kao neosnovana i potvrđuje rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-75/2024- 6 od 2. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja zaprimljen kod suda prvog stupnja 6. veljače 2024. i zaveden pod poslovnim brojem R1-75/2024, ispravljen podneskom predlagatelja od 23. veljače 2024.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik bez navođenje žalbenih razloga određenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/1328/13, 89/14, 70/19. 80/22, 114/22,155/23 i 21/24 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje sukladno čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj: 59/23). Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet nastaviti.

3. Žalba je neosnovana.

4. Iz sadržaja spisa proizlazi da su stranke suvlasnici stambene zgrade i dvorišta u [adresa] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojoj je stambenoj zgradi uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova na način da je predlagatelj vlasnik tri posebna dijela koji se nalaze u prizemlju, odnosno suterenu, dok je protustranka vlasnik posebnog dijela na prvom katu. Pod, čije stanje zabrinjava predlagatelja, se, a kako to proizlazi iz navoda predlagatelja, nalazi u stanu - posebnom dijelu stambene zgrade u [adresa] koji je u vlasništvu protustranke, a predlagatelj, kako to proizlazi iz njegovog podneska od 23. veljače 2024. u ovom postupku traži da se izvrši procjena stanja poda u stanu protustranke nakon čega smatra da će moći postaviti daljnje zahtjeve.

5. Sud prvog stupnja, odbija prijedlog predlagatelja, polazeći od utvrđenja da nisu ispunjene pretpostavke da se predmetni postupak provede kao izvanparnični postupak osiguranja dokaza sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku (čl. 272. st. 1., 274.) jer provođenje postupka osiguranja dokaza nije predviđeno u situaciji kada predlagatelj smatra da možda postoji mogućnost nastanka štete koja bi možda u budućnosti mogla nastati zbog stanja neke nekretnine i načina njenog korištenja.

6. Nadalje, sud prvog stupnja nalazi da nisu ispunjene niti pretpostavke za provođenje predmetnog izvanparničnog postupka predviđene odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 40. st. 3. i 45., 44. st. 4., 48. st. 3., 74. st. 2., 83. st. 3. i čl. 103. st. 1.), a navodi predlagatelja o stanju poda u stanu protustranke te o ometanju pristupa i radova na krovu ne mogu podvesti niti pod jedno od navedenih prava za koja je zakonom predviđeno da ih njihov ovlaštenik može ostvariti u izvanparničnom postupku.

7. Osim toga u konkretnom slučaju pod stana protustranke ujedno predstavlja strop posebnog dijela predlagatelja, pa su stoga obje stranke dužne brinuti i održavati taj pod/strop u skladu sa odredbama čl. 80. st. 1. i st. 2. ZV na način da isti služi svojoj svrsi, a svakako je svrha poda u prostoriji bilo koje građevine (koji je ujedno strop druge prostorije) da može izdržati trčanje i skakanje djeteta. Sukladno navedenom predlagatelj statiku navedenog dijela predmetne nekretnine može provjeriti i na način da stručna osoba izvrši pregled stropa u predlagateljevom posebnom dijelu. Ukoliko pak predlagatelja uznemirava ponašanje djeteta koje stanuje u stanu iznad njegovog predlagatelj je ovlašten u parničnom postupku tražiti zaštitu od uznemiravanja prema čl. 110. st. 4. ZV, dok u vezi tvrdnji da stanar u stanu protustranke ometa pristup i radove predlagatelj nije postavio nikakav konkretni zahtjev o kojem bi sud mogao odlučivati u izvanparničnom postupku.

8. Predlagatelj žalbom osporava zakonitost rješenja, ukazujući na stanje stropa koje je sačinjen od trstike i žbuke i star 130 godina, što u kombinaciji s vlagom, a uz trčanje, skakanje, bacanje predmeta može izazvati urušavanje tog dijela stropa, što je predvidiva mogućnost, pa je sud trebao utvrditi pravo stanje, a to je moguće jedino iz prostorija stana vlasništvo Filozofskog fakulteta.

9. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita.

10. U postupku nije počinjena niti jedna bitna povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP.

11. Sud prvog stupnja je na pravilno utvrđene činjenično stanje, donošenjem pobijanog rješenja pravilno primijenio materijalno pravo.

12. Odredbom čl. 272. ZPP je propisano ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.

13. U skladu s čl. 274. ZPP predlagatelj je dužan naznačiti prava čija zaštita ovisi o činjenicama koje se imaju utvrditi predloženim dokazom, razloge zbog kojih smatra da je izvođenje ovog dokaza nužno radi utvrđenja tih činjenica te razloge iz kojih proizlazi da se kasnije ovaj dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano.

14. To znači da je svrha provođenja postupka osiguranja dokaza izvođenje dokaza za koje se može pretpostaviti da su nužni za utvrđenje relevantnih činjenica prije pokretanja parničnog postupka, ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, a ovi uvjeti iz čl. 272. i 274. ZPP moraju biti kumulativno ispunjeni kako bi se osiguranje dokaza zaista i provelo.

15. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, kojima ponavlja navode iznesene u prijedlogu, a tiču se stanja stropa u posebnom dijelu zagrade u [adresa], koji je u vlasništvu protu stranke, pravilno je sud prvog stupnja odbio prijedlog za provođenje postupka osiguranja dokaza jer, i prema stavu ovoga suda, razlozi navedeni u prijedlogu ne ukazuju na ispunjenje pretpostavki iz čl. 272. i čl. 274. ZPP, odnosno da se izvođenje dokaza vještačenjem kasnije neće moći izvesti ili da će isto biti otežano, pri čemu provođenje postupka osiguranja nije predviđeno u situaciji kada predlagatelj smatra da možda postoji mogućnost nastanka štete koja bi možda mogla nastati u budućnosti zbog stanja nekretnine i načina njenog korištenja.

16. Osim toga, izvanparnični postupka je posebna grana sudskog postupka koji se po svom predmetu razliku od parničnog postupka, a Zakona o vlasništvu i drugom stvarnim pravila u svojim odredbama izričito određuje koja stvarana prava njegovi ovlašenici mogu ostvariti u izvanparničnom postupku (navedeni pod rbr. 8. rješenja), dok se navodi predlagatelja o stanju stropa (na koje ponovno ukazuje u žalbi) ne mogu podvesti niti pod jedno od stvarnih prava za koja je zakonom predviđeno da ih njihov ovlaštenih može utvrđivati u izvanparničnom postupku.

17. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 19. prosinca 2024.

Sutkinja:

Milena Frankić