REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-658/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vanesi Brizić Bahun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vukić & Partneri iz Rijeke, protiv tuženika Index promocija d.o.o. iz Zagreba, Radnička c. 37b, OIB: 37502434016, zastupanog po punomoćnici Vanji Jurić, odvjetnici u Odvjetničkom uredu Jurić iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 11. rujna 2024. godine u prisutnosti zamjenička punomoćnika tužiteljice Maria Džolića, odvjetnika, te zamjenice punomoćnice tuženika Viktorije Smirnov, odvjetnice, dana 19. prosinca 2024. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbijaju se tužbeni zahtjevi koji glase:

"I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici osnovom naknade štete neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati pravičnu naknadu u zbirnom novčanom iznosu od 210.000,00 HRK / 27.871,79 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim kamatama tekućim na isti po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena od dana podnošenja tužbe pa do dana namirenja, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da na internet portalu Index.hr kojeg je nakladnikom, nalazećem na Internet adresi www.index.hr, prvog dana nakon nastupa pravomoćnosti presude, na istom ili istovrijednom mjestu, uz uporabu jednake vrste i veličine fontova kojima su pisani članci o tužitelju, bez ikakvih komentara i/ili kraćenja, u integralnom obliku, publicira prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da ispod članaka po naslovima i datumima individualiziranim u točki I. tužbe ukloni sve neprimjerene komentare čitatelja kao izvor opasnosti od kojeg tužiteljici prijeti pričinjavanje daljnje neimovinske štete, u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljici podmiri nastale parnične troškove, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica tužbom zahtijeva od tuženika naknadu neimovinske štete na temelju članka 21. stavaka 1., 2. i 3. te članka 22. stavka 2. Zakona o medijima (Narodne novine broj: 59/2004, 84/2011 i 81/2013, dalje s ZM) uz primjenu članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 i 126/2021, dalje ZOO) u vezi s člancima 19. i 1046. ZOO-a i to zbog povreda prava osobnosti ukupno 210.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od podnošenja tužbe do isplate. Osim toga, na temelju članka 1099. ZOO-a tužiteljica zahtijeva objavu prvostupanjske i drugostupanjske presude donesene u ovom predmetu, a na temelju članka 1048. ZOO-a traži i uklanjanje objavljenih neprimjerenih komentara čitatelja, sve u roku od 15 dana i uz naknadu troškova parničnog postupka. Tužiteljica u tužbi navodi da na elektroničkoj publikaciji, odnosno Internet portalu Index.hr, nalazećem na internet adresi www.index.hr, kojem je tuženik nakladnikom, u 21.-om je publiciranom članku tematizirano pitanje navodnog tužiteljičinog rasizma navodno deklariranog u jednoj objavi na njenom Facebook profilu. Ispod svakog od navedenih članaka čitatelji elektroničke publikacije, odnosno Internet portala, su pisali komentare od kojih mnogi sadrže krajnje uvredljive, klevetničke, difamacijske, prostačke, vulgarne i neprimjerene tvrdnje i stavove napisane o tužiteljici. Nastavno se individualiziraju članci po datumu objave, naslovu i broju komentara:

1. 16. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Skandalozni rasizam naše diplomatkinje u Berlinu: Hrvatska je zemlja bijelaca…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 269 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Bravar iz Kumrovca bio je penicelin za takve poput nje…",

"…pozivam gdu L na S-M vođenje etničko čiste ljubavi…", "…Nju treba doslovce zatvorit u žutu kuću i bacit ključ. Odvratno ljudsko stvorenje…"

"…Dok govori o potrebi psihološke pomoći drugima, jadnica< ne zna da je njoj hitno potrebna pomoć psihijatra. Dakle, ovoj nesretnici prijeko je potrebna pomoć psihijatra…. ne jednog, nego cijelog konzilija. Kako to da obitelj ne primjećuje i ne pokušava joj pomoći? Toliko nebuloza u jednoj lubanji…" "…Po pravopisnoj ispravnost komentara može se zaključiti da je dotična svoju poziciju stekla na koljenima pušeći isključivo bijele ku….".

2. 16. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Diplomatkinja rasistica hitno pozvana u MVEP: Ostajem kod svojih stavova…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 161 komentar, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Ova zastupa AS ka da ga citira…"

"…tu spodobu zabraniti zakonom, oduzet joj pravo na rad…"

"Kuja lažljiva sebi diže rejting, fujjjjjjjjjjj…"

"Pa da je opet moramo hranit… izgon iz društva… tako se to rješava…" "…zašto se ovo smeće poziva na Hrvatsku?..."

"…Ima valjda neki kutak gdje bi bila sretna. Neka sjedne na kamen i meditira sama sa sobom…"

3. 17. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Diplomatkinja rasistica obrisala profil: "Hakirana sam, cilj napada je vlada…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 205 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

."… ŠS poslati u veleposlanstvo A u njegov ureg u paklu…"

"…Hakirana si ti u mozak…"

"…Ova, sasvim blago retardirana "diplomatkinja" je dobila po pičci Pa se sada pravi grbava…"

"…crni kurac joj viri iz očiju…"

"…Opcio bih s njom…"

4. 17. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Reakcije na diplomatkinju rasisticu: "Kako je takva osoba uopće regrutirana?…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 10 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Bome je huda, kao muško…"

"…Mozda je sposobna za neke druge stvari…"

"…Šta se čeka sa otkazom ove katotalibanke?? Pakrutejebo dokle će nas sramotiti ovakvi rasistički isprdci??..."

5. 17. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…MVEP još utvrđuje je li diplomatkinja širila rasizam. Evo, ovo su njezine objave …", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 39 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Dotična stvarno misli da postoji razlika između nje i islamskih ekstremista!..."

"…Klasicna hrvaCka Hercegovačka katolibanija koja svoju zaradu umjesto u međugorjelandu nalazi u izopacenoj Njemačkoj…"

"Ova definitivno mrzi samu sebe do 12:00, a onda ostatak svijeta…" "…ova žena je debelo isfrustrirana, iskompleksirana i intelektualno ograničena. Kao kakva usidelica. Fali joj sexa. Vjerojatno je nitko neće pa lupeta po internetu ili nema sexa prije braka, a neće nitko da je oženi. Kako god, ona ima ozbiljnih problema. (Možda ju je kakav crnac i odbio?) Kako god, luda žena…" "…Kakva ordinarna klerofašistkinja…"

6. 17. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom " Š s Princetona o diplomatkinji rasistici: Zašto C i premijer šute?…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 6 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Koje glupo pitanje.. pa oni su je i dovukli iz dna pećine…"

"…Zasto sute? Pa isto rasisticko smece kao i ta klerousraska drolja, jasno…"

"…uhhhh jako hrabro. toliko hrabro da je obrisala profil da bi nastavila priamti plaću. Jedenje govana je zajebano, jer malo ko plaća a uživa se puno…"

7. 18. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… Č o diplomatkinji rasistici: To je katastrofa…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 70 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki: "…baš super. Nekakva uhljebska glupača se isere na fejsbuku i to je nacionalna senzacija…"

"…Jasno da joj nitko nije hakirao fejs. Haker bi morao biti iskusni psihonalitičar da hakira bahatu skorojevićku osobnost koja će se, potpuno uvjerena u svoju nedodirljivost, obrecnuti na medije jer joj uskraćuju pravo na izražavanje (ultra)konzervativnog mišljenja, kojeg se ona, dakako, niti stidi, niti odriče…"

"…čudovište od osobe…"

"…Pa ona je smeće, u pravu si…"

"…treba te likvidirati na Blaiburgu…"

8. 18. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… C se napokon oglasila o diplomatkinji rasistici…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 43 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki: "…Javilo se smece gore od te strace iz Berlina…"

"Koliko vidim LS davno prije facebook profila hakirali su mozak…"

"…Treba kravu odmah smijeniti. A Njemačka joj treba dozivotno zabraniti ulazak u Njemačku. Dirala se u njihovu predsjednicu vlade…"

"…Bitno je da je ona plavooka i plavokosa…"

9. 18. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… Z o diplomatkinji rasistici: Tu je stvar potpuno jasna…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 8 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Ona je glupača koja ne može obnašati dužnost na kojoj se nalazi i ona nije u istoj poziciji kao "svi ostali"…"

"…Pa uglavnom ti je projugoslavenska gamad bila iz istih mjesta kao i bosanska vojska uhljeba, samo su promijenili predznak. Ista bagra. Uhljebi…" "…naći će njoj kradeze još bolje radno mjesto… no panik za nju…"

10. 17. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Diplomatkinja rasistica tri puta je dobila najviše ocjene od nadređenih…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 77 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Homofona lažljivica…"

"…škola za oružara…. smjer čišćenja dužih i kraćih cijevi… u diplom. uvijek ima mjesta…"

"…Koju marku ona puši? Pitam jer sam tijekom mog dugog života ustanovio da najbolje uspijevaju žene pušačice…"

"…Puno priče za jednu rasističku glupaču, otkaz pa neka si traži posao u Africi!!!…"

"…a ta opajdara iz skupa zvanog hdz, samo zivi na parazitizmu, odakle je dosla, pitaj boga, a kamo ce zavrsiti, to ni ona sama ne zna…"

"…droca…"

"…drocala se…"

"…Pričajte što god hoćete ali u moje vrijeme ja bi joj ga stavio…"

11. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… V šokirani rasizmom hrvatske diplomatkinje u Berlinu…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 96 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki: "…žena je u pravu. Izvanzemaljci su joj hakirali glavu!..."

"…ovo fasisticko smece jos nije dobilo otkaz?!..."

"…Kada smo već kod rasističke tuketine, je li dobila nogu u guzicu šovinistišku?..."

"…a jadna spodoba Ć je stvarno panglu… Kao diplomat na sinekuri u glavnom grsdu najveće europske ekonomije i eu zemlje čovjek bi očekivaovda je malo pametnija, kad povedose budaletinu tamo da glumata tajnicu…"

"…Ova svoj diplomatski posao obavlja na koljenima…"

12. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… LS zaslužuje prijezir i to ne samo zbog raskizma…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 68 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Još je nisu makli,!!?? ne samo da ju treba najuriti iz ambasade, nego joj treba oduzet hrvatđsko državljanstvo, kako je uopće moguće da ovakav ološ prima diplomatsku plaću…"

"… M je jedna obična šovinistička šuga bez svog ja i kičme. Kad su je stisli laže za hakiran profil i time se popišala u usta hrvatskim šovinistima koji su je po komentarima hrvatskih portala htjeli za predsjednicu. Isprskani šovinistički isprdci, kako se osjećate?..."

"…Dno ljudske rase.. sramota ljudske rase…"

"…Pa odavno se zna da su usRraše jaki samo na riječima… i kada treba klati žene, djecu i starce…"

"…Zamislimo da je N cobanica i u stadu joj se ojanji nekoliko crnih jagnjadi. Propade karijera…"

13. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Diplomatkinja rasistica suspendirana i povučena iz veleposlanstva…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 126 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…kako je licemjerna, a doma ima dva gigantska crna dilda…"

"…štraca…"

"…trebalo bi je zaredit i nikad joj kurca dat…"

"…Eh… Hebala bi se, a da joj ne uđe. Ne ide to tako zlato moje… …skoro da mi ju je žao. Glupačica je samojavno rekla ono što joj šefovi misle, ali nije skontala da se jedno govori, a drugo misli…"

14. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Ministar o diplomatkinji rasistici: Nema govora o hakiranju, tražit ćemo otkaz…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 35 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…To je govor mrznje, to se ganja po sluzbenoj duznosti i brise account. P"

"…još jedno smeće koje je zahvaljujući Indexu pometeno. respekt!..." "…Bravo.. Neka su je.. To je i zasluzila.. Sad nek se igra na Facebook koliko hoce doma…"

"…Gdje ipak proizvode te klaune?..."

15. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Hrvatsku diplomaciju vode ili moralni idioti ili kolosalno nesposobna ekipa…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 73 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Najvisa ocjena za nju bi trebao biti qrac!..."

"…Najlakse je pustiti vodu. No sutra ce opet neko govno biti na toj poziciji!..." "…saka jada. kao i sve unasoj…"

"…I ja bih rekao moralni idioti…"

16. 19. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Zašto je diplomatkinja smijenjena? Pa Hrvatska otvoreno slavi rasizam…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 177 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Pa nije smjenjena, uskoro ce ju uhljebiti u nekoj turistickoj zajednici…" "…kad tamo neka totalno nebitna tuka iz HDZ-a priča bedastoće i objašnjava neobjašnjivo (kretenske desničarske stavove…"

"…mene samo zanima kako će T, G i sličnima objasniti zakaj su tu rasnu Šcu maknuli…"

"…Ova izblajhana nedojebana diplomatska koza je prije 30 god. zivila u bivskoj drzavi Jugoslaviji gdje je zivilo svasta…"

"…Đabe nekom tupit, dok ne proba na vlastitoj koži. Rasiste bi trebalo njihovim metodama "liječiti"…"

17. 20. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…BBB o LS: Incident koji je otkrio Index osramotio je Hrvatsku…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 55 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…Ono kad se najveća stoka u Europi, baš ono odvratni ljudi, zgražaju nad time što si napravila, pa jel te bar malo sram tupačo tupava? Nije, a? Koliko blesav moraš biti, pa ja ne vjerujem. Baš mi je jako, baš iznimno drago što si je sama uništila karijeru i još jednom hvala Indexu što je još ponovo cijelu Europu podsjetio da da je ovo klerofašistička prćija. Jesi ponosna na svoje stavove i slobodu govora i što ti je ona donijela, oj I..."

"…Jedno smece manje…"

"…Trudis se shvatiti zasto je to klerousrasko, rasisisticko smece blebetalo sto je blebetalo? Zasto? Uvijek se radi o lazima, potpaljivanju ljudi s niskim IQ, laprdanju o tome kako su bijelci naj, itd…"

18. 20. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… LS je glasnica rasističkog pokreta koji prijeti i Hrvatskoj…, ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 84 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"…ona je glasnica idiotizma ljudske rase, samo nam ovakve pojave s vremena na vrijeme daju spoznaje o greški kojom se planeta zemlja poigrala na uštrb sebe…"

"…Sada kada je posisala otkaz postala je za dom spremna. To tako ide…" "…Samo žestoko sa šljamovima. Najača su mi gamad kojoj su uzor nacisti, a naznaju da je D kojim slučajem živ, svi bi letjeli kroz dimnjak pa čak i taj smrad koji se dojebao iz Australije…"

"…Obnovit Goli otok i tamo ih slat na preodgoj... brzo bi im prisjelo nacističko serkanje…"

"…Možda joj treba oprostiti jer je plavuša…"

19. 21. kolovoza 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "… CS: Odbacujem svaku sličnost s bijelim nacionalistima i diplomatkinjom…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 44 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki:

"… CS je opasniji od ove neuke glupače…"

"…Stati na stranu LS ili na stranu CS je isto kao birati između kuge i kolere…"

"…australopitek je u pravu. ne ide on u isti koš sa ovom ludom i rasistima, on ide u drugi koš sa katolibanskim luđacima. razlika…"

20. 03. rujna 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Da, Europa je sve manje bijela. Ne, to nije zbog velike urote…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 79 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki: "…Ona je tupava i bruka nas u cijelom svijetu…"

"…Ona je uspjela iskljucivo po hercegovanackoj politickoj liniju kako se vec u toj prciji od tzv drzave I uspjeva. No posebna je ironija kad se netko iz balkanski slavenskog kruga, dakle white trash, pokusava prikazati bijeljim nego jest. Naprosto jadno…"

21. 03. rujna 2019. godine publiciran je članak pod naslovom "…Javila nam se LS, sad ima novu teoriju o hakiranju…", ispod kojeg su čitatelji napisali ukupno 62 komentara, a od kojih se, tek primjerice, citiraju samo neki: "…jer neko zna koji vic o blondinama, ova dokazuje da su istina, glupa blonda…"

"…pa i ona malo socialisticki usmerena, inace bi bila kod kuce neizabrovana spremljajuci jelo za supruga, brinut se za decu, otvorivsi noge kada se suprugu zazeli, i barem jednom dnevno u crkvu…"

"…Šupljoglava fašizmom zadojena kradezeovka, koja je hrabra samo dok je u krdu svojih istomišljenika, ali kada je se izdvoji onda pokazuje svoje pravo kukavičko lice. Fuj…"

"…Ova stvarno ima IQ sobne temperature, šuti kokoš, pametnija izgledaš kad šutiš…"

"…Opet index od muhe napravio slona. – Misliš od govna napravio proljev?

– Od tuke napravio tuku na kub…"

2. Tužiteljica je podneskom od 08. rujna 2020. godine preinačila tužbu na način da je zatražila isplatu pravične naknade u zbirnom novčanom iznosu od 315.000,00 kn, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.

3. Sud je prihvatio preinaku tužbe na način kako je to tužiteljica izvršila podneskom od 08. rujna 2020. godine, obzirom je isto bilo svrsishodno za konačno rješenje spora između stranaka te se stoga radi o situaciji iz čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23, dalje: ZPP).

4. Prvenstveno u konkretnom slučaju valja navesti kako tužiteljica naknadu štete ne traži zbog objave 21. -og članka u kojima je tuženik tematizirao pitanje njezinog navodnog rasizma, već samo zbog komentara čitatelja koji su pisani ispod svakog pojedinog članka.

5. Navodi da joj je citiranim, ali još brojnijim zbog prostorne limitiranosti necitiranim uvredama, klevetama, difamacijama, diskreditacijama, vulgarnostima, seksizmima i prostaklucima pričinjena nemjerljiva neimovinska šteta povredom prava osobnosti i to, kumulativno, pravo na tjelesno i duševno zdravlje, pravo na ugled, čast i dostojanstvo, pravo na dobro ime, pravo na osobnost i pravo na vlastitu sliku, odnosno lik.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbe i visinu tužbenog zahtjeva, navodeći kako tuženik nije autor spornih komentara, već se radi o sadržaju koji generiraju korisnici/čitatelji portala www.index.hr i koji se objavljuju u realnom vremenu. S obzirom na činjenicu da tuženik dnevno objavljuje oko 200 članaka, na mnogobrojnost komentatora i samih komentara, kao i na tehnologiju i dinamiku kojom se komentari objavljuju, da je nemoguće kontrolirati ukupan sadržaj koji na portalu objavljuju čitatelji. Upravo iz navedenog da tuženik ima posebno uređena pravila korištenja koja su javno objavljena i dostupna svakom čitatelju portala od 28. rujna 2009. godine, u kojim se posebno navode obveze korisnika i definira nedozvoljeni sadržaj. Iz navedenog slijedi da tuženik jasno i nedvosmisleno obavještava i upozorava svoje korisnike o svim vrstama nedozvoljenog sadržaja te da takav način postupanja ne podržava, već eksplicitno zabranjuje. Jedini način da bi tuženik mogao reagirati na eventualno nedozvoljeno i/ili štete sadržaje jest da na to bude upozoren od strane koja smatra da joj je neki od korisnika povrijedio prava ili postupio protivno zakonima. Međutim, tužiteljica je sadržaj komentara prijavila tek podnošenjem tužbe. Naime, tužiteljica je tuženiku tek 08. studenog 2019. godine, dakle gotovo 3 mjeseca nakon što su korisnici portala objavili sporne komentara i tek 7 dana prije podnošenja tužbe, podnijela zahtjev za objavu isprike, iz kojeg je tuženik mogao utvrditi da tužiteljica osporava komentare trećih osoba, odnosno da ih smatra nedozvoljenima. Odmah po primitku zahtjeva tužiteljice za objavu isprike, tuženik je dana 19. studenog 2019. godine uklonio sve komentare čitatelja, uključujući i komentare koje tužiteljica smatra spornima. Da je tužiteljica u bilo kojem trenutku prijavila sadržaj koji je predmet ove tužbe, tuženik bi sporni sadržaj u slučaju da se radi o nedozvoljenom sadržaju odmah učinio nedostupnim javnosti. Ističe kako se tužiteljica tuženiku prije podnošenja ove tužbe i prije podnošenja zahtjeva za objavu isprike tuženiku obratila sa zahtjevom za objavu ispravka radi informacija objavljenih u člancima o tužiteljici, ali niti u jednom od tih zahtjeva nije prijavila eventualno nezakonit sadržaja korisnika/komentatora niti je zahtijevala uklanjanje komentara trećih osoba. O problematici odgovornosti za sadržaj koji nije objavljen od strane novinara i urednika pojedinog medija, već od strane njegovih čitatelja/korisnika, izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u predmetu LSD and index.hu zrt. v. Hungary. Nadalje navodi kako komentari čitatelja koje je tužiteljica označila kao sporne predstavljaju veliku manjinu u odnosu na ukupan broj komentara čitatelja koji su objavljeni ispod članaka tuženika. Kako je to vidljivo iz tužbe, članci tuženika sadržavali su svaki pojedinačno, između 60-ak i čak 260 komentara, a tužiteljica je kao sporne označila tek njih nekoliko. Stoga je vidljivo da pretežan broj komentara čitatelja po stavu tužiteljice nije bio nezakonit/nedozvoljen, ali i da tuženik nije mogao bez prijave nedozvoljenog sadržaja tužiteljice pronaći/locirati komentare koji su za tužiteljicu eventualno nepovoljni/uvredljivi. Međutim, veliki dio komentara čitatelja koje tužiteljica označava kao sporne, predstavljaju komentare javnosti koji se ne mogu smatrati klevetničkima ili uvredljivima do mjere koja bi opravdavala dosudu novčane naknade. Nadalje, navodi kako je tužiteljica bila prva tajnica Veleposlanstva u Berlinu, koja je na svom facebook profilu objavila niz stavova iz kojih proizlaze njeni nesnošljivi stavovi prema migrantima i drugim narodima i rasama, te krajnje diskriminatorni stavovi prema osobama homoseksualne orijentacije, što je nespojivo s državnom funkcijom koju je obnašala u hrvatskom veleposlanstvu u Njemačkoj. O navedenim istupima tužiteljice izvještavali su svi mediji u Hrvatskoj, o skandalu se očitovao i sam premijer Č, vođe ostalih političkih stranaka i oporbe, kao i svjetski mediji. U takvim okolnostima jasno je da će čitatelji imati potrebu uključiti se u javnu raspravu o tom događaju, komentirati i diskutirati o ponašanju osobe koja nas službeno predstavlja u svijetu i kritizirati i osuđivati njezine postupke. Javnost ima pravo iskazati svoje snažno neslaganje s izjavama tužiteljice, čak i kad je to učinjeno snažnim i uvredljivim riječima. Tuženik osporava da je objavom spornih komentara čitatelja tužiteljici mogla nastati šteta koja bi opravdavala dosudu ikakve novčane naknade. Pored navedenog, tuženik može prihvatiti da je tužiteljici šteta nastala kad su u javnosti objavljene njene šokantne izjave koje su javno naišle na veliko neodobravanje političke i stručne javnosti, pa ne čudi da je tužiteljica radi toga trpjela neimovinsku štetu. Također može povjerovati da je trpjela štetu i kad je javno suspendirana sa svojeg položaja u Berlinu, te kada joj je otkazan ugovor o radu. Međutim, tužiteljica protiv tuženika nije pokrenula niti jedan postupak radi objave članaka kojima se izvještavalo javnost o njenim izjavama, a na okolnost da tužiteljici neimovinska šteta nije nastala radi objave komentara trećih osoba svjedoči i činjenica da tužiteljica prije podnošenja tužbe, dakle čak 3 mjeseca od objave spornih komentara, nije zatražila uklanjanje navedenih komentara niti je tuženiku podnijela prijavu nedozvoljenog sadržaja.

7. U tijeku postupka izvršen je uvid u zahtjev za objavom isprike, ispise članaka objavljenih na www.index.hr sa komentarima pod naslovima Skandalozni rasizam naše diplomatkinje u Berlinu: "Hrvatska je zemlja bijelaca" od 16. kolovoza 2019. godine, Diplomatkinja rasistica hitno pozvana u MVEP: "Ostajem kod svojih stavova" od 16. kolovoza 2019. godine, Diplomatkinja rasistica obrisala profil: "Hakirana sam, cilj napada je Vlada" od 17. kolovoza 2019. godine, MVEP još utvrđuje je li diplomatkinja širila rasizam. Evo, ovo su njezine objave, od **.**.2019., Š s [adresa] o diplomatkinji rasistici: "Zašto C i premijer šute?" od **.**.2019., Č o diplomatkinji rasistici:

To je katastrofa, od **.**.2019., C se napokon oglasila o diplomatkinji rasistici, od **.**.2019., Z o diplomatkinji rasistici: Tu je stvar potpuno jasna, od **.**.2019., H tri puta je dobila najviše ocjene nadređenih, od **.**.2019., V šokirani rasizmom hrvatske diplomatkinje u Berlinu, od **.**.2019., LS zaslužuje prijezir i to ne samo zbog rasizma, od 19. kolovoza 2019. godine, Zašto je diplomatkinja smijenjena? Hrvatska otvoreno slavi rasizam, od 19. kolovoza 2019. godine, BBC o LS: Incident koji je otkrio Index osramotio je Hrvatsku, od **.**.2019., LS je vlasnica rasističkog pokreta koji prijeti i Hrvatskoj, od **.**.2019., Ž: Odbacujem svaku sličnost s bijelim nacionalistima i diplomatkinjom, od 21. kolovoza 2019. godine, Da, Europa je sve manje bijela. Ne, to nije zbog velike urote, od 03. rujna 2019. godine, Javila nam se LS, sad ima novu teoriju o hakiranju, od 03. rujna 2019. godine, zahtjev tužiteljice za objavu ispravka od 29. kolovoza 2019. godine, dopis Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava od 07. studenog 2019. godine, prijavu MUP-u prijetećeg sadržaja upućenog tužiteljici od 18. listopada 2019. godine, medicinsku dokumentaciju tužiteljice, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice te svjedoka ČS i ZS.

8. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

9. Imajući na umu sadržaj zahtjeva za objavu isprike koji je u spisu predmeta zajedno s preslikom prijamne knjige Hrvatske pošte d.d., očito je da se tužiteljica obratila tuženiku 08. studenog 2019. godine s potpunim i pravovremenim zahtjevima za objavom isprike pa je uz primjenu članka 22. stavka 2. ZM-a otklonjen prigovor dopustivosti predmetne tužbe.

10. Prema članku 23. ZM-a tužba za naknadu štete može se podnijeti najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta počinjena. Oštećenik se u okviru tog roka mora prethodno obratiti nakladniku radi objavljivanja ispravka sporne informacije kako bi ostvario svoje pravo na podnošenje tužbe za naknadu neimovinske štete u zakonskom roku. Sporne informacije objavljene su 16., 17., 19., 20. i 21. kolovoza 2019. godine i 03. rujna 2019. godine, a tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je 15. studenog 2019. godine, uz prethodno obraćanje tužiteljice tuženiku u smislu odredbe članka 22. stavka 2. ZM-a (08. studenog 2019.). Pritom se prekluzivni rok iz članka 40. stavka 2. ZM-a ne primjenjuje u situacijama iz članka 22. stavka 2. ZM-a (poput ove) – kad se ispravak zahtijeva od nakladnika u vezi s pravom na podnošenje tužbe za naknadu neimovinske štete. Zbog toga je tužba dopuštena i pravovremena pa su prigovori tuženika u tom smislu neosnovani.

11. U skladu s člankom 21. stavcima 1. i 3. ZM-a, nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, a na njegovu odgovornost za istu štetu primjenjuju se propisi o obveznim odnosima. Neimovinsku štetu sukladno općim propisima obveznog prava (članak 1046. ZOO) predstavlja povreda prava osobnosti pod kojim se pravom u smislu odredbe članka 19. istog Zakona podrazumijeva, uz ostalo, ugled, čast i dostojanstvo, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz članka 1100. ZOO-a, oštećeniku pripada pravična novčana naknada.

12. Obveza nakladnika za naknadu neimovinske štete postoji ako je objavljenom informacijom zaista i stvarno povrijedio zaštićeno dobro i time uzrokovao duševne boli.

13. Članci ispod kojih su objavljeni svi sporni komentari objavljeni su na portalu www.index.hr i to od 16. kolovoza do 03. rujna 2019. godine. U to je vrijeme tužiteljica bila na diplomatskom mandatu u Berlinu kao prva tajnica veleposlanstva Republike Hrvatske u SR Njemačkoj. Na temelju članaka, ispisa komentara i iskaza tužiteljice utvrđeno je da je ona na svom Facebook profilu objavila sljedeće: „Čista i autentična Europa. Samo bijeli U, kako je bilo prije samo 30 godina u cijeloj Europi. Ovo bi trebala biti dobra reklama za odmor. Netko bi pomislio da to više nije moguće, ali na sreću jesti “.

14. Navedena je objava prenesena u medijima, uključujući na portalu u nakladi tuženika. To je razvidno iz ispisa članaka koje je u spis predmeta dostavila sama tužiteljica. Stoga je očito da je Facebook objava tužiteljice postala dostupna općoj javnosti. To zato što se objave učinjene određenom, makar zatvorenom broju ljudi, ne mogu kontrolirati niti tužiteljica može spriječiti one kojima je objavu namijenila da je dijele dalje. To pokazuje i ova situacija. Onoga trenutka kad je svoje stavove objavila na internetu, tužiteljica je morala biti svjesna toga da ne može spriječiti da oni postanu dostupni i onima kojima ih nije namijenila. Tužiteljica niti ne tvrdi da joj je povrijeđeno pravo privatnosti.

15. Kao i za svoju objavu na Facebook profilu, tužiteljica i za navedene članke tvrdi da nisu predmet spora jer da se njezin zahtjev temelji na štetnim komentarima čitatelja koji su objavljeni ispod članaka. Pritom se poziva na ograničenja ustavne i konvencijske slobode izražavanja koja ograničenja tuženi nakladnik mora trpjeti, odnosno snositi odgovornost za njihovo nepoštivanje.

16. Međutim, za pravilnu ocjenu o tome je li objavom u medijima prekoračena sloboda izražavanja na teret prava osobnosti tužiteljice koja se štite u okviru ustavnog i konvencijskog prava na privatan život, potrebno je slobodi izražavanja staviti u protutežu prava tužiteljice koja opisuje u tužbi. Takva ocjena nije moguća bez konteksta u kojem su objavljene navedene informacije. Zato se ne mogu prihvatiti tvrdnje tužiteljice da za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva ne treba cijeniti ništa osim komentara koje je ona navela u tužbi, gledanih same za sebe i lišenih bilo kakvog konteksta u kojem su objavljeni. U tom je smislu, osim komentara čitatelja koje je u tužbi opisala tužiteljica, odlučan i sadržaj navedene objave tužiteljice na Facebooku kao i sadržaj članaka ispod kojih se tvrdi da su navedeni komentari objavljeni.

17. Među strankama nije sporno da su utuženi komentari objavljeni te da isti predstavljaju samo mali dio komentara koji su objavljeni ispod svakog od članaka koje je navela tužiteljica u tužbi.

18. Naime, iz navoda same tužiteljice proizlazi da je ispod članka od 16. kolovoza 2019. godine objavljeno 269 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 16. kolovoza 2019. godine objavljeno 161 komentar, dok je utužila 6, ispod članka od 17. kolovoza 2019. godine objavljeno 10 komentara, dok je utužila 3, ispod članka od 17. kolovoza 2019. godine objavljeno 39 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 17. kolovoza 2019. godine objavljeno 63 komentara, dok je utužila 3, ispod članka od 18. kolovoza 2019. godine objavljeno 70 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 18. kolovoza 2019. godine objavljeno 43 komentara, dok je utužila 4, ispod članka od 18. kolovoza 2019. godine objavljeno 8 komentara, dok je utužila 3, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 77 komentara, dok je utužila 8, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 96 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 68 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 126 komentara, dok je utužila 4, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 35 komentara, dok je utužila 4, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 73 komentara, dok je utužila 4, ispod članka od 19. kolovoza 2019. godine objavljeno 177 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 20. kolovoza 2019. godine objavljeno 55 komentara, dok je utužila 3, ispod članka od 20. kolovoza 2019. godine objavljeno 84 komentara, dok je utužila 5, ispod članka od 21. kolovoza 2019. godine objavljeno 44 komentara, dok je utužila 3, ispod članka od 03. rujna 2019. godine objavljeno 79 komentara, dok je utužila 2, ispod članka od 03. rujna 2019. godine objavljeno 62 komentara, dok je utužila 5.

19. Nadalje, nije sporno da su navedeni komentari uklonjeni nakon što je podnesen zahtjev za objavu isprike.

20. Nije sporno da tužiteljica prije zahtjeva za objavu isprike nije tuženiku prijavila postojanje štetnih komentara niti tražila njihovo uklanjanje, već je to zatražila tek u tužbi.

21. Sporni su komentari vrijednosni sudovi nepoznatih autora. Za njih u pravilu odgovara tuženik jer je omogućio njihovu objavu. Objavom na portalu su komentari postali dostupni svim čitateljima. Iako je, a kako proizlazi iz dostavljenih ispisa komentara, značajan broj čitatelja u svojim komentarima koje je također objavio tuženik izrazio slaganje s tužiteljicom i pružio joj podršku, ovaj sud prihvaća da su u tužbi opisani komentari za nju nepovoljni. Vrijednosni sudovi poput "jadnici je hitno potrebna pomoć psihijatra", "poziciju stekla pušeći bijele k….", "spodoba", "koja lažljiva", "smeće", "blago retardirana", "katolibanska", "rasistički isprdak", "intelektualno ograničena", "klerousraska drolja", "uhljebska glupača", "čudovište od osobe", "homofobna lažljivica", "opajdara", "droca", "tuketina", "jadna spodoba", "dno ljudske rase", "mentalni idiot", "tupača tupava", "granica idiotizma ljudske rase" i dr., su snažni.

22. Izneseni vrijednosni sudovi o tome da je tužiteljica desničarka i konzervativka nisu sami za sebe uvredljivi, a nedostatak časti i ponosa čitatelji su joj predbacivali zbog pokušaja da se obrani tvrdnjom da joj je Facebook profil bio hakiran, a što je odbacio ministar u javno objavljenoj izjavi za medije.

23. Pri tome valja istaći kako je ESLJP u nizu odluka izrazio pravno shvaćanje da sloboda izražavanja predstavlja jedno od temeljnih načela demokratskog društva i jedan od osnovnih uvjeta za njegov napredak i za ispunjenje svakog pojedinca. Kako ostvarivanje te slobode obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanima zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni. Ta ograničenja moraju biti strogo tumačena, a potreba za njima mora biti uvjerljivo utvrđena.

24. Sloboda izražavanja se ne odnosi samo na informacije koje se ne smatraju uvredljivima ili ne izazivaju nikakvu reakciju, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju, posebice kada je riječ o javnoj osobi.

25. Test nužnosti u demokratskom društvu zahtijeva da sud pred kojim se nađe "zahtjev" za ograničenje nečije slobode izražavanja utvrdi je li ograničenje slobode izražavanja prijeko društveno potrebno i je li ono razmjerno legitimnom cilju, te da za to ograničenje navede relevantne i dostatne razloge (odluka ESLJP Satakunnan Markkinapörssi Oy i Satamedia Oy protiv Finske [Vv], br. 931/13, presuda od 27. lipnja 2017.). Ograničenje prava na slobodu izražavanja mora se razmotriti u kontekstu slučaja u cjelini, uključujući sadržaj izjava i kontekst u kojem su one dane (Europapress holding d.o.o. protiv Hrvatske, br. 25333/06, § 54., presuda od 22. listopada 2009.). Pri ocjenjivanju razmjernosti miješanja treba razlikovati izjave o činjenicama od vrijednosnih sudova, a dok se postojanje činjenica može dokazati, istinitost vrijednosnih sudova nije dokaziva, stoga ne bi trebalo zahtijevati od tuženika da dokaže istinitost vrijednosnog suda. Kad se radi o vrijednosnim sudovima, razmjernost ograničenja slobode izražavanja može ovisiti o tomu postoji li dostatna činjenična osnova koja te sudove podržava, u suprotnom se ti sudovi mogu smatrati pretjeranima. Radi razlikovanja radi li se o izjavi o činjenicama ili o vrijednosnom sudu nužno je uzeti u obzir okolnosti svakog slučaja i "opći ton" (general tone) izjave o kojoj se radi, imajući u vidu da će tvrdnje o temama od javnog interesa u pravilu biti vrijednosni sudovi, a ne izjave o činjenicama (Đ protiv Francuske [Vv], br. 29369/10, § 126., presuda od 23. travnja 2015.). Kako bi se osigurala dosljednost i izbjeglo diskrecijsko odlučivanje pri odgovaranju na pitanje koje od sukobljenih prava preteže u konkretnom slučaju i kojemu od njih je potrebno pružiti zaštitu, ESLJP je u predmetu Axel Springer AG protiv Njemačke naveo sljedeće okolnosti prema kojima načelno ocjenjuje je li u konkretnom slučaju postignuta pravična ravnoteža između sukobljenih prava: a) doprinos raspravi u javnom interesu; b) u kojoj mjeri je osoba u pitanju poznata javnosti i kakav je sadržaj danih izjava; c) prethodno ponašanje osobe na koju se izjava odnosi; d) metode prikupljanja informacija i njihova provjerljivost; e) sadržaj, forma i posljedice objavljene informacije; f) ozbiljnost dosuđene sankcije i obeshrabrujući učinak (tzv. chilling effect). I Ustavni sud Republike Hrvatske je u više odluka (na primjer broj: U-III-7479/2014 od 16. prosinca 2015., broj: U-III- 2195/2016 od 2. studenoga 2016. i broj: U-III-2588/2016 od 8. studenoga 2016.), prihvatio navedena načelna stajališta ESLJP-a, te je ispitujući opravdanost prigovora miješanja u jamstvo slobode mišljenja i izražavanja misli tijekom ustavnosudskih postupaka proveo test nužnosti u demokratskom društvu. 26 Pri tome valja imati na umu da bi kažnjavanje novinara za pomaganje u širenju izjava koje je dala druga osoba ozbiljno ugrozila doprinos medija raspravama o pitanjima od javnog interesa i ne bi se trebala razmatrati osim ako za to ne postoje posebno jaki razlozi (vidi Jersild protiv Danske, § 35; Thoma protiv Luksemburga, br. 38432/97, § 62, ECHR 2001; i Delfi AS protiv Estonije).

27. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je predmetnu tužbu podnijela zbog svih groznih komentara koji su je pretvorili u maltane životinju, koja ne zna ni misliti ni pisati, a pritom su joj i prijetili. Želi napomenuti da je podnijela i tužbu Državnom odvjetništvu zbog prijetnji koje su joj učinjene. To je sve skupa bilo strašno što joj se događalo. Navodi kako radi 15 godina i privatna je osoba, a pretvorili su je u javnu osobu. Način na koji su se prema njoj odnosili u komentarima, izlaganje javnom linču, učinili su to da se bojala i hodati ulicom. U komentarima su naveli da je uhljeb, a ona je došla u državnu službu na potpuno normalan način. Koliko se sjeća, bilo je oko 40.-ak članaka koje je tuženik objavio o njoj. Misli da je iza svih tih članaka bilo dozvoljeno komentiranje, ali pošto je tuženik sada obrisao sve te komentare, ne može se sjetiti. Poznanici su joj se javljali mobitelom "gledaj što se sve piše o tebi", jednom prilikom je sjedila s prijateljicom na kavi kad je dobila takvu vijest i tada se doslovno rasplakala jer nije mogla vjerovati da takva reakcija može biti samo zbog jedne rečenice. Dobivala je prijetnje da je se treba likvidirati zato što je klerofašist, da je se treba ubiti i da joj se treba napraviti u seksualnom smislu ne znam šta i da joj se treba ovo i ono. Odmah se javila liječniku na hitnu, a nakon toga sam posjetila i psihijatra koji mi je dao dijagnozu depresije i propisao mi lijekove, ali isto tako godinu, godinu i pol nakon toga ne možeš se osjećati normalno jer je to imalo utjecaja i na mene i na moju obitelj. Psihijatar joj je propisao Xanax 2 puta dnevno i ostale lijekove po potrebi. Tužbu nije podnijela u odnosu na objavljene članke, obzirom je bila svjesna da mediji trebaju imati slobodu izvještavanja i pisanja, no međutim, navedeno ima neke svoje granice, a ovo što su objavili o njoj nije normalno. I u drugim medijima je bilo objave ovih informacija, ali je Indeks to prvi pokrenuo pa su svi nakon njega nastavili pisati. Najgore objave su bile u Indexu. Indeks nije objavio nikakvu ispriku vezano za to, s tim da je sama napisala demantij koji su oni izmijenili, a ispod istog demantija su isto objavljeni komentari. U trenutku objavljivanja predmetnih tekstova bila je na mjestu prve tajnice veleposlanstva u Berlinu, što je službeničko mjesto srednjeg ranga. Podnijela je tužbu protiv nekog drugog nakladnika. O toj aferi su se izjasnili premijer, nadležni ministar, predsjednica i ostali političari, a pritom je ministar koji je njezin prijatelj jasno rekao da se zbog medijskog linča moraju očitovati. Protiv nje je pokrenut postupak pred Službeničkim sudom, ali do sada nisu ništa učinili, odnosno protiv mene nije donesen nikakav pravorijek. Komentari su objavljivani ispod članaka u drugim medijima. Izjavljuje da je post na Facebooku njezin i da se radilo o jednoj rečenici, a od toga su iskonstruirali cijelu priču. Nije zatražila uklanjanje komentara od strane tuženika nakon objave članaka jer to nije bila u stanju, mjesec dana je bila izvan sebe i razmišljala je što joj je dalje činiti. Nije pravnik i nije znala da ima tu mogućnost, jedino što je znala jest da ima pravo na demantij. Iz veleposlanstva u Berlinu je povučena u 09. mjesecu 2019. godine.

28. Točno je da tužiteljica ima pravo na svoja vlastita uvjerenja kako je i tvrdila u svom iskazu, bez obzira na to što je u to vrijeme bila službenica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na radnom mjestu prve tajnice veleposlanstva Republike Hrvatske u Berlinu. Točno je i to da je tužiteljica svoje stavove o bijelim O iznijela na svom privatnom Facebook profilu za vrijeme godišnjeg odmora. To međutim ne znači da tužiteljica, kao službenica u Službi vanjskih poslova Republike Hrvatske, nije morala znati da je riječ o objavi koja potiče na rasnu netoleranciju i da će se ta činjenica odraziti i na službu u kojoj radi. Kada je kao državna službenica, još k tome s diplomatskim mandatom, odlučila javno podijeliti svoje ideje i uvjerenja, morala je očekivati da će se njezine izjave pomno ispitivati. Tužiteljica nije političarka. No, ona je napisala objavu koja vrlo lako može biti protumačena kao rasistička. Naime, izričaj koji je ona koristila pokazuje oduševljenje činjenicom da na plaži na kojoj se odmarala nije primijetila niti jednog pripadnika druge rase osim bijele. U takvim je okolnostima dužna pokazati višu razinu tolerancije na kritiziranje takvih stavova jer su granice dopuštene kritike u toj situaciji puno šire. Javna osuda svakog oblika rasizma i netrpeljivosti prema drugima zbog boje kože nužna je i u javnom je interesu. Javni je interes stvarati i živjeti u društvu i ozračju bez rasizma.

29. Zbog navedenoga, u demokratskom je društvu kritika rasizma nužna pa i uz uporabu snažnih izričaja koji oslikavaju neslaganja i protivljenje s izričajima koji imaju rasističke sastavnice.

30. Ustavni sud je u svojoj odluci posl.br. U-III-2269/2018 i U-2670/2018, od 26. veljače 2020.g., a u kojem predmetu je odlučivao o objavi komentara korisnika na internetskom portalu, ustanovio kako je, u svakom pojedinom predmetu, potrebno provesti test nužnosti u demokratskom društvu, na način da sudovi „s potrebnom pažnjom ispitaju prirodu i kontekst spornih komentara“, kako bi se utvrdila odgovornost vlasnika portala za objavljene komentare, kao i da je potrebno zaključiti jesu li poduzete „odgovarajuće mjere da pojedini komentari budu uklonjeni“, odnosno, je li moguće, kao alternativu odgovornosti vlasnika portala, utvrditi odgovornost drugih konkretnih osoba za objavljene komentare. Jednako tako, Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio kako sudovi u svojim odlukama moraju jasno utvrditi prijeku društvenu potrebu za davanje prednosti pravnoj zaštiti jamstva štovanja dostojanstva, časti i ugleda pred jamstvom slobode misli i izražavanja misli, kao i ispitati je li u svojoj okolini i u kojoj mjeri, osoba u odnosu na koju se komentari odnose – javna osoba, odnosno obavlja li djelatnost od javnog interesa. Iz navedenog nedvojbeno slijedi kako je i sam Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio stajališta Europskog suda za ljudska prava, čiju snagu i pravnu važnost neosnovano osporava sama tužiteljica.

31. Sloboda medija predstavlja jedan od temelja svakog demokratskog društva i mediji prema čl. 10. Konvencije uživaju širok opseg zaštite. Kod utvrđivanja povreda prava na slobodno izražavanje, to pravo uvijek treba dovesti u vezu s pravom na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz čl. 8. Konvencije.

32. Sloboda izražavanja odnosi se i na Internet kao sredstvo komunikacije (predmet Delfi AS protiv Estonije [Vv], br. 64569/09, § 131.), ali se Internet kao sredstvo komunikacije razlikuje od klasičnih medija te predstavlja veći rizik za prava zaštićena čl. 8. Konvencije (predmet ESLJP-a Editorial Board of Pravoye Delo i Shtekel protiv Ukrajine, br. 41214/08 i 49440/08, § 63., presuda od 16. travnja 2019.).

33. Zakon o elektroničkim medijima (Narodne novine, broj 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13 - dalje: ZEM), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje s obzirom da su sporni komentari objavljeni u kolovozu 2019. godine na internetskom portalu i na Facebook stranici tuženika za razliku od Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine, broj 111/21 i 114/22), koji je stupio na snagu 11. listopada 2022., nije propisivao odgovornost pružatelja elektroničke publikacije za sadržaj koji objavljuju korisnici kao ni registraciju korisnika ni upozorenje na pravila komentiranja.

34. No, prema shvaćanju ovog suda komentari korisnika-čitatelja koji se objavljuju u medijskom prostoru nakladnika ne mogu biti izuzeti od pojma informacije iz čl. 2. ZM (prema kojem je informacija "podatak, tekst, fotografija, crtež, karikatura, film, usmeno izvješće, vrijednosni sud ili drugi prilog objavljen u mediju") za koju odgovara nakladnik, iz razloga jer se pojavljuju na domenama web mjesta tuženika. A upravo je nakladnik prema čl. 21. st. 1. ZM dužan naknaditi štetu informacijom objavljenoj u mediju, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

35. Međutim, polazeći od čl. 8. Konvencije prema kojem je zaštita prava na dostojanstvo i ugled osobe (reputacija) kao dio prava na poštivanje osobnog života te imajući na umu predmet Delfi AS protiv Estonije ([Vv], br. 64569/09, § 137., presuda od 16. lipnja 2015.) da bi čl. 8. Konvencije i čl. 35. Ustava bili primjenjivi, napad na ugled i dostojanstvo osobe mora doseći određeni stupanj ozbiljnosti, kako po svojoj težini tako i po načinu tog napada.

36. U konkretnom slučaju, iako podrugljivi i bez poštovanja, vulgarni pa i prostački komentari korisnika portala potakli su raspravu na forumu, ali nisu predstavljali govor mržnje ili poticanje na nasilje (ovaj slučaj nema ključne elemente kao govor mržnje i poticanje na nasilje kao u predmetu Delfi AS protiv Estonije).

37. Također valja navesti kako neosnovano tužiteljica navodi da je ona privatna osoba.

38. Granice u kojim se ostvaruju pravo na slobodu izražavanja s obzirom na prihvatljivost javne kritike moraju biti šire u odnosu na političare, državne dužnosnike, službenike i namještenike kad se one odnose na poslove i svojstvo koje te osobe imaju nego na privatne osobe i moraju biti u ravnoteži s predmetom rasprave o političkim i/ili drugim javnim pitanjima s očekivanim razumnim, opravdanim i legitimnim javnim interesima. Dakle, javne i političke osobe pa tako i državni službenici moraju biti spremni na kritiku novinara i medija, i to sa šireg i obuhvatnijeg aspekta nego privatne osobe, ali povezano uz njihove javne funkcije i dužnosti te izvršavanje poslova zbog njihove realizacije, a napose zbog višeg stupnja zainteresiranosti šire javnosti kada je dopušteno izražavanje medija kroz provokaciju i pretjerivanje.

39. Sud prihvaća i činjenicu da je tužiteljica pretrpjela stres koji je opisala te da joj je narušeno i tjelesno i duševno zdravlje. Međutim, pored činjenice da su se od izjava tužiteljice javno ogradili najveći državni dužnosnici – predsjednica države, premijer i resorni ministar koji ju je suspendirao, naložio inspekcijski nadzor i poslao je na službenički sud tražeći najstrožu stegovnu mjeru, sve radi očuvanja ugleda i dobrog imena Republike Hrvatske u Europi i svijetu (jer su objavu tužiteljice prenijeli i strani mediji) sud ne prihvaća da je do povrede prava osobnosti došlo jer je tuženik objavio o njoj u tužbi opisane nepovoljne komentare. Drugim riječima, mjere poduzete nakon tužiteljičine objave koja ima rasističke sastavnice nisu rezultat snažnih komentara na njezine izjave, nego antirasistička opredjeljenja države službe u kojoj je tužiteljica zaposlena. Mjere koja ona naziva hajkom i linčem su uslijedile zbog izjava tužiteljice, a ne komentara na te izjave.

40. Tužiteljica nije dokazala da je od tuženika tražila uklanjanje spornih komentara pa niti da ga je na njih upozorila. Uklanjanje komentara je zatražila tek predmetnom tužbom koja je podnesena 15. studenog 2019. godine, a tuženiku je zahtjev za objavom ispravka uputila tek sedam dana prije podnošenja tužbe, te je tuženik već prije tužbe, odnosno primitkom zahtjeva za ispriku, uklonio sve komentare čitatelja pa tako i one koji su tužiteljici sporni.

41. Pri tome nije osnovan navod tužiteljice da takvo postupanje tuženika predstavlja posredno priznavanje krivnje.

42. Uz to valja navesti kako je tuženik na svom portalu jasno istaknuo pravila komentiranja, a obzirom na vrlo veliki broj komentara bez prijave neželjenog sadržaja nije mogao odmah uočiti i ukloniti komentare koje tužiteljica smatra štetnima. Tako je npr. od 269 objavljenih komentara tužiteljica kao štetne označila i utužila 5. Kao što je već navedeno, ni svi komentari koje je tužiteljica utužila nisu objektivno štetni. Zajednička svrha svih komentara zapravo je bilo izražavanje neslaganja sa stavovima koje je objavila tužiteljica i koji su na svim razinama ocijenjeni kao rasistički.

43. Nadalje, prema ocjeni ovog suda, sporni komentari, iako neumjesni, prizemni i uznemirujući, ne sadrže ozbiljne prijetnje nekim zlom u smislu čl. 139. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15; u daljnjem tekstu: KZ), niti spomenuti komentari predstavljaju javno poticanje na nasilje i mržnju u smislu čl. 325. KZ, već su komentari posjetitelja potaknuti tužiteljičinim neprimjerenim izjavama.

44. Slijedom svega navedenog utvrđeno je da bi u konkretnom slučaju osuda tuženika na naknadu štete nesumnjivo predstavljala miješanje u pravo na slobodu izražavanja te nije nužna u demokratskom društvu niti je razmjerna cilju koji se njome želi postići.

45. Stoga je valjalo tužbene zahtjeve tužiteljice odbiti i odlučiti kao u izreci pod točkom I.

46. Pri tome u odnosu na zahtjev za uklanjanje komentara valja navesti ikako su svi komentari uklonjeni još prije podnošenja predmetne tužbe.

47. Uz to je zaključak ovog suda da između štete koja je nastala tužiteljici i objave spornih komentara nema uzročne veze pa su tužbeni zahtjevi i zbog navedenog trebali biti odbijeni.

48. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku i to za sastav odgovora na tužbu te podnesaka od 01.09.2020.g.,

15.10.2020.g. i 24.03.2022.g. prema Tbr. 8. toč. 1. po 500,00 eur, te za zastupanje na ročištima 16.09.2020.g., 03.03.2021.g., 02.11.2021.g., 07.04.2022.g., 15.03.2023.g. i 11.09.2024.g. prema Tbr. 9. toč. 1. po 500,00 eur, što ukupno iznosi 5.000,00 eur, a uvećano za trošak PDV-a prema Tbr. 46. u iznosu od 1.250,00 eur ukupno iznosi 6.250,00 eur.

49. Stoga je odlučeno kao u izreci pod točkom II.

U Zagrebu, 19. prosinca 2024. godine

Sudac:

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.