REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-1587/2023-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja GV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Zagreba, Jukićeva 36, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Andreje Srednoselec Pintarić, odvjetnice, te zakonske zastupnice tuženika GVJ, ZOGDO pri OGDO u Zagrebu, dana 19. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I/
Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.071,08 eur bruto, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, izuzev zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim na pojedine iznose s dospijećem kako slijedi:
- na iznos od 19,99 eur od 20. srpnja 2018. do isplate,
- na iznos od 57,25 eur od 20. kolovoza 2018. do isplate,
- na iznos od 52,81 eur od 20. rujna 2018. do isplate,
- na iznos od 52,06 eur od 20. listopada 2018. do isplate,
P r
-
1 5 8 7 /
2 0
2 3 -
2 1
- na iznos od 37,72 eur od 20. studenog 2018. do isplate,
- na iznos od 51,27 eur od 20. prosinca 2018. do isplate,
- na iznos od 45,66 eur od 20. siječnja 2019. do isplate,
- na iznos od 58,55 eur od 20. veljače 2019. do isplate,
- na iznos od 58,36 eur od 20. ožujka 2019. do isplate,
- na iznos od 25,65 eur od 20. travnja 2019. do isplate,
- na iznos od 53,05 eur od 20. svibnja 2019. do isplate,
- na iznos od 54,65 eur od 20. lipnja 2019. do isplate,
- na iznos od 40,40 eur od 20. srpnja 2019. do isplate,
- na iznos od 39,04 eur od 20. kolovoza 2019. do isplate,
- na iznos od 32,65 eur od 20. rujna 2019. do isplate,
- na iznos od 56,69 eur od 20. listopada 2019. do isplate,
- na iznos od 59,72 eur od 20. studenog 2019. do isplate,
- na iznos od 56,69 eur od 20. prosinca 2019. do isplate,
- na iznos od 54,36 eur od 20. siječnja 2020. do isplate,
- na iznos od 69,36 eur od 20. veljače 2020. do isplate,
- na iznos od 61,00 eur od 20. ožujka 2020. do isplate,
- na iznos od 34,12 eur od 20. travnja. do isplate, sve u roku od 15 dana.
II/
Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.171,88 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 19. prosinca 2024. do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je tužbi i tijekom postupka navodio da je u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika i to na poslovima šefa smjene pri Službi za osiguranje i zaštitu štićenih objekata i prostora, kod čega je tužitelj također iznosio da smatra da mu tuženik nije platio sve odrađene sate, i što je onda potraživao u ovom postupku, uz naknadu parničnih troškova, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
2. Tuženik je odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, u kojem smislu se predlagalo odbijanje tužbenog zahtjeva, uz nadoknadu parničnih troškova.
3. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u dopis tuženika od 25. veljače 2021. (str. 9-10 spisa), dopis tužitelja od 19. listopada 2023. (str. 11-12 spisa), rješenje tuženika od 8. kolovoza 2019., 23. srpnja 2019., 15. srpnja 2016., 1. kolovoza 2018., 30. srpnja 2019., 24. veljače 2015., 25. rujna 2014. i 1. listopada 2014. (str. 13-14, 15-16, 17-18, 19-20, 23, 25, 26, 27 spisa), presliku Prijamne knjige Hrvatske pošte (str. 21 spisa), Nalog tuženika za obavljanje poslova od 8. svibnja 2016. (str. 24 spisa), Izvod iz Zapisnika Zajedničke komisije za tumačenje
P r
-
1 5 8 7 /
2 0
2 3 -
2 1
odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (str. 48-63 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora od 26. studenog 2020. (str. 64-76 spisa), tabelarni prikaz broja turnusa (str. 81-82 spisa), evidenciju prisutnosti na radu (str. 85-96, 116 spisa) i Zapisnike spisa ovog suda poslovnog broja Pr-3218/2018 i Pr-8978/2020 (str. 103-109 spisa), kao što je saslušan i sam tužitelj na ročištu održanom 25. srpnja 2024. (str. 112-113 spisa) te svjedoci SV, EV, LV, svi na ročištu održanom 30. rujna 2024. (str. 120- 123 spisa), PV, ŠV, OV i NV, svi na ročištu održanom 13. studenog 2024. (str. 136-140 spisa).
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja od 29. rujna 2024. osnovan u cijelosti.
5. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio zaposlen kod tuženika, kao šef smjene, pri čemu je tužitelj također iznosio da smatra da mu tuženik nije platio sve odrađene sate, i što je onda potraživao u ovom postupku, čemu se tuženik protivio, predlažući odbijanje tužbenog zahtjeva.
6. S obzirom na naprijed navedene sporne okolnosti, tijekom postupka su u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja izvođeni predloženi dokazi, u naravi saslušanje tužitelja i naprijed navedenih svjedoka, kao i uvid u priloženu dokumentaciju.
7. Pritom je tužitelj navodio da je zaposlen kod tuženika i to u Ministarstvu unutarnjih poslova, na poslovima Službe za zaštitu štićenih objekata i diplomatskih misija, što je radio i u vrijeme na koje se odnosi ovaj postupak pri čemu je Služba imala drugi naziv.
8. U razdoblju na koje se odnosi ovaj postupak bio je šef smjene, pri čemu navodi da je službeno radno vrijeme bilo od 6.30 do 18.30 sati odnosno od 18.30 do 6.30 sati za noćnu smjenu. Međutim, zbog potrebe službe bilo je nužno dolaziti po pola sata ranije u svrhu obavljanja potrebnih radnji, kao što je vršenje rasporeda te izmjena s tim u vezi, budući da je u pravilu bilo manjak djelatnika te je uvijek bilo potrebno izvršiti korekcije tj. popuniti sastav sa kolegama iz preostalih smjena. Tek nakon obavljanja predmetnih zadaća moglo se započeti sa radom u spomenuto vrijeme, ali nakon što se prethodno obavi i primopredaja i tzv. mala otprema, i što se sve dakle obavljalo prije formalnog početka rada, koji je inače započinjao tzv. glavnom otpremom, i što se obavljalo već tijekom započetog rada unutar spomenutog radnog vremena od 6.30 sati pa nadalje odnosno od 18.30 sati.
9. Pojašnjava i da se npr. tijekom primopredaje obavještavalo idućeg šefa smjene o događajima za vrijeme prethodne smjene, određenim specifičnostima i sl., kao i o mogućim zapovijedima te napucima koje su dobili, a isto tako bi u slučaju preuzimanja smjene bili dužni saslušati navedeno, i što se sve prenosilo usmeno uz bilješke u rokovnike. Također, kod spomenute "male otpreme" se vrši prozivka službenika te se vrši raspored na pojedine objekte, i što se dakle sve događa, govori o primopredaji te maloj otpremi, prije službenog početka radnog vremena i spomenutih 30 minuta je u pravilu dovoljno. Navedena praksa je u primjeni bila oduvijek tj. od kada radi, dakle od 2002., i prenosila se usmenim putem. Predmetno postupanje je bilo nužno na dnevnoj
P r
-
1 5 8 7 /
2 0
2 3 -
2 1
bazi, bez izuzetaka, budući da se radilo o aktivnostima koje su neophodne za redovno funkcioniranje službe, i obavljali su je na naprijed izneseni način i drugi šefovi smjene kao što je npr. kolega DV, VV, SVJ i eventualno drugi, npr. pomoćnici šefova smjena.
10. Što se tiče završetka smjene, nije bilo posebnih aktivnosti te je dakle bilo moguće odmah po isteku radnog vremena napustiti položaj.
11. Uz saslušanje tužitelja, izveden je dokaz saslušanja predloženih svjedoka te su tako svjedoci SV, EV i LV, u naravi policijski službenici, potvrđivali tvrdnje tužitelja o tome da je zbog potrebe službe šef smjene morao dolaziti i prije početka službenog radnog vremena, kao što su morali dolaziti i oni. S druge strane svjedoci PV, ŠV, OV i NV (saslušani na ročištu od 13. studenog 2024.) su iskazivali na način da raniji dolazak nije nužan, da se vezano za aktivnosti koje opisuje tužitelj radi o postupcima koji traju nekoliko minuta te da oni sami kao šefovi smjene odnosno toga nadređeni nisu imali potrebu dolaziti ranije.
12. Ocjenjujući sve naprijed navedeno, za ukazati je da je valjalo prihvatiti iskaz tužitelja, koji je, kako je već ukazano, u bitnome suglasan s iskazima svjedoka (u naravi njegovih radnih kolega SV, EV i LV), tj. tužitelj je iskazivao da je u službu bilo potrebno doći 30 minuta ranije prije početka samog turnusa, radi pripreme za službu, što je uključivalo vršenje rasporeda te korekcije istog vezano za izmjene tj. promjene planiranog sastava, do čega je dolazilo učestalo uslijed manjka zaposlenih. Trebalo je provesti i primopredaju te tzv. malu otpremu, što se odnosi na službenike koji odlaze na udaljenije lokacije.
13. U tom smislu onda proizlazi da je tužitelj tijekom ovog postupka s uspjehom dokazao da je postojala obveza za dolazak po 30 minuta prije početka dežurstva, i što se onda ima smatrati također dijelom rada tužitelja, za koji rad ima pravo naknade tj. na isplatu plaće, u kojem smislu je tužitelj i postupio u već citiranom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 29. rujna 2024., a koji zahtjev je usklađen s izračunom samog tuženika priloženog uz podnesak od 20. kolovoza 2024. , sve i u smislu čl. 92. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.).
14. Pritom se ukazuje da iskazi svjedoka saslušanih na ročištu od 13. studenog 2024. ne dokazuju da tužitelj u svrhu obavljanja radnih obveza nije morao dolaziti po 30 minuta ranije, s obzirom da imenovani nisu imali neposredna saznanja o radu tužitelja kroz utuženo razdoblje (osim svjedoka NV) te su samo općenito opisivali vlastita radna iskustva (tvrdeći da nije bilo potrebno dolaziti ranije), na koji način nisu umanjili dokaznu snagu navoda tužitelja o potrebi ranijeg dolaska, kao niti njegove tvrdnje da je on osobno obavljao tzv. malu otpremu kao što je vršio raspored odnosno prerasporede službenika, i što je sve bilo potrebno obaviti prije službenog početka radnog vremena, na koji način proizlazi da je raniji dolazak bio potreban zbog potrebe službe, i što potvrđuju ranije spomenuti svjedoci SV, EV i LV, čije iskaze valja prihvatiti budući da su utemeljeni na vlastitim opažanjima i radnom iskustvu, neovisno od toga što sami nisu obnašali dužnost šefa smjene. Točno je pritom da je svjedok NV bio nadređen tužitelju, no nije utvrđeno da bi se on protivio ranijim dolascima niti je vidljivo da bi tužitelj bio upozoravan da je posao potrebno organizirati na drugačiji način.
P r
-
1 5 8 7 /
2 0
2 3 -
2 1
15. Tim slijedom valjalo je onda tužitelju temeljem prethodno citiranih odredbi dosuditi konačno zatraženih 1.071,08 eur.
16. Tužitelju na svaki pojedini dosuđeni mjesečni iznos pripada i zatezna kamata od dospijeća, obzirom se radi o dodatku na plaću koji se isplaćuje najkasnije 15-og u mjesecu za protekli mjesec sukladno čl. 92. st. 3. Zakona o radu. Visina zakonske zatezne kamate za pojedina razdoblja određena je sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.) te na način pobliže naveden u izreci ove presude, s tim da, a s obzirom na odredbu čl. 45. st. 1. i 2., u vezi sa čl. 14. Zakona o porezu na dohodak (NN, 177/04 i dr.) te čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, 95/05 i dr.) plaćanje poreza i prireza dospijeva s isplatom primitka od nesamostalnog rada, to tužitelj ne može ostvariti pravo na zatezne kamate za razdoblje kroz koje isto kao sastavni dio bruto plaće nije dospjelo, zbog čega nije osnovan zahtjev za isplatu zateznih kamata u dijelu iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, kako je i sam tužitelj naveo u svom konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.
17. Tim slijedom odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.
18. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona.
19. Punomoćniku tužitelja u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika a sukladno visini konačno postavljenog tužbenog zahtjeva stoga pripada nagrada za sastav tužbe te podneska od 29. rujna 2024., za svaku radnju u visini od 75 bodova, kao i za podnesak od 27. svibnja 2024. nagrada od 18,75 bodova, te nagrada za zastupanje na ročištima održanim 26. travnja 2024., 25. srpnja 2024., 30. rujna 2024. i 13. studenog 2024., za svako ročište po 75 bodova, što je ukupno 468,75 bodova, odnosno 937,50 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (234,38 eur) iznos od 1.171,88 eur (u preostalom zatraženom dijelu tužitelju nije priznata naknada parničnih troškova), koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužitelju, budući da je tužitelj u ovoj parnici u cijelosti uspio sa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, dok tim slijedom tuženik nema pravo na nadoknadu parničnih troškova.
20. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).
21. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.
Zagreb, 19. prosinca 2024.
Sudac:
Domagoj Franjo Frntić
P r
-
1 5 8 7 /
2 0
2 3 -
2 1
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Ova presuda može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
DNA:
- punomoćniku tužitelja
- zz tuženika
