REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2244/2022-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: NN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Pavičić & Partneri d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 20/II, protiv tuženika: Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 19. studenoga 2024. u nazočnosti zamjenika tužiteljičinih opunomoćenika i tuženikovog opunomoćenika, 19. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici štetu u iznosu 1.340,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 2. lipnja 2022. do isplate, po kamatnoj stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, odnosno do 31. prosinca 2022. po stopi koja je određena, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, nadalje, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu 1.842,12 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužba je ovome sudu predana e-komunikacijom 24. kolovoza 2022. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da je 11. veljače 2022., u Zagrebu, Dubrava, Ulica Križnog puta, tužiteljica stradala u prometnoj nesreći, kao putnica u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka]. Za istu nesreću je odgovoran ĆN, koji je vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], prilikom zaustavljanja pješacima na pješačkom prijelazu, udario u zadnji kraj gore navedenog vozila u kojem se nalazila tužiteljica, te na taj način izazvao sudar. Vozilo štetnika je u vrijeme nesreće bilo osigurano kod tuženika po polici br. [broj police]. Tužiteljica je u nesreći zadobila ozljede opisane u priloženim medicinskim ispravama, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KB Dubrava. Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužiteljica zahtijeva naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu, u ukupnom iznosu 19.300,00 HRK. Tužiteljica se u mirnom postupku 1. lipnja 2022. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, koji joj je na ime naknade neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio nesporan iznos 9.200,00 HRK. Slijedom navedenog, tužitelj zahtijeva naknadu štete, umanjenu za nesporno plaćeni iznos, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu, u ukupnom iznosu 10.100,00 HRK. Sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14.), tužitelj zahtijeva zatezne kamate, na iznos neimovinske i imovinske štete, počev od dana nakon što je tuženiku podnesen odštetni zahtjev, odnosno od 2. lipnja 2022. do isplate. Slijedom navedenog, predlaže donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za naknadu štete u ukupnom iznosu 1.340,50 EUR / 10.100,00 HRK sa zateznim kamatama od 2. lipnja 2022. do isplate, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.
2. Podneskom predanim 28. kolovoza 2024. (list 74-77) je tužiteljica konačno postavila tužbeni zahtjev, kao u izreci presude, uskladivši ga s medicinskim vještačenjem, zahtijevajući naknadu neimovinske i imovinske (tuđa pomoć) štete u ukupnom iznosu 1.340,50 EUR sa zateznim kamatama od 2. lipnja 2022. do isplate, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude. Naime, sukladno medicinskom vještačenju tužiteljica je postavila zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu 2.438,71 EUR i neimovinske štete (tuđu pomoć) u iznosu 122,84 EUR, no, s obzirom na nesporno naknađenu štetu u mirnom postupku u iznosu 1.221,05 EUR / 9.200,00 HRK, od toga iznos 1.194,51 EUR / 9.000,00 HRK po osnovi neimovinske štete (list 18) i iznos 26,54 EUR / 200,00 HRK po osnovi imovinske štete (tuđa pomoć), za isti iznos je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev pa tako zahtijeva naknadu neimovinske štete u iznosu 1.244,20 EUR i imovinske štete (tuđa pomoć) u iznosu 96,30 EUR, odnosno ukupno u iznosu 1.340,50 EUR.
3. U odgovoru na tužbu, koji je predan e-komunikacijom 12. listopada 2022. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 17), navodi se da tuženik priznaje kako neprijepornu činjenicu da se 11. veljače 2022. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nesreće imao kod tuženika sklopljen, temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP), ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušenja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva s osnove naknade neimovinske štete, jer iz dostavljenih medicinskih isprava ne proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnovu za dosudom novčane naknade u zahtijevanom iznosu, poglavito s obzirom na nesporno isplaćeni iznos 9.000,00 HRK od strane tuženika, prije podnošenja tužbe, a po osnovi naknade neimovinske štete. Naime, iz priloženih medicinskih isprava je razvidno kako su površinske ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju kod tužiteljice rezultirale posve lakom povredom prava osobnosti, te je došlo do privremenog oštećenja zdravlja tijekom razdoblja liječenja, bez oštećenja funkcije. Kako ZOOP nije propisao način određivanja naknade štete za tjelesne ozljede, u ovom predmetu se koriste opća pravila o popravljanju neimovinske štete sadržana u ZOO/05. i to u čl. 19., 1046. i 1100. Slijedom navedenog, jasno je onda kako tužiteljica neutemeljno zahtijeva kamate na način označen u tužbi, te bi istoj, u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva pripadala kamata tekuća od dana presuđenja. U svakom slučaju, imajući na umu kako će konačan opseg štete u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva biti utvrđen tek medicinskim vještačenjem, pa kako je visina štete temeljna pretpostavka postojanja odgovornosti za naknadu štete, a obzirom se visina štete u ovom slučaju utvrđuje odlukom suda, kao i osnovanost samog tužbenog zahtjeva, to i neimovinska šteta dospijeva s tim datumom, te može teći od dana presuđenja, jednako kao i imovinska šteta za tuđu pomoć. Odredba čl. 1103. ZOO/05. propisuje da obaveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. U ovom slučaju visina štete je utvrđena tek nakon izvedenih vještačenja, te je konačno visina naknade određena presudom prvostupanjskog suda pa se ima uzeti da je ista dospjela upravo datumom donošenja pobijane prvostupanjske presude, a ne podnošenjem zahtjeva. Slijedom navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa, uz naknadu tuženiku parničnih troškova.
4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u Europsko izvješće o prometnoj nesreći od 11. veljače 2022. (list 5), medicinske isprave (list 6-14) i osobni zdravstveni karton tužiteljice (list 42-58) te popratnu e-poruku glede tužiteljičinog odštetnog zahtjeva upućenog tuženiku, od 1. lipnja 2022. (list 15) te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Žarku Rašiću, prim. dr. med., spec. kirurgu, koji je 21. srpnja 2024. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 68 i 69).
5. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete uzrokovane štetnim događajem-prometnom nesrećom od 11. veljače 2022., u Zagrebu. Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika. Nadalje, parnične stranke čine nespornim da je do sada u mirnom postupku tuženik naknadio nespornu štetu u iznosu 1.221,05 EUR / 9.200,00 HRK, od toga iznos 1.194,51 EUR / 9.000,00 HRK po osnovi neimovinske štete (list 18) i iznos 26,54 EUR / 200,00 HRK po osnovi nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć).
No, sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, pa tako je li tužiteljici prilikom zadobivanja predmetnih tjelesnih ozljeda narušeno zdravlje tako da je povrijeđeno pravo osobnosti u mjeri u kojoj ono opravdava dosudu pravične novčane naknade, kao i naknade imovinske štete u zahtijevanom iznosu. Na sporne okolnosti izvedeni su gore navedeni dokazi, poglavito medicinsko vještačenje radi utvrđenja težine zadobivenih ozljeda te narušenja tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice, kao i opsega tuđe pomoći.
7. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja liječnika vještaka prof. dr. sc. Žarka Rašića, prim. dr. med., spec. kirurga, od 21. srpnja 2024. (list 68 i 69), utvrđeno je da je isti vještak mišljenja da je tužiteljica stradala u štetnom događaju od 11. veljače 2022. te pritom zadobila ozljede opisanu u medicinskim ispravama: istegnuće mišića vrata i natučenje obje potkoljenice. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Po fizijatru provodi fizikalnu terapiju. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon provedene fizikalne terapije i kontrolnog pregleda fizijatra 26. svibnja 2022.
S obzirom na kvalifikatorne okolnosti:
Pretrpljene fizičke boli: Jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Boli slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 42 dana. Povremene boli manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.
Pretrpljeni strah: Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana.
Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti: U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila je istegnuće mišića vratne kralježnice. Navedena ozljeda kralješnice dovela je do trajnog smanjenja životnih od 3%. koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice, povremenoj boli u vratnom segmentu kralješnice, te povremenim glavoboljama. Pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta je u obzir životna dob tužiteljice (1964. g.), te degenerativne promjene vratnog segmenta kralješnice, vezane za životnu dub tužiteljice. Navedene degenerativne promjene niti ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu te se navedena ocjena od 3% odnosi na predmetni štetni događaj. Degenerativnim postupkom oštećena kralješnica vulnerabilnija je na nova oštećenja.
Po osnovi tuđe pomoći i njege: Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebita tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 7 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, glačanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.
8. Navedeni pisani nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prihvaćen je u cijelosti, ocijenivši isti stručnim, sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim i objektivnim, temeljenim na priloženim mjerodavnim ispravama i pregledu tužiteljice, kao i dugogodišnjem iskustvu vještačenja u brojnim sudskim postupcima, to tim više što parnične stranke nisu imale primjedbe na isti, dok se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog.
9. Daljnji dokazi nisu izvedeni, poglavito koje predlaže tuženik, jer isti nisu potrebiti, s obzirom da potonje ne može biti od utjecaja na odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, s obzirom na postavljeni tužbeni zahtjev. Stoga, nisu niti posebno cijenjeni ostali dokazi na koje se poziva tuženik u prilog svojih tvrdnji. Naime, rješenjem s pripremnog ročišta 26. siječnja 2023. (list 38-40) je određeno koji će se dokazi izvoditi kao mjerodavni za utvrđenje odlučnih činjenica (toč. I.), dok su odbijeni ostali dokazni prijedlozi, jer isti nisu potrebiti (toč. II.). Osim toga sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati provesti postupak bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, u smislu čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).
10. Dakle, usvajajući u cijelosti nalaz i mišljenja liječnika vještaka, temeljem kojeg proizlazi da je narušenje tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice, posljedica predmetnog štetnog događaja, odnosno utvrđeno je da je isto neposredna posljedica njezinog ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (uzročno-posljedična sveza), pa je tuženik odgovoran za štetu nanesenu tužiteljici i stoga tuženik dužan naknaditi tužiteljici štetu koju ista trpi kao posljedicu ozljeđivanja.
11. Stoga, utvrđeno je kako je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), čime joj je nanesena neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 1046. ZOO-a. Temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
12. S obzirom na sve ranije iznesene i utvrđene činjenice, a osobito imajući na umu po liječniku vještaku utvrđeno trajanje i jačinu pretrpljenih fizičkih boli, straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, vrstu ozljeda, dugotrajnost liječenja, zahvate, brojne liječničke preglede i kontrole, fizikalne terapije, dugotrajnost rehabilitacije, kao i dob tužiteljice (rođena 1964. g.), nalazi se da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u mjeri koja sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO- a opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u zahtijevanom iznosu 2.438,71 EUR. No, s obzirom na naknađenu štetu po istoj osnovi u nespornom iznosu 1.194,51 EUR, valjalo je tužiteljici dosuditi ostatak u zahtijevanom iznosu 1.244,20 EUR. Medicinskim vještačenjem je utvrđena težina ozljeđivanja tužiteljice. Nadalje, utvrđeno je i da je tužiteljica kao posljedicu zadobivenih ozljeda trpjela fizičke boli i strah, te da su zaostale trajne posljedice u omjeru od 3%, opisane u medicinskim vještačenjima. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, to su stoga tužiteljici dosuđene zatezne kamate od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku 1. lipnja 2022. (list 15), odnosno od 2. lipnja 2020. do isplate (toč. I. izreke).
13. U smislu odredbe čl. 1095. ZOO-a, tužiteljici pripada pravo i na naknadu za tuđu pomoć. Među strankama nije sporno da tužiteljica za pruženu pomoć nije plaćala cijenu satnice za obavljanje takve vrste posla, kao i da su istu pomoć tužiteljici pružali ukućani te cijena sata tuđe pomoći iznosi 25,00 HRK/sat (list 38). Stoga je cijena 1 sata pružanja pomoći odmjerena sukladno nespornom iznosu 3,32 EUR / 25,00 HRK po satu, kao i s obzirom na postavljeni zahtjev (list 74-77). Imajući na umu broj sati potrebite tuđe pomoći kako je to utvrdio liječnik vještak (15 dana x 2 sata dnevno, potom 7 dana x 1 sat dnevno, tj. za ukupno 37 sati), računajući 1 sat takve pomoći u iznosu 3,32 EUR / 25,00 HRK, dakle ukupno u iznosu 122,84 EUR, tužiteljici temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a pripada naknada u zahtijevanom iznosu 122,84 EUR, a s obzirom na naknađenu štetu po istoj osnovi u nespornom iznosu 26,54 EUR / 200,00 HRK, tužiteljici pripada ostatak u iznosu 96,30 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 2. lipnja 2022., s obzirom na postavljeni zahtjev (čl. 2. st. 1. ZPP-a). Naime, navedeni troškovi u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a smatraju se imovinskom štetom, a zatezne kamate na imovinsku štetu se, sukladno odredbi čl. 1086. ZOO-a teku od dana nastanka štete (toč. I. izreke presude).
14. Slijedom navedenog, tužiteljici je dosuđena naknada štete u ukupno zahtijevanom iznosu 1.340,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 2. lipnja 2022., od toga iznos 1.244,20 EUR po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i iznos 96,30 EUR po osnovi nenovčane imovinske štete (tuđa pomoć), kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.
15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP te su isti odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).
16. Slijedom navedenog, tužiteljici je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32./1. OT) te tužbe (Tbr. 7./1. OT) i podnesaka od 9. prosinca 2022. i 28. kolovoza 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 26. siječnja 2023. i 19. studenoga 2024. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, te sastava podneska od 21. veljače 2023. u zahtijevanom iznosu 50,00 EUR (Tbr. 8./1. OT), dakle ukupno u iznosu 1.250,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (312,50 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u zahtijevanom iznosu 26,54 EUR i za presudu u zahtijevanom iznosu 53,08 EUR. Ujedno je tužiteljici u cijelosti valjalo priznati trošak medicinskog vještačenja u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR. Stoga je tužiteljici valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.842,12 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. II. izreke presude.
17. Također je i tuženiku valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podneska od 27. rujna 2024. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 26. siječnja 2023. i 19. studenoga 2024. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 800,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (200,00 EUR). No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 1.000,00 EUR sa zatraženim zateznim kamatama nisu dosuđeni tuženiku, s obzirom na neuspjeh istoga u sporu.
18. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.
19. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 19. prosinca 2024.
S u d a c:
Mario Klarić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).
DNA: - opun. tužiteljice, uz rješenje o sud. pristojbi za presudu u iznosu 53,09 EUR i
- opun. tuženika.