Broj: IR-173/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Goranke Ratković, uz sujelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog NF kojeg brani Jasminka Perković, odvjetnica iz Šibenika, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/2022 i 36/2024), odlučujući o žalbi oštećene ČF podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku od 7. studenog 2024. broj: Pp-2393/2024, na sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba oštećene ČF i potvrđuje se pobijano rješenje kojim je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje mjere opreza.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Šibeniku je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljeniku odredi mjera opreza zabrane posjećivanja stana u [adresa] na adresi [adresa].

2. Protiv tog rješenja žrtva nasilja oštećenica ZF je podnijela pravodobnu žalbu u kojoj navodi u bitnom, da je nužno sagledati sve relevantne činjenice za donošenje mjera za njezinu sigurnost života. Žaliteljica detaljno opisuje odnose s bivšim suprugom, njegovo ponašanje i ispade prema njoj i zajedničkoj djeci, manipuliranja u vezi imovine i uništenje iste, te opisuje imovinskopravne sporove koje imaju u vezi nekretnina. Ukazuje da je inscenirao prijave za radnje koje su joj nepoznate, njegova braniteljica sve čini kako bi je diskreditirala u svim postupcima, a on nije slabog imovnog stanja i nema bojazni da će ostati bez prava na dom. Ističe da traži zabranu prilaska navedenom stanu u kojem će biti još kratko vrijeme i dok je ona u njemu da mu se onemogući ulazak u stan na koji niti nije zadržao pravo suposjeda, pa iz razloga svoje sigurnosti i njegovih promjena raspoloženja, problema koje joj stvara na radnom mjestu i u svakodnevnom životu, verbalnih i fizičkih napada i sveg obiteljskog nasilja koje čini i straha od njega, moli da mu se ne omogući dolazak u stan na navedenoj adresi, jer joj mjera zabrane prilaska ne garantira sigurnost, te se pita treba li doći do femicida da bi netko pravovremeno reagirao.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, nalazi da je odluka prvostupanjskog suda u cijelosti pravilna i zakonita.

5. Naime, okrivljenik se tereti da je prilikom svađe s bivšom suprugom istoj rekao „gaduro jedna, gaduro“, te ju odgurnuo. Prekršajni postupak zbog obiteljskog nasilja je u tijeku, a sud je odredio mjeru opreza zabrane približavanja žrtvi nasilja na udaljenost ne manju od 100 metara, te zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s njom.

5.1. Razmotrivši cjelokupni predmet, žalbene navode i svu priloženu dokumentaciju, ovaj sud je u cijelosti prihvatio zaključak prvostupanjskog suda da će u ovom konkretnom slučaju primijenjena mjera opreza zabrane približavanja žrtvi, te uspostavljanja ili održavanja veze s njom postići svrhu mjera opreza, te da dodavanje još jedne mjere opreza nije nužno i ne bi bilo u u srazmjeru s količinom neprava zbog kojih se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak.

5.2. Prije svega, zasad primijenjena mjera zabrane približavanja i uspostavljanja i održavanja veze sa žrtvom u svakom slučaju zabranjuje okrivljeniku približavanje žaliteljici dok se ona nalazi bilo u stanu u kojem živi, tako i na bilo kojem drugom mjestu. Suprotno žalbenim navodima, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud valjano i argumentirano obrazložio svoju odluku i dao razloge, koji su po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni.

5.3. Praksa Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske, ukazuje na potrebu da se u svakom sudskom postupku, u primjeni svih pravnih instituta, moraju poštovati prava i slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je dio hrvatskog pravnog poretka i sva tijela državne vlasti su je dužna primjenjivati u svom postupanju, a prilikom miješanja u mirno uživanje vlasništva potrebno je uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinca, zaštite žrtve i potreba javnoga interesa. Bit odluka Europskog suda za ljudska prava je da ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, a prvostupanjski sud je dao jasne, konkretne i pravno utemeljene razloge za svoju odluku, a koje razloge prihvaća i ovaj Sud.

6. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba ne rješenje kojim je Općinski sud u Šibeniku odbio određivanje još jedne mjere opreza (pored već izrečene), te je na temelju članka 211. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 19. prosinca 2024.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r

Kristina Gašparac Orlić, v.r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku u 7 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, oštećenicu, punomoćnicu oštećenice i tužitelja.