Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Zk-34/2024-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sucu Eugenu Škunci, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja AB [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa izvršna direktorica mr. IF, a nju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović d.o.o. u Zagrebu, Radnička cesta 47, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Z-7314/2023 od 1. veljače 2024., 19. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja AB, ukida rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Z- 7314/2023 od 1. veljače 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog predlagatelja za provođenjem pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina]-Baška Voda zk. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao č. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao č. zem. [katastarska čestica], zk.u. 3845 u odnosu na nekretninu označenu kao č. zem. [katastarska čestica].

II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u k. o. [katastarska općina]-Baška Voda zk. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao č. zgr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na nekretninu označenu kao č. zem. [katastarska čestica], zk.u. 3845 u odnosu na nekretninu označenu kao č. zem. [katastarska čestica].

III. Nalaže se provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj, pobijajući ga iz svih zakonom dopuštenih žalbenih razloga, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U žalbi ističe da se pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak koji se provodi kad postoji opravdani razlog, a takav razlog postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Sudska praksa zauzela je shvaćanje da se prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka može udovoljiti kada predlagatelj ima pravni interes i opravdani razlog za vođenje takvog postupka, a kao dokaz u pravcu postojanja tih pretpostavki mogu služiti i imperfektne isprave kojima se na razini vjerojatnosti dokazuje pripadnost prava. Dalje ističe kako je uz prijedlog priložio kupoprodajni ugovor od 28. studenog 1970. sklopljen između pravnog prednika predlagatelja – BC, kao kupca i prodavatelja I, Ž, Z, M, ŽF, K i ZF, MF te S i ŽF, kao prodavatelja. Uz prijedlog je dostavio i isprave iz kojih se, na razini vjerojatnosti, a i na razini izvjesnosti, može zaključiti o pravnom sljedništvu između predlagatelja i njegovog pravnog prednika. Elektroprivredno distributivno preduzeće NM osnovano je rješenjem ... broj 107/63 od 18. lipnja 1963., a daljnje statusne promjene nakon osnivanja pravnog prednika detaljno su obrazložene u toč. 4. -12. prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Priloženim je ispravama predlagatelj dokazao opravdani interes za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, a iz odredbe čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama ne proizlazi da je pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje tog postupka odgovarajuća potvrda/isprava potvrđena od odgovarajućeg nadležnog tijela Bosne i Hercegovine o tome da je predlagatelj pravni sljednik BC sa sjedištem u [adresa], posebice s obzirom na to da je iz isprava koje su priložene uz prijedlog, a koje su izdali registarski sudovi u [adresa], razvidno pravno sljedništvo predlagatelja i BC. Takvo se shvaćanje iz obrazloženja pobijanog rješenja ni ne može ispitati obzirom da nije jasno na koju se potvrdu odnosno ispravu prvostupanjski sud poziva i protivi se ispravama koje su već dostavljene u spis. Smatra kako prvostupanjski sud postojanje opravdanog razloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka nije cijenio sukladno priloženoj dokumentaciji i ispravama, već je uopćenim obrazloženjem utvrdio da je prijedlog neosnovan. Prijedlog predlagatelja za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka je osnovan te je bilo potrebno postupak otvoriti i nakon provedenog postupka odlučiti o tome je li njegov zahtjev za upis prava vlasništva osnovan.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj 1. prosinca 2023. podnio prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine upisane zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica] i zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] – Baška Voda, predlažući da se na predmetnim nekretninama dopusti upis zabilježbe otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka te upis prava vlasništva u korist predlagatelja.

5. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog predlagatelja za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine upisane zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica] i zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Baška Voda (toč. I. izreke) te u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - Baška Voda odredio zabilježbu odbijenog prijedloga radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na iste nekretnine (toč. II. izreke). U obrazloženju pobijane odluke prvostupanjski sud navodi kako isprave priložene uz prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka nisu dostatne odnosno da iz istih ne proizlazi pravno sljedništvo predlagatelja, koji je imao obvezu dostaviti odgovarajuću potvrdu/ispravu, potvrđenu od odgovarajućeg nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, o tome da je predlagatelj pravni sljednik BC sa sjedištem u [adresa]. Obzirom da utvrđuje kako predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi pružala određeni stupanj vjerojatnosti da mu pripadaju prava koja prijedlogom traži, odbija njegov prijedlog.

6. Po ocjeni ovog suda, predlagatelj opravdano dovodi u pitanje pravilnost pobijanog rješenja, kada navodi da je prvostupanjski sud odbio njegov prijedlog iz razloga što je utvrdio da iz isprava priloženih uz prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka ne proizlazi pravni slijed između predlagatelja i njegovog pravnog prednika te da je trebao dostaviti potvrdu odgovarajućeg nadležnog tijela o tome da je pravni slijednik BC, obzirom da je dokazao opravdani interes za vođenje tog postupka

6.1. Naime, prema odredbi čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: ZZK) pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka (st. 1.). Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (st. 3.).

6.2. Odredbom čl. 209. st. 1. ZZK je propisano da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je st. 4. istog članka propisano da se prijedlogu iz stavka 1. tog članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'' broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. U praksi se radi o situaciji kada osoba koja tvrdi da joj pripada neko knjižno pravo ne raspolaže ispravama podobnim za upis, no raspolaže ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost pripadnosti tog prava. Preciznije, ne traži se izvjesnost i vjerodostojnost tih isprava i upravo u tome je smisao pojedinačnog ispravnog postupka koji ne mora rezultirati konačnim rješenjem kojim se dopušta zatraženi upis, već hoće li zatraženi upis biti dopušten zavisi od rezultata tog ispravnog postupka i ocjene svih predloženih dokaza po predlagatelju. Dakle, u ovom stadiju postupka – prethodnom ispitivanju prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno dovoljno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o postojanju opravdanih razloga i pravnog interesa predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje tog postupka, donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenja nije dopuštena žalba (čl. 213. st. 1. ZZK).

7. Slijedom navedenog, odbijanjem prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, prvostupanjski je sud po ocjeni ovog drugostupanjskog suda počinio relativno bitnu povredu odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 1. i st. 4. ZZK a sve u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke

8. Stoga je uvažavanjem žalbe predlagatelja pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

9. U nastavku postupka prvostupanjski će sud, u skladu s izraženim pravnim shvaćanjem ovog suda, otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka i nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o osnovanosti zahtjeva za upis prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška]

– k. č. [katastarska čestica] i zk. ul. [broj ZK uloška] – k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Baška Voda i u odluci dati jasne razloge o odlučnim činjenicama.

Zadar, 19. prosinca 2024.

Sudac

I

Eugen Škunca