REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U OSIJEKU

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-936/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Šimiću, u izvanparničnom predmetu predlagateljice CE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Silvija Gnjidić, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke ĐE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu R1-31/2019-28 od 25. travnja 2022., 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu R1-31/2019-28 od 25. travnja 2022. i predmet vraća na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Predmet postupka:

1.

Predlagateljica je prvostupanjskom sudu 25. travnja 2019. podnijela prijedlog radi uređenja međe između njezine nekretnine i nekretnine protustranke.

Odluka prvostupanjskog suda:

2.

Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio navedeni prijedlog, obrazlažući da je izvršio uvid u spis Općinskog suda u Velikoj Gorici Psp-22/2015 te je utvrđeno da je tužiteljica, ovdje predlagateljica, podnijela tužbu protiv tuženice, ovdje protustranke, 20. srpnja 2015., a u kojem postupku je doneseno rješenje 3. svibnja 2018. koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Varaždinu Gž-1424/18-2 od 16. rujna 2018., a kojim je u toč. VI. određena međa između nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je utvrđeno da ista prolazi točkama A B C D, a na koja mjesta je tužiteljica, ovdje predlagateljica, trebala vratiti, tj. staviti 4 međašna znaka betoniranjem istih na mjesta na kojima su bili.

2.1.

Slijedom navedenog, prvostupanjski sud utvrđuje da je u tom parničnom postupku 16. rujna 2019. pravomoćno utvrđeno i određeno kojim točkama prolazi međa između susjednih nekretnina, a što je upravo predmet ovog izvanparničnog postupka, slijedom čega, zbog pravomoćno presuđene stvari prijedlog odbacuje.

Žalbeni razlozi:

3.

Protiv prvostupanjske odluke žalbu je podnijela predlagateljica.

3.1.

U žalbi predlagateljica ističe da o prijedlogu za uređenje međe nije pravomoćno odlučeno u postupku koji se kod istog suda vodio u predmetu Psp- 22/2015 zbog smetanja posjeda i da je tužiteljičin tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen u cijelosti.

Ocjena drugostupanjskog suda:

4.

Žalba predlagateljice je osnovana.

4.1.

Odredbom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a), propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

4.2.

ZPP se u ovom postupku primjenjuje, na temelju paragrafa 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 45/1934, Narodne novine br. 73/1991, 59/2023), kojim je propisana supsidijarna primjena odredaba parničnog postupka.

4.3.

Ispitujući pobijanu odluku, postupak koji joj je prethodio, žalbene navode predlagateljice, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio nijednu od prethodno navedenih bitnih povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

4.4.

Međutim, u pravu je predlagateljica kada ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da je riječ o pravomoćno presuđenoj stvari (čl. 355. ZPP-a).

4.5.

Naime, toč. VI. izreke rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici Psp-22/2015-58 od 3. svibnja 2018. odbijen je pravomoćno tužbeni zahtjev tužiteljice CE protiv tuženice ĐE kojim je tražila uspostaviti prijašnje posjedovno stanje vraćanjem četiri međašna znaka betoniranjem istih na mjesta na kojima su bili na granici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] linijom točaka oznake A B C D.

4.6.

Dakle, predmet tog postupka je bila tužba zbog smetanja posjeda, a onaj tko tvrdi da mu je posjed smetan, tužbenim zahtjevom mora tražiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja (čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014).

4.7.

Kako tužiteljica nije uspjela dokazati da joj je tužena smetala posjed, te su tužbeni zahtjevi usmjereni na utvrđenje čina smetanja, pravomoćno odbijeni točkama I. do V. izreke, rezultat na koji se poziva prvostupanjski izvanparnični sud, sadržan u točki VI. izreke odluke parničnog suda, logična je posljedica prethodno odbijenih tužbenih zahtjeva.

4.7.1.

Naime, ako nema čina smetanja, nema ni uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja.

4.8.

Kako je, dakle, riječ o različitim postupcima, jer se ovaj izvanparnični postupak vodi radi uređenja međe, a parnični se vodio zbog smetanja posjeda, to znači da nema ni objektivnog identiteta spora, pa ne može ni postojati pravomoćno presuđena stvar, unatoč tome što je element subjektivnog identiteta ispunjen (iste stranke), budući da oba uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena da bi se govorilo o pravomoćno presuđenoj stvari.

Uputa prvostupanjskom sudu:

5.

Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku raspraviti sve odlučne činjenice bitne za konkretni predmet spora i donijeti novu odluku.

6.

Slijedom sveg prethodno obrazloženog, primjenom čl. 375. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a, te čl. 380. toč. 3. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 19. prosinca 2024.

Sudac:

Tomislav Šimić