Posl. broj:Pp-1703/2024-5

prijepis

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

Opatija

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Lori Košak, uz sudjelovanje zapisničarke Slavice Hentić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika Nika gradnja d.o.o. kao pravne osobe i SC, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zastupanih po branitelju Marku Linić odvjetniku iz Rijeke, zbog prekršaja iz članka 228. stavak 1. točka 1. u svezi stavka 2. Zakona o radu (93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) i prekršaja iz članka 172.stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18-OUSRH, 62/18, 115/18 i 102/19, 84/21, 119/22) temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, Klasa: 116-02/24-01/1306, Urbroj: 443-02-02-11-24- 7 od 25.travnja 2024., nakon zaključene glavne javne rasprave dana 17.prosinca 2024. kojoj su prisustvovali okrivljenici i branitelj, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, temeljem članka 179. Prekršajnog zakona, dana 19.prosinca 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljena pravna osoba Nika Gradnja d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB 31087124887, registrirana prije 16 godina za graditeljstvo, sa 5 zaposlenika, s poslovnim računom otvorenim kod Erste banke, posluje s pozitivnom nulom, nekažnjavana zastupana po MC članu uprave koji zastupa pravnu osobu samostalno i pojedinačno te po SC prokuristi

Okrivljena odgovorna osoba ŠC, OIB [osobni identifikacijski broj], bez nadimka, sin S i M r. Š, rođen **.**.1967. u [adresa], nastanjen u [adresa], državljanin R. Hrvatske, oženjen, otac jednog djeteta, vlasnik Nika Gradnja d.o.o. sa završenom srednjom školom, umirovljenik, s mjesečnom mirovinom od oko 1000 €, srednjih imovinskih prilika, dragovoljac Domovinskog rata, odlikovan, nekažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ni kazneni postupak protiv njega

Krivi su

I/ što je po Višoj inspektorici rada Državnog inspektorata u Rijeci na adresi [adresa] utvrđeno da su tvrtki Nika gradnja d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i ŠC kao odgovorna osoba u toj pravnoj osobi, u svojstvu poslodavca

a)protivno članku 12.stavak 1.i 3. Zakona o radu sa radnicima PC sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme dana 14.veljače 2024 s ugovorenim početkom rada dana 15.veljače 2024 i očekivanim trajanjem ugovora o radu do 15.lipnja 2024. za obavljanje poslova pomoćni radnik na gradilištu, te s radnikom JC sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme dana 11. ožujka 2024. s ugovorenim početkom rada dana 12.ožujka 2024. i očekivanim trajanjem ugovora o radu do 15.lipnja 2024. za obavljanje poslova pomoćni radnik na gradilištu, u kojim ugovorima o radu na određeno vrijeme nisu naveli objektivni razlog koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme

dakle, s radnikom sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem nisu naveli objektivan razlog sklapanja takvog ugovora,

čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 228. stavak 1. točka 1. Zakona o radu, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka 228.stavak 1. točka 1. u svezi stavka 2. istog Zakona,

b)protivno odredbi članka 112.stavak 1.točka 2 Zakona o mirovinskom osiguranju nisu u zakonom propisanom roku, najranije 8 dana prije početka rada ,a najkasnije prije početka rada Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavili podatak o početku osiguranja, i to za radnike: IC koji je započeo s radom dana 06.12.2023. kada je i stekao status osiguranika, za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 07.prosinca 2023. u 07,50,24 sati; ŽC koji je započeo s radom dana 15.02.2024. u 08,00 sati a za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 15.02.2024. u 22,08,46 sati; JC koji je započeo s radom dana 12.03.2024. u 08,00 sati a za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 12.03.2024. u 21,26,42 sati; RC koji je započeo s radom dana 18.03.2024. kada je stekao status osiguranika a za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 19.03.2024. u 21,58,54 sati; LC koji je započeo s radom dana 23.05.2023. u 08,00 sati a za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 23.05.2023. u 21,38,49 sati; VC koji je započeo s radom dana 23.svibnja 2023. u 08,00 sati a za kojeg su podnijeli prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dana 23.05.2023. u 21,31,28 sati, već su to učinili nakon što su radnici započeli s radom

dakle, kao poslodavci nisu prijavili osiguranje najkasnije prije početka rada radnika, čime je pravna osoba počinila prekršaj iz članka 172. stavak 2. točka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekršaj iz članka iz članka 172. stavak 2. točka 4. u vezi stava 3. istog Zakona, pa se temeljem istih propisa utvrđuju okrivljenoj pravnoj osobi na prekršaj pod:

a)primjenom članka 37.stavak 2. i 3. točka 2 .Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset/00) eura

b)primjenom članka 37.stavak 2. i 3. točka 1. Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto/00) eura

okrivljenoj odgovornoj osobi na prekršaj pod:

a)primjenom članka 37.Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto/00) eura

b)primjenom članka 37.Prekršajnog zakona novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset/00) eura

Temeljem članka 39. Prekršajnog zakona okrivljenicima se

izriče

ukupna novčana kazna i to okrivljenoj pravnoj osobi u iznosu od 1.240,00 (tisuću dvjesto četrdeset/00) eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 150,00 (sto pedeset/00) eura.

Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je dužan platiti ukupnu novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom prisilno izvršiti.

Temeljem članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako svaka osuđena osoba plati 2/3 izrečene novčane kazne u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena.

II/ Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik dužan je platiti paušalne troškova prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset/00) eura u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom prisilno naplatiti.

Obrazloženje

1.Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika Nika gradnja d.o.o. kao pravne osobe i SC, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 228. stavak 1. točka 1. u svezi stavka 2. Zakona o radu i prekršaja iz članka 172.stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, a za djela opisana u izreci presude.

2. Okrivljenik ŠC, vlasnik i odgovorna osoba u pravnoj osobi Nika gradnja d.o.o. iznio je obranu u nazočnosti branitelja u ime pravne osobe i osobno ime. Branio se da se ne osjeća krivim za prekršaje za koje ih se tereti. Naglasio je da ima velikih problema sa zaposlenom radnom snagom odnosno strancima jer za iste mora pribaviti sve dozvole od MUP-a, mora postupati sukladno uputama MUP-a a nakon toga radnika mora pripremiti za rad, što je sigurno 5 dana prije nego što isti krene raditi. Naime, svakom radniku mora omogućiti rad u odgovarajućoj odjeći i obući i osigurat ga da ne nastrada na gradilištu. Tijekom 2024. sklopio je Ugovor o radu na određeno vrijeme sa radnikom ĆC i JC koji su mu limitirali da će kod njega raditi samo do 15.lipnja 2024. za obavljanje posla pomoćnog radnika na gradilištu i s njima je sklopio takav ugovor a da u isti nije naveo razlog koji opravdava sklapanje takvog Ugovora o radu na određeno vrijeme. Naime, bio bi sklopio ugovore i na duže vrijeme da su ti radnici to htjeli, ali nisu. Dodao je da je do 15.lipnja 2024. mogao raditi na području Opatije a nakon toga je izvođenje građevinskih radova zabranjeno. Inače, poslove obavlja samo na ovom području jer ima bolesnu suprugu i maloljetno dijete pa želi biti blizu. Tekst Ugovora o radu sačinila je njegova supruga koja je propustila navesti objektivni razlog sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme. Objektivni razlog sklapanja takvih ugovora je upravo zabrana izvođenja građevinskih radova na području grada Opatije nakon 15.lipnja. Na pitanje branitelja rekao je da su radnici AC i JC OC inzistirali da sklope ugovor samo do 15.lipnja 2024. jer su imali nakon toga dogovoreno druge poslove. Nije radnike htio držati "na crno" pa je sklopio predmetne ugovore. Poricao je da su radnici navedeni pod točkom 2 optužbe započeli raditi u okrivljenoj pravnoj osobi prije nego što ih je prijavio kod nadležnog tijela HZMO-a. S tim radnicima je najprije sklopio ugovor o radu te ih je supruga prijavila na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nakon toga je te radnike opremio za rad, što znači da im je kupio odjeću i cipele za gradilište i tek nakon toga radnici krenu na gradilište obavljati posao. Stoga da nije točno da je radnika IC, ZC, JC, RC UC, LC i VC prijavio na mirovinsko osiguranje nakon što su isti započeli s radom u pravnoj osobi. Inspekcija nije te radnike zatekla na radu na gradilištu niti je inspekcija bila na gradilištu. Inspekcija je utvrđivala prekršaj na temelju uvida u Ugovore o radu i prijave na mirovinsko iz ureda, a na gradilište nisu izlazili. Na pitanje branitelja okrivljenik je rekao da od sklapanja Ugovora o radu pa do početka rada radnika prođe oko tjedan dana jer u to vrijeme za istog nabavlja odjeću, cipele i druge potrebne stvari za rad na gradilištu. Svakom radniku je uredno isplaćena plaća, a s tim u vezi i sve naknade državi. Pravna osoba nije nikada bila blokirana i uredno podmiruje svoje obveze.

3.U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je obavijest, zapisnik Državnog inspektorata, prijave o početku osiguranja HZMO-u radnika, Ugovori o radu na određeno vrijeme i izvadak iz sudskog registra, te je saslušana svjedokinja SCM.

3.1.Svjedok SCM, viša inspektorica rada u Državnom inspektoratu, PU Rijeka, saslušana iskazala je da nije izvršila nadzor na licu mjesta, na gradilištu, već je nadzor izvršila temeljem radno pravne dokumentacije koju je od okrivljenika zatražila pisanim pozivom i koju je dobila. Nadzoru je pristupila radi anonimne prijave da okrivljenici koriste na gradilištu neprijavljene strane radnike. Kako iz prijave nije proizlazilo mjesto rada, nije imala gdje provjeriti prijavu pa je nadzor izvršila kako je opisala. Nadzorom, dakle, pregledom dokumentacije utvrdila je da su okrivljenici sa dva radnika, državljanina Republike Hrvatske sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme u kojim ugovorima nije pisao objektivni razlog koji opravdava sklapanje takvog ugovora a što su po zakonu bili dužni učiniti. Isto tako, pregledom ugovora utvrdila je da su okrivljenici zakasnili s prijavom navedenih radnika HZMO-u jer je iz ugovora proizlazilo da su isti započeli rad prije nego što su isti prijavljeni HZMO-u. Okrivljenici nisu u roku predali prijave na mirovinsko osiguranje. Inače radno vrijeme radnika bilo je od 08,00 do 16,00 sati. Na pitanje branitelja svjedokinja je iskazala da su u vrijeme nadzora ti radnici već bili prijavljeni HZMO-u. Početak efektivnog rada utvrđuje podnesenom prijavom na mirovinsko osiguranje i to je datum stjecanja svojstva osiguranika. Prijava mora biti podnesena prije nego što je radnik započeo s radom, odnosno obavljanjem poslova radnog mjesta. Ako radnik nije započeo s radom na dan koji mu je datum stjecanja svojstva osiguranika, poslodavac je dužan najkasnije toga dana obavijestiti HZMO da osiguranik nije započeo s radom, što je također prekršaj po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prijava na mirovinsko mora pratiti rad radnika. U Ugovoru o radu na određeno vrijeme mora se navesti razlog zašto se takav Ugovor sklapa na određeno vrijeme. Branitelj je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje jer iskaz svjedoka je bio obojen negativnim emocijama koje su kod svjedoka nastale slušajući nezadovoljstvo okrivljenika u hodniku prije početka rasprave, a navedeno nema veze s predmetom spora. Okrivljeni se možda u afektu i neprimjereno ponašao ali ne sa ciljem da uvrijedi i naškodi svjedokinji već isključivo da se opusti jer je izuzetno napet zbog ovog postupka pa smatra da ne bi trebao snositi štetne posljedice u vidu ovog iskaza.

3.2.Iz Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između Nika Gradnja d.o.o. i ŽC od 14.veljače 2024. i Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između Nika Gradnja d.o.o. i JC od 11.ožujka 2024. proizlazi da su isti sklopljeni do 15.lipnja 2024. a nije naveden objektivan razlog sklapanja takvog ugovora.

3.3.Iz Ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljen između Nika Gradnja d.o.o. s radnikom te iz prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje(HZMO) za istog radnika proizlazi da je radnik DC sukladno ugovoru o radu započeo s radom, s datumom odobrenja radne dozvole ,odnosno sukladno prijavi HZMO dana 06.12.2023. kada je stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 07.prosinca 2023. u 07,50,24 sati; radnik PC sukladno ugovoru o radu započeo s radom dana 15.02.2024. u 08,00 sati kada je i stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 15.02.2024. u 22,08,46 sati; radnik OC sukladno ugovoru o radu započeo s radom dana 12.03.2024. u 08,00 sati kada je i stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 12.03.2024. u 21,26,42 sati; radnik CC sukladno ugovoru o radu započeo s radom, s datumom odobrenja radne dozvole ,odnosno sukladno prijavi HZMO dana 18.03.2024. stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 19.03.2024. u 21,58,54 sati; radnik EC sukladno ugovoru o radu započeo s radom, s datumom odobrenja radne dozvole ,odnosno sukladno prijavi HZMO dana 23.05.2023. u 08,00 sati stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 23.05.2023. u 21,38,49 sati; radnik ĐC sukladno ugovoru o radu započeo s radom, s datumom odobrenja radne dozvole ,odnosno sukladno prijavi HZMO dana 23.svibnja 2023. u 08,00 stekao status osiguranika, a za istog je prijava o početku osiguranja HZMO podnijeta dana 23.05.2023. u 21,31,28 sati.

3.4.Sud je odbio prijedlog branitelja okrivljenika da se u postupku ispitaju svjedoci AC i OC jer je ocijenjeno da provođenje tih dokaza nije nužno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja.

4.Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi istaknuo da je tijekom ovog postupka utvrđeno da nikome a pogotovo državi i radnicima nije nastala šteta niti je okrivljeni koristio rad neprijavljenih radnika. Uvidom u prijavu sud će utvrditi da se radi o zakašnjenju od tek nekoliko sati do najviše jednog dana, da se nigdje nije probalo "sakriti" rad, da su svi doprinos i plaće isplaćeni. Osim toga okrivljenik tvrdi da niti jedan radnik nije faktički započeo rad prije prijave a da je svrha članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju, da radnik ne stupi na rad faktički prije izvršene prijave a to je u ovom slučaju svakako učinjeno. Stoga okrivljenici nisu počinili prekršaj iz Zakona o mirovinskom osiguranju. Posebno se ističe da je ovlašteni tužitelj podnio optužni prijedlog zbog prekršaja iz članka Zakona o mirovinskom osiguranju koji uopće ne postoji na što su okrivljeni ukazali na prethodnoj raspravi a budući da ovlašteni tužitelj do danas nije ispravio optužni prijedlog, isti u tom dijelu treba odbaciti. U odnosu na prekršaj iz Zakona o radu, okrivljeni ističu da se radi o minornom prekršaju do kojeg je došlo zbog činjenice da su sami radnici tražili zaključiti ugovor do tog datuma, toga dana stupa na snagu zabrana izvođenja radova u Opatiji pa jasno i logično da intencija okrivljenih nije bila izbjegavanje zakonskih obveza, nego životno postupanje. Ukoliko bi sud utvrdio da su prekršaji ipak učinjeni, okrivljenici mole prijemnu propisa o ublažavanju kazne, odnosno izricanje druge vrste kazne od novčane jer okrivljenici do sada nisu prekršajno kažnjavani, radi se o gotovo beznačajnim prekršajima u kojima nitko nije oštećen pa se svrha prekršajnog postupka može postići i izricanjem opomene a ne novčane kazne.

4.1.Okrivljenik se pridružio završnoj riječi branitelja.

5.Provedenim dokaznim postupkom, temeljem obrane okrivljenika te analizom dokumentacije u koju je izvršen uvid nedvojbeno je utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaj iz članka 228 stavak 1. točka 1. Zakona o radu jer su s radnicima PC i JC sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme u kojim ugovorima nisu naveli objektivan razlog sklapanja takvog ugovora, te prekršaj iz članka 172.stavak 2.točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju jer nisu u zakonom propisanom roku, najranije 8 dana prije početka rada ,a najkasnije prije početka rada Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavili podatak o početku osiguranja, za radnike IC, ZC, JC, UC, EC LC i VC pa ih je valjalo proglasiti krivima i kazniti po zakonu.

6.Iz obrane okrivljenika proizlazi da isti poriče djelo prekršaja i da se ne osjeća krivim budući su za prekršaj pod Ia) izreke presude radnici sami tražili sklapanje ugovora na određeno vrijeme do 15.lipnja 2024. a za prekršaj pod Ib) izreke presude da radnici nisu započeli s radom kako je navedeno u ugovorima o radu već da su započeli s radom nakon što su prijavljeni kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

7.Iskaz saslušane svjedokinje ocijenjen je u cijelosti istinitim jer su navodi iste potkrepljeni dokazima u koje je sud napravio uvid u dokaznom postupku odnosno ugovorima o radu predmetnih radnika i prijavama na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

8.Također je istinit iskaz svjedokinje da ukoliko radnici nisu započeli s radom kako je to navedeno u ugovoru o radu, tada je poslodavac o tome trebao obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, što ove prilike poslodavac za predmetne radnike nije učinio.

9.Odredbom čanka 228. stavak 1. Zakona o radu propisano je da će se može kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura, od odgovorna osoba novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine .

10.Ukoliko su radnici tražili sklapanje ugovora o radu s trajanjem do određenog roka to je trebalo unijeti u ugovor pa bi se time zadovoljila zakonska obveza.

11.Iz odredbe članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi, uz ostalo, da je obveznik dužan podatke o početku osiguranja za osiguranike podnosi ti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, te da ako osiguranik ne započne raditi na dan početka osiguranja, obveznik je to dužan dojaviti Zavodu najkasnije toga dana, a odredbom članka 172.stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se kazniti poslodavac novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.

12.Evidentno je da su okrivljenici zapošljavali strance čiji je boravak i rad vezan za ishođenje radne dozvole. Okrivljenici su ishodili dozvole za boravak i rad za radnike IC, RC, LC i VC sa kojim dozvolama je i usklađen početak rada istih u ugovorima o radu a s time i podnošenje prijave tih radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

13.Slijedom navedenog, sud je zaključio da, iako se okrivljenici ne osjećaju krivima, da su isti odgovorni za prekršaje za koje ih se tereti, a njihova obrana dana je samo kako bi od sebe otklonili prekršajnu odgovornost.

14.Prilikom izbora visine kazne svakom okrivljeniku posebne otegotne okolnosti nisu utvrđene, dok je olakotnim cijenjena dosadašnja nekažnjavanost, da evidentno nisu znali za predmetnu zakonsku obvezu, počinjenjem tog prekršaja nitko nije pretrpio štetu i da se radi o samo formalnim prekršajima, a posebno olakotnim cijenjeno je da niti jedan od radnika nije zatečen na radu, da su svi radnici prijavljeni pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje od dana stjecanja statusa osiguranika, i da okrivljenici nisu znali koji bi u konkretnom slučaju bio objektivan razlog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, te da okrivljenici posluju dugi niz godina i do sada nisu kažnjavani i posluju pozitivno, pa je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona svakom okrivljeniku odmjerena novčana kazna ispod najniže zakonom propisane kazne jer će se po ocjeni ovog suda i ublaženim novčanim kaznama dovoljno utjecati na okrivljenike da ubuduće neće ponoviti prekršaje.

15.Ukoliko okrivljenici plate u roku od 90 dana po pravomoćnosti presude 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

16.Temeljem članka 139. stavak 3. u svezi članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik dužan je platiti paušalne troškove prekršajnog koji su primjereni složenosti i trajanju postupka.

U Opatiji, 19.prosinca 2024.

Sudac:

Lori Košak,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se dostavlja ovom sudu u 2 (dva) istovjetna primjerka i oslobođena je takse.

Presudu dostaviti :

1.okrivljenicima I-II

2.branitelju

3. tužitelju-Državni inspektorat

4.U spis