REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-15129/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Siniši Marinoviću, a po prijedlogu više sudske savjetnice-specijalistice Alme Beganović, u pravnoj stvari tužitelja ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Križanec, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Križanec, Car- Pavlic & Poparić u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 5. prosinca 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Karla Muića, odvjetnika i zakonske zastupnice tuženice SK, više savjetnice u OGDO, 20. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj da tužitelju ŽK isplati neto iznos od 546,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim:

- na iznos od 25,50 EUR od 16. kolovoza 2009. do isplate,

- na iznos od 25,50 EUR od 16. rujna 2009. do isplate,

- na iznos od 25,50 EUR od 16. listopada 2009. do isplate,

- na iznos od 25,50 EUR od 16. studenog 2009. do isplate,

- na iznos od 25,50 EUR od 16. prosinca 2009. do isplate,

- na iznos od 25,50 EUR od 16. siječnja 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. veljače 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. ožujka 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. travnja 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. svibnja 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. lipnja 2010. do isplate,

- na iznos od 36,41 EUR od 16. srpnja 2010. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. kolovoza 2012. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. rujna 2012. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. listopada 2012. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. studenog 2012. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. prosinca 2012. do isplate,

- na iznos od 2,83 EUR od 16. siječnja 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. kolovoza 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. rujna 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. listopada 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. studenog 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. prosinca 2013. do isplate,

- na iznos od 2,39 EUR od 16. siječnja 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. veljače 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. ožujka 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. travnja 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. svibnja 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. lipnja 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. srpnja 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. kolovoza 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. rujna 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. listopada 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. studenog 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. prosinca 2014. do isplate,

- na iznos od 6,29 EUR od 16. siječnja 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. kolovoza 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. rujna 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. listopada 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. studenog 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. prosinca 2015. do isplate,

- na iznos od 1,12 EUR od 16. siječnja 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. veljače 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. ožujka 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. travnja 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. svibnja 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. lipnja 2016. do isplate,

- na iznos od 1,66 EUR od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. studenog 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos od 3,34 EUR od 16. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. kolovoza 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. rujna 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. listopada 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. studenog 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. prosinca 2017. do isplate,

- na iznos od 5,17 EUR od 16. siječnja 2018. sve do isplate,

prema stopi koja se do 31. srpnja 2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.300,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama obračunatim počevši od 20. prosinca 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u parničnom postupku koji je predlagatelj vodio protiv Republike Hrvatske pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-199/17, od 6. srpnja 2017. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž R-1542/17 od 6. prosinca 2017., prihvaćen tužbeni zahtjev predlagatelja u cijelosti te je naloženo Republici Hrvatskoj isplatiti u roku od osam dana predlagatelju iznos od 57.546,99 kn s pripadajućim zateznim kamatama kao i nadoknaditi mu parnične troškove. U navedenom parničnom postupku utvrđeno je da Republika Hrvatska/Ministarstvo obrane kao poslodavac predlagatelja nije isplatio predlagatelju dio bruto plaće koji je bio dužan (neisplaćene doprinose za mirovinsko osiguranje "iz" plaće, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) pa je naloženo tuženiku isplatiti, između ostalog, dužne iznose doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se obračunavaju "iz" plaće (21.059,40 kn), porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, sve sa zateznim kamatama. Tužitelj je nakon izvršene isplate od strane tuženika, odnosno, Ministarstva obrane, po gornjoj pravomoćnoj presudi, izvršio uplatu iznosa od 11.509,40 kn u korist državnog proračuna, na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, I. stup, temeljem radnog odnosa, odnosno, isplatu iznosa od 12.890,53 kn u korist proračuna Grada Karlovca, na ime predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak od nesamostalnog rada (plaća), a sve sukladno gornjoj pravomoćnoj presudi, kao i potvrdi Ministarstva Financija, Porezne uprave Područnog ureda Karlovac, Ispostava Karlovac, KLASA: 410-01/2018-06/33, URBROJ: 513-007-04-01-18-2, od 5. listopada 2018., kojom je sastavljen obračun doprinosa i poreza prema gornjoj pravomoćnoj presudi. Tužitelj je, s obzirom na egzistenciju gore navedene pravomoćne presude, odnosno, imajući u vidu činjenicu da navedena pravomoćna presuda treba imati izravni utjecaj na visinu mirovine tužitelja, 10. siječnja 2018. podnio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijedlog za obnovu postupka radi novog obračuna (povećanja iznosa) invalidske mirovine. O navedenom prijedlogu je nadležno tijelo pozitivno odlučilo te je Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 141-02/18-01/03026256869, URBROJ: 341-07-05/3-18-01335, broj spisa: 11441, od 19. srpnja 2019., tužitelju određen uvećani iznos invalidske mirovine u iznosu od 3.830,39 kn, počevši od 1. veljače 2018. Tužitelj je, međutim, navedenu visinu mirovine (kako je određeno u obnovljenom postupku Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 141- 02/18-01/03026256869, URBROJ: 341-07-05/3-18-01335, broj spisa: 11441, od 19. srpnja 2019.) trebao primati od trenutka umirovljenja (od 1. srpnja 2009.), a to se nije dogodilo isključivo zato što mu Republika Hrvatska (Ministarstvo obrane) nije u razdoblju od kolovoza 2005. do veljače 2006. uplaćivala propisane doprinose na mirovinsko osiguranje, radi čega je tužitelj, a kako je u toč. I. ovog zahtjeva već opisano, morao voditi parnični postupak protiv Republike Hrvatske, koji je okončan u njegovu korist gore navedenom pravomoćnom presudom. Umjesto toga, tužitelju je Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: 141-02/09-02/0B OB 03026256869, UR. BROJ: 341-25-05/3-09-093024, broj spisa: 737881, od 22. listopada 2009. određena invalidska mirovina u iznosu od 3.664,39 kn mjesečno, s isplatom od 1. srpnja 2009. Tužitelj smatra da razlika između pretpostavljene mirovine koju je tužitelj trebao ostvariti kada je umirovljen (a koju je ostvario tek nakon okončanja gornjeg parničnog postupka - po postavljenom zahtjevu za obnovu postupka od 23. srpnja 2018. Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa], KLASA: UP/I 141-02/18-01/03406493003, URBROJ: 341-08-05/3-18-10220, broj spisa: 32511, od 21. veljače 2019.) i mirovine koju je tužitelj ostvario kada je umirovljen (Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: 141-02/09-02/0B OB 03026256869, UR. BROJ: 341-25-05/3-09-093024, broj spisa: 737881, od 22. listopada 2009.) predstavlja imovinsku štetu (izgubljenu zaradu), koju mu je tuženik dužan nadoknaditi. U svrhu utvrđivanja visine zahtjeva, odnosno, razlike stvarno isplaćenog iznosa invalidske mirovine i iznosa koji je tužitelju trebao biti isplaćen, kako je to prethodno pojašnjeno, tužitelj je Zahtjevom od 17. lipnja 2020. od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražio izdavanje potvrde o isplaćenim mirovinskim primanjima u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 31. siječnja 2018., kojem je zahtjevu navedeno tijelo udovoljilo dopisom, KLASA: 140-01/20-24/03026256869 RČ, URBROJ: 341-07-08/8- 20-11441, od 15. srpnja 2020. Također, tužitelj je 22. prosinca 2020. od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražio podatak o visini mirovine (izraženo po mjesecima) koju bi tužitelj primao u razdoblju od 1. srpnja 2009. do 1. veljače 2018. da su pravovremeno uplaćena javna davanja od strane Republike Hrvatske (doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, I. stup te predujam poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada), no navedeno tijelo odbilo je dati navedeni podatak dopisom, KLASA: 034-04/21-08-1, URBROJ: 341-07-14/1-21, od 9. veljače 2021. Tužitelj se u svrhu ostvarenja gore opisane tražbine, prije podnošenja ove tužbe, obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora od 10. ožujka 2020., kao i dopunom istog od 3. kolovoza 2020. u mirnom postupku, u smislu čl. 186.a st. 1 Zakona o parničnom postupku. Odredbom čl. 186.a st. 5 Zakona o parničnom postupku propisano je da ukoliko zahtjev za mirno rješenje spora ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu. Budući je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu otklonilo zahtjev tužitelja iznesen u ranije spomenutom zahtjevu za mirno rješenje spora, tužitelj je prisiljen svoje pravo ostvariti u ovom parničnom postupku. Stoga tužitelj potražuje isplatu ukupnog iznosa od 18.241,09 kn, zajedno sa zateznim kamatama te troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 5. studenog 2024. tužitelj predlaže naložiti tuženoj isplatu ukupnog neto iznosa od 546,00 EUR s kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tijekom postupka ističe da su navodi tužitelja samo djelomično osnovani. Navodi da je cjelokupno dosuđeni iznos po pravomoćnoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu, br. Pr-199/17-33 od 6. srpnja 2017., koji uključuje i doprinose za mirovinsko osiguranje, uplaćen u korist računa tužitelja, odnosno računa njezinog punomoćnika. Tužitelj ne prilaže dokaze da je iznose primljene temeljem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, br. Pr-199/17-33 od 6. srpnja 2017. uplatio u korist računa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i računa drugih tijela na koja se ta sredstva odnose. Obzirom na navedeno, ukoliko je tužitelj zadržao novčana sredstva koja su mu isplaćena temeljem navedene sudske presude, isti ne trpi štetu s osnova manje isplaćene mirovine. Tuženik osporava izračun visine predmetnog potraživanja, budući iz priložene dokumentacije nije jasno na koji je način tužitelj došao do navedenog iznosa razlike mirovine. Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jedino je nadležno tijelo za izračun visine mirovine, pa tako i za izračun eventualne razlike iznosa priznate mirovine i iznosa mirovine koja bi joj pripadala da joj je pravovremeno uplaćen dio doprinosa iz mirovinskog osiguranja, koji su joj isplaćeni temeljem navedene sudske odluke. Tuženik navodi da su u istovrsnim predmetima nadležni područni uredi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje dostavljali podatke o iznosima mirovine koja bi tužiteljima bila isplaćivana u utuženim razdobljima, a da su ima pravovremeno uplaćeni doprinosi iz mirovinskog osiguranja, koji su im isplaćeni temeljem pravomoćnih presuda. Tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, budući tužitelj nije priložio relevantne dokaze o postojanju i visini štete koja je predmetom tužbenog zahtjeva.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u presudu i rješenje Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-199/17 od 6. srpnja 2017. sa pripadajućom dokumentacijom (str. 13-25 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Karlovcu od 19. srpnja 2019. sa podacima o plaći (str. 32-36 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zagrebu od 22. listopada 2009. sa podacima o plaći (str. 37-41 spisa), zahtjev tužitelja za izdavanje potvrde o isplaćenim mirovinskim primanjima od 17. lipnja 2020. sa potvrdom o primitku preporučene pošiljke (str. 42-43 spisa), potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 15. srpnja 2020. (str. 44 spisa), dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u [adresa] od 9. veljače 2021. (str. 48 spisa), Zahtjev tužitelja za mirno rješenje spora od 10. ožujka 2020. sa potvrdom o primitku preporučene pošiljke (str. 49-56 spisa), odluku o Zahtjevu za mirno rješenje spora od 2. srpnja 2020. (str. 57-58 spisa), očitovanje tužitelja na odluku o Zahtjevu za mirno rješenje spora od 2. srpnja 2020. sa potvrdom o primitku preporučene pošiljke (str. 59-62 spisa), Potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Karlovac od 5. listopada 2018. sa podacima o obračunu poreza i prireza te mirovinskih doprinosa (str. 74-78 spisa), potvrde tužitelja o uplati poreza, prireza i doprinosa (str. 79 spisa), očitovanje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Karlovcu od 24. siječnja 2023. (str. 107 spisa), spis Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje, Područnog ureda u [adresa], proveden je dokaz financijskim vještačenjem po sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (str. 136-141 spisa), a izvršen je uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev osnovan. 5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade imovinske štete u visini izgubljene zarade odnosno razlika između pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koji bi tužitelju bio isplaćen da je tuženik na pravilan način obračunavao doprinose na mirovinsko osiguranje koji se isplaćuju "iz" plaće, te isplaćenog iznosa invalidske mirovine tužitelju s pripadajućim kamatama, od srpnja 2009. do zaključno prosinca 2017.

6. Čl. 92. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19 - dalje: ZR) propisano je da se plaća isplaćuje nakon obavljanog rada, a st. 3. istog članka propisano je da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu.

7. Čl. 111. st. 1. ZR-a propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava. St. 2. istog članka propisano je da se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka, odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

8. Među strankama nije sporno da je pravomoćnom presudom Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-199/17-33 od 6. srpnja 2017., tuženoj naloženo da tužitelju isplati ukupno 57.546,99 kn s pripadajućim kamatama te troškovima postupka. Nije sporno niti da je tužitelj podnio HZMO-u prijedlog za obnovu postupka, radi novog izračuna mirovine, kao i da je Rješenjem HZMO-a od 19. srpnja 2019. tužitelju određen uvećan iznos invalidske mirovine u iznosu od 3.830,39 kn, počevši od 1. veljače 2018.

9. Sporno je da li tužitelj iznose primljene na temelju pravomoćne presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj Pr-199/17-33 od 6. srpnja 2017., uplatio u korist računa HZMO i drugih računa te visina predmetnog potraživanja.

10. Iz Potvrde Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Karlovac od 5. listopada 2018. sa podacima o obračunu poreza i prireza te mirovinskih doprinosa (str. 76 spisa) i dostavljenih uplatnica (str. 79 spisa) sud je utvrdio da je tužitelj, nakon izvršene isplate od strane tuženika, izvršio uplatu iznosa od 11.509,40 kn u korist državnog proračuna na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje te iznosa od 12.890,53 kn na ime poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u korist proračuna Grada Karlovca, sve po pravomoćnoj presudi.

11. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je u skladu s pretpostavkama i izračunima iz nalaza, mišljenja da razlika između invalidskih mirovina koje je tužitelj primio i iznosa invalidskih mirovina koje bi primio da su neisplaćeni iznosi specificirani u presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-199/17 od 6. srpnja 2017., potvrđenoj presudom Županijskog suda u Zagrebu, poslovnog broja Gž R- 1542/17 od 6. prosinca 2017., uzeti u obzir prilikom izračuna prosječnih vrijednosnih bodova i mirovinske osnovice tužitelja, za razdoblje od srpnja 2009. do siječnja 2018., ukupno iznosi 546,00 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa razlika); pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'e1' Tabele 1 iz nalaza (u valuti EUR).

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Zrinka Ručevića od 15. listopada 2024. jer je isti sačinjen nakon pribave i uvida u svu relevantnu dokumentaciju te je isti logičan, obrazložen i sačinjen sukladno pravilima struke, a niti stranke na navedeni nalaz i mišljenje nisu imale primjedbe.

13. Cijeneći provedene dokaze sud je utvrdio da je tužitelj pretrpio štetu koja se očituje u razlici mirovine koju je primio u utuženom razdoblju i mirovine koju je trebao primiti da mu je tužena kao poslodavac na vrijeme isplatila sve dodatke na plaću i dužne doprinose. S obzirom da tužena to nije učinila pravovremeno takvo postupanje imalo je za posljedicu manju mirovinsku osnovicu tužitelja, a slijedom toga i manju mirovinu. Stoga je tužena odgovorna za štetu i dužna ju istu nadoknaditi tužitelju, na temelju odredbe čl. 111. st. 1. i 2. ZR-a.

14. Tužitelj je postavio tužbeni zahtjev u skladu izračunom vještaka te je sud usvojio konačno postavljeni tužbeni zahtjev u ukupnom iznosu od 546,00 EUR s pripadajućim zateznima kamatama, kao u izreci.

15. Na dosuđene mjesečne iznose tužitelju su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana nakon dospijeća svakog pojedinog iznosa u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 156/23 –dalje: ZOO) i čl. 92. st. 3. ZR-a, dok se Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 156/22).

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tako je tužitelju valjalo priznati trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora po Tbr. 7/1 – 50 bodova, dopisa HZMO-u po Tbr. 36/3 – 25 bodova, sastava tužbe po Tbr. 7/1 – 50 bodova, trošak sastava podneska od 15. studenog 2021. po Tbr. 8/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 17. siječnja 2023. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 13. svibnja 2024. po Tbr. 9/1 - 50 bodova, trošak sastava podneska od 5. studenog 2024. po Tbr. 8/1 – 50 bodova, trošak zastupanja na ročištu 5. prosinca 2024. po Tbr. 9/1 - 50 bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3 - 25 bodova odnosno ukupno 400 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda iznosi 800,00 EUR, a što uz PDV ukupno iznosi 1.000,00 EUR Tužitelju je priznat i trošak plaćenog predujma za provođenje financijskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, dakle tužitelju je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.300,00 EUR.

17. Tužitelju nije priznat trošak dopune odštetnog zahtjeva jer je navode iz istog bio dužan iznijeti još u samom zahtjevu, podnesak od 9. srpnja 2021. nije priznat, na temelju čl.156. st.1. ZPP-a, obzirom se radi o grešci tužitelja, dok su podnesci od 19. rujna 2022., 5. svibnja 2023., 28. rujna 2023., 5. siječnja 2024. te 19. srpnja 2024., na temelju čl. 155. st.1. ZPP-a, ocijenjeni nepotrebnim. Trošak podneska od 27. svibnja 2024. nije priznat jer istim samo dostavlja dokaz o uplati troškova vještačenja.

18. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

19. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 20. prosinca 2024.

Sudac

Siniša Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženoj po OGDO