Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10750/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠS, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog ŠS podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj broj Pp-1387/2024 od 11. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 19. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog ŠS osnovanom, ukida se pobijana prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Makarskoj broj Pp-1387/2024 od 11. rujna 2024., okrivljeni ŠS proglašen je krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 22. stavak 5. i članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2.Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni ŠS, osobno, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

3.Žalba je osnovana.

4.Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu, sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), u dijelu u kojem se ona pobija žalbom, utvrdio je da je prvostupanjski sud činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrdio, upravo kako se to u žalbi navodi.

5.Odluka o krivnji žalitelja temelji se na iskazu HS, pri čemu je prvostupanjski sud propustio uvidjeti i u tom smislu rukovoditi iskazom svjedokinje, a to je da iskazuje o okolnostima koje joj nisu neposredno poznate i samim time na tim dijelovima iskaza ne može biti utemeljena odluka o krivnji.

6.Nadalje, sadržaj teksta na listu 40 spisa ne može biti relevantan dokaz, budući osim što se ne zna tko ga je sastavio, u kojim okolnostima, po čijem nalogu i diktatu, procesna pravila o zakonitosti personalnih dokaza su jasno i nedvojbeno regulirana odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Upravo na ovom mjestu, prvostupanjskom sudu se ukazuje na odredbe Zakona o sudovima za mladež o ispitivanju djeteta u svojstvu svjedoka, koje odredbe su imperativno normirane u korist djeteta, iz razloga njihove nužnosti kako bi se potpuno i točno utvrdile sve činjenice vezano uz prekršajnu odgovornost za prekršaje počinjene na štetu djeteta.

7.Zaključno, u pravu je žalitelj kada navodi da je prvostupanjski sud propustio uvidjeti da mu je predstavnica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Podružnica Makarska jasno dala do znanja da relevantne informacije o obiteljskoj dinamici i svim postupanjima ima Hrvatski zavod za socijalni rad, Podružnica Imotski, međutim, njihovu nazočnost u dokaznom postupku ne osigurava niti za takvo postupanje daje razloge.

8.Na sve navedeno ukazuje i žalitelj, slijedom čega valja prihvatiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će uvažavajući navode ovog rješenja, iznova provesti sve potrebne dokaze i nove, iste valjano ocijeniti i donijeti novu odluku, za koju će dati jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama, onako kao to propisuje odredba članka 185. stavak 7. Prekršajnog zakona.

9.Prvostupanjskom sudu se ukazuje da je pobijanom presudom povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika što bi bilo otklonjeno meritornom odlukom ovoga suda, a u suprotnom o istome će voditi računa prvostupanjski sud u ponovljenom postupku. Iz činjeničnog opisa pobijane presude proizlazi da je okrivljenik počinio isključivo prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojega čini onaj počinitelj koji nasilje u obitelji opisano u materijalnoj odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji počini na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi. Stoga, radi se o kvalificiranom obliku djela prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a kvalifikatornu okolnost čini dob odnosno zdravstveni status žrtve. Prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je također kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji iz materijalne odredbe članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a njegovu kvalifikatornu okolnost čini nazočnost djece pri čemu djeca nazočna nasilju Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji nisu označena kao žrtve. Stoga, počinitelj koji se kažnjava po kažnjivoj odredbi članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ustvari čini prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali se zbog postojanja kvalifikatorne okolnosti – nazočnosti djece, kažnjava po članku 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Proglasivši krivim žalitelja za dva kvalificirana djela prekršaja, i to iz članka 22. stavak 5. i članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu se inkriminacija odnosi na jedan događaj i jednu žrtvu, prvostupanjski sud povrijedio je materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, jer ga je kaznio na način da je kumulirao kvalificirane oblike prekršaja, a što nije dopušteno. Upravo ovakvo obrazloženje valjani je odgovor tužitelju prilikom proglašavanja krivim okrivljenika za prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali ne i prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U ovom slučaju optužba je u cijelosti riješena, a pri tom i zakonita.

10.Slijedom svega navedenog, na temelju članka 206. Prekršajnog zakona, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 19. prosinca 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu, Centar za socijalnu skrb Imotski i tužitelja.