REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-1799/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d., [adresa], OIB: 29743547503, kojeg zastupa punomoćnik VOM, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnica iz Odvjetničkog društva Pavlak & Partneri d.o.o. iz Rijeke, Splitska 2, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik VO, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 14. studenog 2024. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 19. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e :

I/ Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju TRIGLAV OSIGURANJE d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 29743547503, iznos od 2.175,33 €, zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od 26. studenog 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.952,32 € sa zakonskom zateznom kamatom od 19. prosinca 2024. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III/ Odbija se djelomično tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 295,47 € zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se 25. listopada 2021. godine, oko 02:55 sati na državnoj cesti br. 3 Zagreb-Rijeka, kod mjesta Zdihovo dogodila prometna nesreća uslijed naleta na divljač, kojom prilikom je oštećeno teretno vozilo marke „Renault“, registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu BKS – LEASING CROATIA d.o.o., kojim se koristi društvo VB AUTOMOBILI d.o.o., a kojim je upravljao vozač ZO. Nakon udarca je divljač pobjegla s mjesta događaja. Na mjesto događaja pristupili su policijski službenici Policijske postaje Vrbovsko. Vozač nije bio pod utjecajem alkohola, a o događaju je obaviještena nadležna lovačka udruga „Lipov Vrh“ Severin na Kupi - Lukovdol, odnosno lovnik gospodin ŠO, koji na mjesto događaja nije izašao. Tijekom očevida s vozila je izuzeta dlaka divljači. BKS – leasing Croatia d.o.o. kao vlasnik gore navedenog vozila i davatelj objekata leasinga je dana 31.08.2020. dao suglasnost društvu VB AUTOMOBILI d.o.o., kao primatelju leasinga, odnosno krajnjim korisnicima objekata leasinga prema ugovorima o podnajmu, a koji su ugovaratelji osiguranja, za samostalno provođenje postupaka rješavanja djelomičnih šteta na točno navedenim objektima leasinga, među kojima je i predmetno vozilo (broj šasije [broj šasije]). Istom suglasnošću dana je ovlast osiguravajućim društvima da isplate prema odštetnim zahtjevima vrši izravno prema krajnjim korisnicima vozila, za vozila koja su u leasingu, u podnajmu kod društva Tisak Plus d.o.o., među kojima je također predmetno vozilo. U vrijeme nastanka štetnog događaja oštećenik Tisak Plus d.o.o. je s tužiteljem imao sklopljenu policu kasko osiguranja temeljem koje je prijavljena nastala šteta. Točnije, na vozilu su oštećeni branik, blatobran, vrata, letvice itd. Šteta je procijenjena na iznos od 20.488,00 kn, no budući da je oštećenik obveznik PDV-a te je isti u mogućnosti odbiti kao pretporez, isplaćena je naknada štete bez PDV-a, a koja je iznosila 16.390,40 kn. U isto vrijeme je Hrvatski Lovački Savez odnosno Lovačka udruga „Lipov Vrh“ Severin na Kupi - Lukovdol imala sklopljenu policu osiguranja s tuženikom, broj 804271894. Do štete na vozilu došlo je isključivo radi neočekivanog i iznenadnog istrčavanja divljači na cestu, a ne krivnjom vozača koji nezgodu nije mogao izbjeći niti otkloniti, nije mu je utvrđen ikakav prekršaj niti je konzumirao alkoholna pića. Tužitelj je oštećenom dana 25. studenog 2021. isplatio iznos od 16.390,40 kn na ime naknade štete te se obratio tuženiku, kao osiguravatelju osobe odgovorne za nastalu štetu, s regresnim zahtjevom dana 24. studenog 2021. za isplatu iznosa od 16.390,40 kn. Dana 2. prosinca 2021. od tuženika je zaprimljena obavijest o obradi zahtjeva. Međutim, do današnjeg dana predmetnom zahtjevu tuženik nije udovoljio, a nije se niti očitovao o postojanju svoje obveze. Poziva se na članak 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne Novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja te navodi da je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja te da su stoga na njega prešla osiguranikova prava prema osobi koja je odgovorna za štetu, a da je tuženik sklopilo ugovor o osiguranju s Lovačkim društvom, odnosno s istim je imalo sklopljeno policu osiguranja te je time preuzelo obvezu nadoknaditi štetu za koju je odgovoran njihov osiguranik sukladno odredbama članaka 1064. – 1067. ZOO-a.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori da se dana 25.10.2021. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo motorno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu BKS-Leasing Croatia d.o.o., a kojim je upravljao vozač ZO, no osporio je da je do prometne nesreće došlo uslijed naleta vozila osiguranika tužitelja na divljač u smislu odredbe čl. 9 Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20; dalje u tekstu: ZL) pa stoga osporava pasivnu legitimaciju. Osporio je odgovornost za štetu jer šteta na vozilu nije nastala zbog provođenja lova od strane osiguranika tuženika. Nadalje, napominje kako sukladno odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara: vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Stoga je pretpostavka za odgovornost tuženika da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova. Napominje kako čl. 80. ZL predstavlja specijalni propis. Njime je određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Ističe da je primarni uzrok nastanka nezgode neprilagođena brzina osiguranika tužitelja. Nadalje, osporio je aktivnu legitimaciju kao i tijek zateznih kamata od dana odštetnog zahtjeva, dok nije osporio visinu štete.

3. U nastavku postupka tužitelj je u cijelosti osporio tuženikove navode iz odgovora na tužbu te je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvidu u Potvrdu i dopis MUP-a (list 8-9, 10 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list 11 spisa), Suglasnost za samostalno rješavanje i isplatu djelomičnih šteta (list 12-18 spisa), policu za automobilska osiguranja (list 19 spisa), presliku prometne i vozačke dozvole (list 20-23 spisa), Prijavu štete (list 24-25 spisa), Izvid štete (list 26-27 spisa), fotografije (list 28-59 spisa), račun (list 60 spisa), potvrda o izvršenoj transakciji (list 61 spisa), obračun štete (list 62 spisa), regresni zahtjev (list 63-64 spisa), Obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (list 65 spisa), sudska praksa (list 66, 84-93, 125-130, 157-172, 176-195 spisa), pribavio podatke od Lovačke udruge Lipov Vrh (list 102 spisa), pribavio spis MUP-a (list 103-109 spisa), saslušao je svjedoka ZO (list 122-123 spisa) i proveo prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću dipl. ing. (list 140- 144 spisa).

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud došao je do uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Predmet spora je plaćanje iznosa od 2.175,33 €, kojeg je tužitelj platio svojem osiguraniku po osnovi police osiguranja na ime naknade štete nastale 25. listopada 2021. naletom divljači na vozilo na državnoj cesti br. 3. Zagreb-Rijeka kod mjesta Zdihovo.

7. Sporna je aktivna i pasivna legitimacija, nastanak osiguranog slučaja, tuženikova odgovornost i tijek zateznih kamata.

8. Uvidom u police automobilskog osiguranja razvidno je kako je ovdje tužitelj bio osiguravatelj vozila Renault, Kangoo express, teretni automobil reg. oznake [registarska oznaka], u razdoblju od 26.08.2021. do 26.08.2022., da je ugovaratelj kao i osiguranik društvo Tisak plus d.o.o., Zagreb, da je korisnik leasing društvo VB automobil d.o.o. iz Rijeke. Nadalje, utvrđeno je kako automobilsko osiguranje uključuje osiguranje automobilskog kaska i osnovno osiguranje. Iz prometne dozvole razvidno je kako je vlasnik vozila BKS – Leasing Croatia d.o.o., a da je korisnik vozila VB automobili d.o.o.

9. Iz Suglasnosti za samostalno rješavanje i isplatu djelomičnih šteta razvidno je kako je društvo BKS-leasing Croatia d.o.o. kao vlasnik i davatelj objekta leasinga dalo suglasnost društvu VB AUTOMOBILI d.o.o. iz Rijeke kao primatelju leasinga odnosno krajnjim korisnicima objekta leasinga prema ugovorima o podnajmu, a koji su ugovarateljima osiguranja za samostalno provođenje postupaka rješavanja djelomičnih šteta na niže navedenim objektima leasinga te da ovlašćuju osiguravajuće društvo da isplate prema odštetnim zahtjevima vrši izravno prema krajnjim korisnicima vozila za vozila koja su u leasingu u podnajmu kod društva Tisak plus d.o.o., a po ugovorima prema specifikaciji koja se nalazi u privitku navedene suglasnosti. Uvidom u prometnu dozvolu razvidno je da je vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], broj šasije [broj šasije] društvo BKS Leasing Croatia d.o.o., da je korisnik vozila VB Automobili d.o.o. Navedeno vozilo s tim brojem šasije nalazi se na specifikaciji vozila za koje društvo BKS-leasing Croatia d.o.o. kao vlasnik daje suglasnost osiguravajućem društvu da isplate prema odštetnim zahtjevima vrši izravno prema krajnjim korisnicima vozila za vozila koja su u leasingu u podnajmu kod društva Tisak plus d.o.o.

10. Iako je u spis dostavljena nepotpisana polica osiguranja, ovdje valja imati na umu odredbu čl. 925. ZOO-a koja propisuje da je ugovor o osiguranju sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena (st. 1.); o sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu i potpisanu policu osiguranja ili neku drugu ispravu o osiguranju (list pokrića i sl.) (st. 2.). Dakle, činjenica da na predmetnoj polici nema potpisa, ne znači da ugovor o osiguranju nije sklopljen, budući da iz navedene odredbe proizlazi da je ugovor o osiguranju sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena. Osim toga, valja napomenuti kako ista polica potvrđuje da je sklopljeno automobilsko kasko i osnovno osiguranje, dok iz Potvrde MUP-a proizlazi kako je predmetno vozilo u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja. Slijedom navedenog sud je cijenio neosnovan tuženikov prigovor aktivne legitimacije te je utvrdio kako je upravo tužitelj bio osiguratelj vozila reg. oznake [registarska oznaka], a čiji je vlasnik bilo društvo BKS Leasing Croatia d.o.o., a korisnik VB Automobili d.o.o., dok je krajnji korisnik bilo društvo Tisak plus d.o.o. koje je bilo u podnajmu ranije navedenog vozila.

11. Iz potvrde MUP-a razvidno je kako je 25.10.2021. oko 02,55 sati na državnoj cesti br. 3. Zagreb- Rijeka kod mjesta Zdihovo došlo je do prometne nesreće naletom na divljač u kojoj je sudjelovalo ranije navedeno vozilo kojeg je vozilo ZO. Nadalje utvrđeno je da vozač ZO nije bio pod utjecajem alkohola, što potvrđuje i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu. Nadalje, obavješten je predsjednik LU Lipov Vrh ŠO koji je naveo kako će tijekom dana izvršiti obilazak područja radi mogućeg pronalaska ranjene divljači. Nadalje, pobrojana su oštećenja na vozilu i to oštećenja prednjeg desnog blatobrana i prednja desna vrata te je navedeno kako je mjesto događaja pokriveno prometnim znakom opasnost "Divljač na cesti", dok iz dopisa MUP-a od 30.05.2022. proizlazi kako je izuzeta dlaka divljači.

12. Uvidom u prijave štete iz osiguranja automobilskog kaska razvidno je kako šteta na predmetnom vozilu u ranije navedenom štetnom događaju prijavljena kod tužitelja temeljem ranije navedene police osiguranja.

13. Uvidom u račun broj 3984/1/1 razvidno je da je isti sastavljen za popravak predmetnog vozila temeljem izvida štete Triglav osiguranja d.d. Isti se odnosi na odboj vjetra bran pr, far D, blatobran PR D, set prič blat PR D, obloga kuć kot PR D, obl kuć kot PR D PR, vrata PR D, brtva OTV PR vanj D, letvica vrata PR D, letvica kliz vrata D, autolimarski radovi, autolakirerski radovi, materijal lakiranja i sitni potrošni materijal te je račun sačinjen na iznos od 16.390,40 kn (bez PDV-a), odnosno 20.488,00 kn (zajedno s PDV-om).

14. Iz ispisa transakcije razvidno kako je tužitelj uplatio TISAK PLUS d.o.o., Zagreb iznos od 16.390,40 kn.

15. Iz podatka od Lovačke udruge Lipov Vrh razvidno je kako se dana 25.10.2021. nisu izvodile lovne aktivnosti na području lovišta.

16. Naime, odredbom čl. 80. st. 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi ili lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. U ovom, predmetu utvrđeno je kako se u vrijeme štetnog događaja nije provodio lov.

17. Međutim, ako je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe ZOO-a, sve u smislu odredbe čl. 76. st. 2. ZL-a koja propisuje da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako tim zakonom nije propisano drukčije.

18. S obzirom na to da je divljač koja se kreće na javnoj cesti opasna stvar, to u slučaju kada je do štete u lovištu došlo naletom vozila na divljač, a nije se provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbi čl. 1063. i 1064. ZOO-a, dok se prema odredbama čl. 1067. st. 2. i 3. navedenog Zakona može osloboditi odgovornosti u potpunosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti) ili djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

19. Prema odredbi čl. 963. st. 1. ZOO-a isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

20. Iz iskaza svjedoka ZO razvidno je kako je vozio RENAULT KANGOO od TISKA d.d. te da je na cestu izletjelo više košuta bilo ih je 5 do 6 komada i jedna do tih košuta je udarila njegov auto sa desne suvozačeve strane te u tom udarcu je udarila i oštetila koliko se sjeća blatobran i retrovizor. Nakon toga far nije radio jer je i on bio oštećen. Vozilo je bilo od leasing kuće. Ova košuta nakon udarca je otišla s mjesta nesreće, no međutim na vozilu i to na blatobranu koji je oštećen su ostale njezine dlake. Policija je napravila očevid i izuzela je dlake. Na tom dijelu vozio je jako sporo jer je vozio po noći i od tih životinja se ne može brzo voziti jer stalno prelaze cestu. On je vozio sigurno po propisanoj brzini te je čim je ugledao košute kako izlijeću na cestu odmah prikočio, no međutim njega je jedna košuta udarila u suvozačevu stranu. Jako je brzo stao nakon kočenja jer nije vozio brzo i upravo su policajci odkomentirali kako je brzo stao nakon kočenja. Na tom dijelu postoji prometni znak divljač na cesti kao i ograničenje brzine, čini mu se 50 km/h. Nesreća se dogodila u naseljenom mjestu i to na dijelu ravnice te negdje na polovici ravnice su košute iskočile iza jedne kuće. Uz cestu se nalazile s jedne i druge strane kuće s time da sa desne strane se nalazilo i udubljenje vezano za stajalište autobusa pa je odmah nakon što ga je košuta lupila stao u to udubljenje kako bi pričekao policiju. Na mjesto događaja je došla policija te su tražili ovu košutu koja je udarila u automobil.

21. U svojem nalazu i mišljenju vještaka Igor Jakoplić, dipl. ing. je naveo kako je prilikom nezgode došlo je do naleta teretnog vozila osiguranika tužitelja RENAULT KANGOO reg. oznake [registarska oznaka] prednjom desnom bočnom stranom vozila na životinju, prema iskazu vozača na košutu, koja se kretala preko kolnika državne ceste D-3 od sjevera prema jugu, odnosno vozaču gledano s desna u lijevo, na dionici kolnika unutar naselja Zdihovo. Vozilo osiguranika tužitelja kretalo se od Zagreba prema Rijeci. Do naleta je došlo tijekom noći, kolnik je bio osvijetljen slabijom uličnom rasvjetom, a rasvjetno tijelo se nalazilo upravo u razini mjesta naleta. Prema duljini puta smirivanja vozila nakon naleta od 12 metara bi slijedilo da se teretno vozilo u trenutku naleta kretalo brzinom od oko 37 km/h. Brzinu kretanja vozila neposredno prije nezgode nije moguće utvrditi tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova. Vozač je životinju koja je udarila u vozilo mogao uočiti najranije oko 0,85 sekundi prije naleta, tako da nije imao dovoljno vremena čak niti za dovođenje vozila u kočeno stanje. Tehničkim načinima se ne može utvrditi da li je i koliko ranije prva životinja u krdu istrčala na kolnik i da li je vozač za reakciju imao i više vremena od utvrđenih 0,85 sekundi. Zbog navedenog nikako nije moguće utvrditi brzinu kretanja vozila u trenutku uočavanja opasnosti, duljinu puta koju je vozilo prevalilo od pozicije kad je vozač mogao najranije uočiti opasnost pa do mjesta naleta i mogućnost izbjegavanja naleta na toj duljini puta.

22. U ovom predmetu, sukladno provedenom dokaznom postupku utvrđeno je kako je društvo TISAK PLUS d.o.o. s tužiteljem ugovorio kasko osiguranje, zatim, da je tužitelj osiguraniku, sukladno Suglasnost vlasnika vozila BKS-leasing Croatia d.o.o. nadoknadio štetu u iznosu od 16.390,40 kn (što preračunato u eure iznosi 2.175,38 €) uplatio na račun osiguranika TISAK PLUS d.o.o., a što je razvidno iz potvrde o izvršenoj transakciji, računa servisa i obračuna štete, kao i da prometnica, na kojoj se dogodila prometna nesreća, prolazi lovištem kojim gospodari društvo Lovačka udruga Lipov Vrh. Sud tijekom postupka nije utvrdio da je do nesreće došlo uslijed provođenja lova.

23. Prema tome, budući da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019., između ostalog, naveo slijedeće: „14.1. Predlagatelj smatra da nije uređen slučaj u kojem dođe do naleta vozila na divljač, ako se ne provodi lov i ako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama. Ustavni sud napominje da iako Zakon o lovstvu ne uređuje u cijelosti tu situaciju, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima (do kojih može doći) koja će dati odgovor na tu dilemu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača. Polazeći do ovlaštenja zakonodavca da mijenja modele pojedinih zakonskih instituta, posebice na području gospodarskih odnosa, Ustavni sud ne nalazi da je postojeće zakonsko rješenje iz članka 80. stavka 6. Zakona o lovstvu nesuglasno s člankom 3. Ustava odnosno nije nesuglasno načelu izvjesnosti pravne norme jer je osporena norma dostatno određena, precizna i dostupna kako bi subjekti na koje se primjenjuje mogli prilagoditi svoje postupanje. Dakle, odštetna odgovornost nije isključivo na vozaču ili lovoovlašteniku jer je za određivanje odštete potrebno ispitati ponašanje lovoovlaštenika, vozača i oštećenika u svakom konkretnom slučaju.“

24. Slijedom navedenog, premda je člankom 80. stavkom 6. Zakona o lovstvu propisano da je lovoovlaštenik (a time i njegov osiguratelj) odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, u slučaju kada je do naleta vozila na divljač došlo u vremenu kada se nije provodio lov (i ako je vozač upravljao vozilom sukladno propisima kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi), činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naime, prema iskazu ZO proizlazi kako je isti vozio sukladno propisanoj brzini, što potvrđuje i vještak u svojem nalazu i mišljenju u kojem je naveo da prema duljini puta smirivanja vozila nakon naleta od 12 metara bi slijedilo da se teretno vozilo u trenutku naleta kretalo brzinom od oko 37 km/h te da vozač mogao uočiti životinju najranije oko 0,85 sekundi prije naleta te da nije imao dovoljno vremena čak niti za dovođenje vozila u kočeno stanje. Isti je naveo da nema tehničkih mogućnosti utvrditi koliko je iznosila brzina neposredno prije nezgode niti koliko ranije je iskočila prva životinja u krdu na kolnik. Slijedom navedenog sud je utvrdio kako je vozač vozio primjerenom brzinom te da nije bio u mogućnosti izbjeći sudar jer su košute iskočile n a c e stu , a divljač koja se kreće na javnoj cesti je opasna stvar (da je divljač koja se kreće cestom opasna stvar proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev- 2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008.). U slučaju kada je do štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu članka 1063. Zakona o obveznim odnosima u vezi članka 76. stavka 2. Zakona o lovstvu. Slijedom navedenog, da bi se lovoovlaštenik mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on je u smislu članka 1067. Zakona o obveznim odnosima morao dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti odnosno ako dokaže da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

25. Naime, sud je utvrdio kako je vozač u trenutku naleta vozio brzinom unutar dopuštene brzine na tom mjestu od 50 km/h.

26. Kod takvog stanja stvari, ovaj sud drži da za štetu nema odgovornosti tužiteljevog osiguranika. Naime vozač košutu nije mogao pravovremeno uočiti obzirom da je ista iskočila na kolnik. Nadalje, utvrđeno je kako je do štetnog događaja došlo na dijelu ceste na kojoj postojala prometna signalizacija divljač na cesti u smjeru kretanja vozača te valja napomenuti kako iz iskaza vozača je razvidno kako se isti upravo zbog toga kretao pažljivo i sporije, no unatoč tome nalet na košutu bio je neizbježan, obzirom da ju je mogao uočiti 0,85 sekundi prije naleta. Slijedom navedenog, proizlazi da je nalet divljači isključivi uzrok štete na motornom vozilu tužiteljeva osiguranika.

27. Prema tome, u konkretnom predmetu lovoovlaštenik lovišta (odnosno njegov osiguratelj) je odgovoran za nastanak štete na motornom vozilu osiguranom kod tužitelja neovisno od toga što šteta nastala tužiteljevu osiguraniku nije nastala zbog provođenja lova, jer u konkretnom predmetu ne postoje razlozi za isključenje odgovornosti lovoovlaštenika za štetu iz članka 1067. Zakona o obveznim odnosima. Lovoovlaštenik lovišta j e u konkretnom predmetu odgovoran za nastanak štete nastale na motornom vozilu osiguranom kod tužitelja neovisno od toga što šteta nastala tužiteljevu osiguraniku nije nastala zbog provođenja lova, jer ne postoje razlozi za isključenje odgovornosti lovoovlaštenika za štetu iz članka 1067. Zakona o obveznim odnosima. Nadalje, ovdje valja napomenuti kako je tužitelj u tužbi naveo kako je tuženik ima sklopljenu policu osiguranja s lovoovlaštenikom Lovačka udruga Lipov Vrh broj 804271894. Tuženik tijekom postupka nije osporio navedenu tvrdnju tužitelja te je čak u odgovoru na tužbu i potvrdio tu činjenicu navodeći da štete na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenja lova od strane osiguranika tuženika.

28. Tuženik je osporio pasivnu legitimaciju u ovom predmetu, no kao razlog je naveo da spori da je došlo do naleta vozila osiguranika tužitelja na divljač, međutim sud je iz iskaza svjedoka ZO utvrdio kako je došlo do naleta vozila na košutu koja je iskočila i udarili u suvozačevu stranu njegova vozila. Slijedom svega navedenog sud je cijenio neosnovni tuženikov prigovor pasivne legitimacije.

29. Slijedom svega navedeno sud je prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan te naložio tuženiku plaćanje iznosa od 2.175,33 € (sukladno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 21.06.2024.) i odlučio je kao pod točkom I/ izreke ove presude.

30. Prema odredbi članka 29. stavka 1. Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje ZOO-23), dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Kako tuženik svoju obvezu plaćanja nije ispunio tužitelju po dospijeću, to je prema čl. 29. st. 1. ZOO-23 osnovan zahtjev tužitelja na isplatu zateznih kamata tekućih na utuženi iznos od zakašnjenja s plaćanjem do isplate. Iz ovog proizlazi da je tuženik bio u zakašnjenju s ispunjenjem obveze budući da se prema čl. 1086. ZOO-23 obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete pa je sud dosudio zateznu kamatu od dana nakon isplate štete osiguraniku (a prema potvrdi o izvršenoj transakciji razvidno je da je ista isplaćena 25.11.2021.) pa do namirenja u kojem trenutku je ovdje tužitelju nastala šteta. Odluka o visini zatezne kamate određena je po čl. 29. st. 2. ZOO-23 uz primjenu stope za ostale odnose jer utužena tražbina nije proizašla iz trgovačkog ugovora odnosno ugovora između trgovca i osobe javnog prava već se radi o naknadi štete. Slijedom svega navedenog sud je dosudio zateznu kamatu te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

31. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1., čl. 155. st. 1. i 2. i čl. 164. st. 1. ZPP-a prema vrijednosti spora te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine, br. 138/23, dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 € (Tbr. 7 i Tbr. 54 Tarife), zastupanja na ročištima 10.10.2023., 11.04.2024., 14.11.2024. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 9/1 i Tbr. 54 Tarife), trošak podnesaka od 21.06.2024., 30.11.2022. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 8/1 i Tbr. 50 Tarife), što ukupno iznosi 1.200,00 €, a što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi 1.500,00 €. Tužitelju je također dodijeljen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,10 € te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 68,22 € sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23) i Uredba o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23) kao i trošak vještačenja u iznosu od 350,00 €. Slijedom navedenog sud je dosudio tužitelju trošak u iznosu od 1.952,32 €, a na koji trošak je dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja presude sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev-1114/23 od 04.06.2024.) pa je odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

32. Tužitelj je odbijen za trošak podneska od 13.11.2024. koji je predan sudu dana prije održavanja ročišta dana 14.11.2024. za koje ročište je tužitelju priznato pravo na naknadu troška u punom iznosu od 200,00 €. Tužitelj je, po ocjeni ovog suda, s istim učinkom mogao sve navode iz predmetnog podneska iznijeti na samom ročištu za glavnu raspravu pa je njegov sastav, po ocjeni ovog suda, bio nepotreban za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a. Nadalje, tužitelj je odbijen i za trošak naknade putnog troška svjedoku u iznosu od 45,47 € obzirom da tijekom postupka nije dokazao da je isti trošak doista i namirio svjedoku. Slijedom navedeno sud je odlučio kao pod točkom III/ izreke ove presude. Tuženik je, sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a, nema pravo na naknadu parničnog troška obzirom je u cijelosti izgubio parnicu.

U Zagrebu 19. prosinca 2024. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka. Presuda se ne može pobijati žalbom zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, nego se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. Tužitelju po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 68,22 €

2. Tuženiku po pun.