REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1601/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Starčević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alen Hranilović, odvjetnik iz Zagreba, Trg Mažuranića 4, protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. Zagreb, Mihanovićeva 12, OIB:39901919995, koju zastupa punomoćnik po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. studenog 2024. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, dana 19. studenog 2024.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku, HZ INFRASTRUKTURA d.o.o., da isplati tužitelju, UA, iznos od 5.256,07 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 13.07.2022.9. pa do dana isplate te da mu isplati zakonske zatezne kamate na iznos od 2.531,69 EUR tekuće od dana 13.07.2022.g. do dana 07.12.2022.g., sve po stopi koja se od dana dospijeća do dana 31.12.2022.g. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 01.01.2023.g. do dana isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište,

uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.636,58 eura uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 03.12.2020. godine je u svojstvu zaposlenika/radnika tuženika, na radnom mjestu informacijski radnik – portir, s mjestom rada na adresi sjedišta tuženika, za vrijeme redovitog radnog vremena odnosno u periodu između 10:00 i 13:00 sati, na svom radnom mjestu doživio ozljedu na radu odnosno nastradao na način da se prilikom silaska po stepenicama u prostorijama sjedišta tuženika poskliznuo i pao te zadobio teške tjelesne ozljede. Uzrok poskliznuća i posljedično pada tužitelja jest mokro i vrlo sklisko gazište predmetnog stepeništa, koje nije bilo odgovarajuće održavano i očišćeno niti opremljeno rukohvatom.

U predmetnom štetnom događaju tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje.

Tuženik/poslodavac je odgovoran za pretrpljenu štetu tužitelja/radnika temeljem odredbi Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu i Zakona o obveznim odnosima. U predmetnom štetnom događaju, koji nesporno predstavlja ozljedu na radu, tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede zbog kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć.

U trenutku i nakon ozljeđivanja tužitelj je pretrpio intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega.

Radi predmetnog ozljeđivanja tužitelj je trpio te i nadalje trpi znatne tegobe koje utječu na njegov svakodnevni život i aktivnosti.

Tužitelj se po iskazanom punomoćniku tuženiku obratio odštetnim zahtjevom usmjerenim na naknadu cjelokupne pretrpljene imovinske i neimovinske štete, a koji je tuženik zaprimio dana 13.07.2022. godine, no tuženik je neutemeljeno otklonio zahtjev tužitelja.

Tužitelj stoga traži da mu tuženik naknadi štetu za povredu prava osobnosti (za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kako privremenog tako i trajnog karaktera, za duševne boli zbog povrede prava na duševno zdravlje, za duševne boli radi naruženosti te za tjelesne boli i za strah) iznos od 7.230,00 eura i za tuđu pomoć i njegu iznos od 557,76 eura, odnosno ukupno iznos od 7.787,76 eura, umanjen za nesporno isplaćenih 2.531,69 eura.

Slijedom svega naprijed iznesenog predlaže sudu usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao i dosuditi parnični trošak ovog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava odgovornost za štetni događaj koji se dogodio dana 03. prosinca 2020. godine kada je tužitelj pretrpio ozljedu na radu tijekom radnog vremena kod poslodavca HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. Isto proizlazi i iz činjenice da je tuženik, u mirnom postupku povodom odštetnog zahtjeva, dana 02. studenog 2022. godine održao sjednicu Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva trećih osoba, pri čemu je Povjerenstvo donijelo odluku da se usvaja odštetni zahtjev i utvrđuje podijeljena odgovornost HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. i oštećenika u omjeru 70:30 u korist oštećenika. No, tuženik se protivi visini tužbenog zahtjeva jer je ista paušalna i ničim dokazana.

Naime, iznos koji je ponuđen u mirnom postupku povodom odštetnog zahtjeva tužitelja, tuženik nije naveo paušalno već je isto utemeljeno na nalazu i mišljenju liječnika-vještaka. Razmotrivši dokumentaciju priloženu uz odštetni zahtjev te uvažavajući nalaz i ocjenu liječnika-vještaka, Povjerenstvo je, kao što je već navedeno, donijelo odluku da se usvaja odštetni zahtjev i utvrđuje podijeljena odgovornost HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. i oštećenika u omjeru 70:30 u korist oštećenika. Na temelju navedenog, odobrena je isplata neimovinske štete i to 8.400,00 kn neto za fizičke boli, 2.800 kn neto za strah, te 7.875,00 kn neto za trajno umanjenje životnih aktivnosti, dakle ukupno 19.075,00 kn neto, uz odvjetnički trošak u iznosu od 500,00 kn uvećano za PDV. Stoga, tužiteljev navod kako je tuženik neutemeljeno otklonio tužiteljev odštetni zahtjev nije točan jer se tuženik nikada nije obratio tužitelju kako bi ga obavijestio o navedenome. Tuženik je, po primitku odštetnih zahtjeva, dužan provoditi internu proceduru koja traje određeno vrijeme. Stoga, o odštetnom zahtjevu nije moguće odlučiti toliko brzo koliko bi podnositelj zahtjeva to htio. U takvim situacijama potrebno je ispitati vjerodostojnost dostavljene dokumentacije, prikupiti izjave svjedoka, provesti vještačenje i sl. Predmet je odmah po primitku uzet u obradu i po završetku obrade je održana sjednica Povjerenstva.

Nakon održane sjednice, a obzirom na već spomenutu internu proceduru HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o., bilo je potrebno prijedlog izvansudske nagodbe uputiti Upravi na potpis, nakon čega bi se prijedlog dostavio ovdje tužitelju na potpis. Obzirom da je u međuvremenu dostavljena tužba, dakle radilo se o periodu od nekoliko dana između održane sjednice i zaprimanja tužbe, prijedlog izvansudske nagodbe nije poslan na potpis, već se tuženik HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. ovim putem očituje o istome.

Slijedom navedenog, obzirom da tuženik ne osporava iznos od 19.075,00 kn, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, odnosno iznosu koji potražuje tužitelj ovom tužbom.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, Zahtjev za naknadu štete, Zahtjev sa sjednice Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva, Nalaz i ocjena vještaka, Nalaz i mišljenje dr. GA, saslušao svjedoka ZA i tužitelja.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, u daljnjem tekstu : ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Među strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, i osnov no sporan je omjer odgovornosti i visina naknade štete.

6. Tuženik, kao poslodavac, odgovara za štetu koju pretrpi zaposlenik na radu, pri obavljanju svog radnog zadatka, po kriteriju objektivne odgovornosti (čl. 15. Zakona o zaštiti na radu) pa se te objektivne odgovornosti može, u cijelosti ili djelomično, osloboditi samo u slučaju da dokaže da je šteta nastala zbog više sile, protupravnih djelovanja treće osobe, ili krivnjom samog zaposlenika (čl.1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99, 35/05, 41/08, u daljnjem tekstu: ZOO).

7. Obzirom da tuženik osporava svoju odgovornost u cijelosti, na okolnost nastanka štetnog događaja saslušan je svjedok MA i tužitelj.

8. Svjedok MA nije vidio kako je tužitelj pao. Kako je pao ne zna. Vidio je sam samo vidio da se vuče uz stepenice, pitao ga je što mu je, a on je rekao da je pao. Ne sjeća vremenskih uvjeta. Ne zna kako izgledaju stepenice.

9. Tužitelj je iskazao kako je na dan štetnog događaja izašao iz portirnice, jer nije prepoznao gospodina MA zbog maske, koji je parkirao na mjestu članova uprave. Ispričao se i usput je sišao stepenicama do WC-a u toj istoj zgradi. Međutim stepenice nemaju protuklizne trake, niti rukohvate, a bilo je loše vrijeme padala je lagana kiša, bilo je klizavo i stvarali se vodene lokve. Na jednu od njih je skliznuo i pao uslijed čega je zadobio opisane ozljede. Prilikom oporavka pomagali su mu supruga i djeca.

10. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužitelja jer je dan sukladno podacima koji proizlaze iz dokumentacije u spisu. Naime dužnost poslodavca jest osigurati uvjete rada i prostorije u kojima se rad odvija sigurnim. Stepenice za uporabu toaleta su obvezne i bio ih je potrebno osigurati da se koriste bez opasnosti za život i dravlje, a što je tuženik propustio. Stoga je u cijelosti odgovoran za nastalu štetu tužitelju.

Neovisno o procjeni internoga Povjerenstva.

11. Na okolnost osnova i visine štete sukladno odredbi čl. 1100 ZOO sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku psihijatru dr. Maldenu Frketiću.

12. Iz nalaza i mišljenja dr. GA proizlazi kako je tužitelj u štetnom događaju pretrpio tešku tjelesnu ozljedu. Tijekom liječenja se pridržavao liječničkih uputa. Usprkos toga zaostale su trajne tjelesne posljedice. Iste se manifestiraju u umanjenoj pokretljivosti u slabinskom dijelu kralješnice nakon neoperacijski zbrinutog prijeloma drugog slabinskog kralješka nastalog savijanjem i sabijanjem trupa sa umanjenjem kretnji u slabinskom dijelu kralješnice u srednjem stupnju. Postoji pozitivna uzročno-posljedična veza između ozljeda i posljedica koje su iza toga nastale. Tužitelju je u predmetnom štetnom događaju trajno narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Nastalo stanje se smatra definitivno lošim. Liječenje se smatra završenim 28.6.2022.

Tužitelj je pretrpio duševne boli zbog zadobivene ozljede te su zaostale trajne posljedice koje smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja za 20% u kojem omjeru su potrebiti pojačani napori u svakodnevnim životnim i radnom aktivnostima. Bol jačeg intenziteta je potrajala pet dana, srednjeg intenziteta četrnaest dana, manjeg intenziteta daljnjih 4 mjeseca.

Primarni strah je bio kratkotrajan ali intenzivan. Sekundarni strah jačeg intenziteta trajao je tri dana, srednjeg intenziteta 10 dana i slabog intenziteta još šezdeset dana. Tuđa pomoć i njega bila mu je potrebna osam tjedana po 3 sata na dan, za koje vrijeme je bio nesposoban za vršenje osnovnih životnih potreba.

13. Na navedeni nalaz i mišljenje ni tužitelj ni tuženik nisu imali prigovora.

14. Obzirom da je sud u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, kao stručnom i nepristranom u cijelosti je usvojio njegov nalaz i mišljenje.

15. Kako je na temelju provedenog dokaznog postupka sud nesporno utvrdio da tužitelj svojim ponašanjem niti na koji način nije doprinio nastanku štetnog događaja, te da nije mogao spriječiti štetni događaj, tuženik je u cijelosti odgovoran za naknadu štete.

16. Uzimajući u obzir karakter, lokaciju i težinu zadobivenih ozljeda, neugodnosti kojima je liječenje popraćeno, trajanje liječenja, trajanje i intenzitet pretrpljenog straha, osobna svojstva tužitelja, trajne posljedice koje će tužitelj trpjeti u budućem životu, utjecaj koje će iste imati na svakodnevni život tužitelja, te aktualnu sudsku praksu u sličnim slučajevima, primjenom propisa čl. 1100 st. 2 ZOO i temeljem nesporno utvrđene visine sud je ocijenio da je primjerena novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti tužitelja ukupno 7.787,76 eura, umanjeno za nesporno isplaćenih 2.531,69 eura, pa je, uzimajući u obzir kriterije za dosudu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (čl. 19 st. 2 u svezi s čl. 1046 ZOO), sud utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev.

17. Slijedom navedenog tužitelju je, po svim utuženim vidovima štete, dosuđen iznos od 5.256,07 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 13. srpnja 2022.g, kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, kao i zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćenih 2.531,69 eura., od 13. srpnja 2022.g do 7.12.2022.g.

18. Odluka o zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 35/05, u daljnjem tekstu ZOO), dok je njezina stopa određena člankom 29. stavak 2. ZOO-a i to od 1.-og u mjesecu za protekli mjesec, pa do isplate, temeljem članka 84. stavak 3. ZR- a.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje.

19.Tako je tužitelju priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova, sastava tužbe 100 bodova, sastava podnesaka od 23.11.2022.g, 3.11.2022.g, 21.11.2023.g, 10.04.2024.g za svaki 100 bodova, sastav podneska od 4.10.2023.g 25 bodova, i pristupa na ročišta 10.02.2023.g, 19.9.2024.g i 19.11.2024.g 100 bodova za svako, ročište za objavu 50 bodova, što sveukupno iznosi 8.500,00 kn, na koji iznos 25% PDV od 2.125,00 kn, ukupno iznosi 975 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda od 2,00 eura sveukupno iznosi 1.950 eura, uz 25% PDV od 487,50 eura i troška medicinskog vještačenja od 199,08 eura, sveukupno iznosi 2.636,58 eura.

20. Budući da je u cijelosti izgubio parnicu tuženik u smislu citiranog čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku nema pravo na naknadu troškova.

21. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 19. studenog 2024.

Sutkinja:

Ivana Starčević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun.

2. Tuženiku