Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

[adresa], A Fašizma

Poslovni broj P-1707/2022-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Dariji Knez Grbčić, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Sabrine Tasić Mićić, u pravnoj stvari tužiteljice AH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju odvjetnici iz odvjetničkog društva Mačešić i partneri, protiv tuženika ŽH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju odvjetnici iz odvjetničkog društva Vukić i partneri, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 10. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Tonija Štifanića, odvjetnika iz Rijeke, punomoćnika tuženika JH, odvjetničkog vježbenika u odvjetničkom društvu Vukić i partneri, 19. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

''I. Raskida se ugovor o kupoprodaji ženke papige vrste žako (Psittacus erithacus), izležene 13. listopada 2020., označene zatvorenim nožnim prstenom HR030041911018, sklopljen dana 4. studenog 2020. između tužiteljice AH, kao kupca, i tuženika ŽH, kao prodavatelja i uzgajivača.

II Nalaže se tuženiku ŽH da tužiteljici AH isplati iznos od 7.112,50 kn/943,99 EUR, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 700,00 kn/92,91 EUR od 4. studenog 2020. pa do isplate,

- na iznos od 5.500,00 kn/729,98 EUR od 5. prosinca 2020. pa do isplate,

- na iznos od 100,00 kn/13,27 EUR od 22. siječnja 2021. pa do isplate te

- na iznos od 812,50 kn/107,84 EUR od 15. travnja 2021. pa do isplate, sve po stopi propisanoj čl. 29.st.2. ZOO-a, koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. nadalje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 (pet) postotnih poena, od 30. prosinca 2023. pa do isplate obračunavajući po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.1., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.7. te godine, sve u roku od 15 dana.''

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.477,02 eura (tisućučetiristosedamdesetsedameuradvacenta), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 24. prosinca 2022. tužiteljica navodi kako je sa tuženikom sklopila ugovor o kupoprodaji ženka papige vrste žako i to dana 4. studenog 2020. za kupoprodajnu cijenu od 6.000,00 kn. Sukladno navedenom, tužiteljica se obvezala platiti predujam kupoprodajne cijene u iznosu od 500,00 kn i snositi troškove analize spola papige u iznosu od 200,00 kn, što je istoga dana i učinila. Dana 5. prosinca tužiteljica je preuzela papigu te je tuženiku platili preostali iznos kupoprodajne cijene u iznosu od 5.500,00 kn u gotovini. Kod predaje papige tuženik je tužiteljici dao upute u vezi s prehranom i skrbi za papigu. Dana 25. prosinca 2020. tužiteljica je obavijestila tuženika da se papiga ponaša neuobičajeno a nedugo nakon toga je papiga uginula, o čemu je tužiteljica odmah obavijestila tuženika. U trenutku uginuća papiga je bila stara 2 mjeseca i 13 dana. Radi utvrđenja uginuća, tužiteljica je poslala lešinu papige Hrvatskom veterinarskom institutu Zagreb, centru za peradarstvo, Laboratoriju za patologiju na obdukciju. Nadalje, tužiteljica ističe kako je u izvješću obdukcije navedeno da je papiga težila 200 grama, i ako je u toj dobi trebala težiti 400 grama, te da je uvriježeno da se mlade papige žakoa ne odvajaju od roditelja prije 14. tjedna. Tužiteljica je snosila troškove u vezi s obdukcijom lešine papige u iznosu od 912,50 kn. Tužiteljica je o tome svemu obavijestila tuženika te kako navodi od istoga zatražila povrat plaćene kupoprodajne cijene, što da je tuženik odbio.

2. Osnovanost svoga zahtijeva tužiteljica temelji na tvrdnjama da je tuženik predmetni kupoprodajni ugovor sklopio u svojoj djelatnosti uzgajivača dok je tužiteljica u tome odnosu potrošač. Stoga da istoj kao potrošaču nije mogao biti poznat nedostatak kupljene stvari, odnosno avitalnost ptice, a što je tuženiku kao uzgajivaču bilo poznato. Također navodi da je tuženik, kao uzgajivač, procijenio da je papiga spremna za primopredaju puno prije 14. tjedna starosti, iako je kao uzgajivač morao znati da se papige žakoa ne odvajaju od roditelja prije 14. tjedna života. Tužiteljica tvrdi da obzirom tuženik ni na koji način nije pokušao otkloniti nedostatak nakon obavijesti o nedostatku i dostave Mišljenja Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, priloženog uz tužbu te da je odbijao bilo kakvu komunikaciju s tužiteljicom, ima se smatrati da je ugovor o kupoprodaji od 4. studenog 2020. raskinut. Drži da slijedom navedenog ima pravo na povrat plaćenog iznosa kupoprodajne cijene u iznosu od 6.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama. Također navodi kako smatra da ima pravo i na naknadu pretrpljene materijalne štete u iznosu od 200,00 kn na ime troškova analize spola papige i 912,50 kn na ime troškova u vezi obdukcije, ukupno 1.112,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tuženik je u propisanom roku podnio ovome sudu odgovor na tužbu, a kojim osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ne spori da je između njega i tužiteljice sklopljen ugovor o kupoprodaji ptice, odnosno ženke papige vrste žako. Tužitelj ne spori da je tužiteljica tuženiku na ime predujma i troškova analize spola uplatila ukupan iznos od 700,00 kn. Tuženik ne spori da je tužiteljica 5. prosinca 2020. preuzela pticu. Međutim, spori da bi tužiteljica tuženiku isplatila iznos od 5.500,00 kn jer ista da to ničime nije dokazala. Nadalje, navodi da je sporna papiga prilikom preuzimanje bila u potpunosti zdrava te je tuženik tužiteljici detaljno obrazložio način na koji se ista treba dohranjivati i njegovati, a također tuženik je tužiteljici uz potonje navedene upute dostavio dodatne upute e-mailom. Nadalje, ističe kako je tužiteljica u više navrata nakon preuzimanja ptice ukazivala da je predmetna pita ''prekrasnog'' izgleda te da je sa istom presretna, pa tako navodi i sadržaj sms poruka u kojima tužiteljica piše da papiga ''jako lijepo jede''. Imajući u vidu navedeno, držanje je tuženika da je papiga bila u potpunosti zdrava te da nije postojao niti jedan nedostatak u pogledu iste. Navode tužiteljice, tuženik pobija citirajući dio Izvješća donesenog od strane Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, priloženog uz tužbu, a koji glasi: ''...doznaje se da iako je papiga bila kupljena u vrlo ranoj dobi (prije 14 tjedna života, uz nadomjesnu hranu koju je uzgajivač dao uz prodanu pticu s uputom o svakodnevnom trokratnom hranjenju, nije bilo vidljivih znakova poremećaja zdravstvenog stanja, uz popratno opažanje izrazita napretka u socijalizaciji ptice.'' Slijedom čega tuženik drži da je ptica prilikom predaje bila zdrava te da ista nije imala nikakvih vidljivih niti skrivenih nedostataka. Nadalje, tuženik citira i druge dijelove toga izvješća i zaključuje kako tužiteljica neistinito i neosnovano tvrdi kako je tuženik nakon uginuća predmetne ptice odbijao svu daljnju komunikaciju s istom, te dostavlja u spis prepisku sa tužiteljicom, a kojom svoje tvrdnje i dokazuje. Tvrdnje tužiteljice, a da je ptica bila prerano odvojena od majke pobija navodeći da se ptica izlegla u zatočeništvu te u takvim uvjetima u velikoj većini slučajeva ženka ne leži dobro na jajima te nastaje problem u procesu inkubacije. Stoga, u navedenim uvjetima koriste se inkubatori i kada se ptica izlegne na takav način, istu nije moguće vratiti roditeljima jer je oni žele primiti kao svoje mlado. Takvo se mladunče ptice već u najranijoj fazi, počinje hraniti ručno, odnosno isto se nalazi pod kontroliranim uvjetima, odvojeno od svojih roditelja.

4. Tuženik zaključuje kako je do uginuća predmetne ptice došlo izričito krivnjom, odnosno nepažnjom tužiteljice i to na način da je tužiteljica istu nepravilno hranila, odnosno nije se držala uputa tuženika te je predmetnoj ptici omogućila konzumaciju drvene igračke čija je kora neprikladna za probavu odnosno konzumaciju. Tuženik drži da je jasno da je upravo konzumacija navedene drvene igračke oštetila dijelove želuca predmetne ptice te da je to jedini i isključivi uzrok uginuća navedene ptice.

5. Radi razjašnjenja spornih a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, u ovome sporu male vrijednosti, sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju u spisu, saslušao parnične strane i svjedoka LH.

6. Budući je ovo spor male vrijednosti, valjalo je voditi računa o odredbama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP) koje propisuju da su takvim postupcima stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica (čl. 461.a. ZPP-a). Stoga je sud je izveo sve dokaze koje su stranke predložile u tužbi i u odgovor na tužbu osim saslušanja svjedoka HH. Naime, sud je prvotno saslušao parnične stranke, a onda iz njihovih iskaza utvrdio da predloženi svjedok BH nema nikakvih neposrednih saznanja. Istoga tuženik nije nikada upoznao niti je s njime imao kontakata, dok je iz iskaza tužiteljice proizlazilo da je riječ o njezinom suprugu, koji nije bio prisutan na primopredaju ptice, a niti se bavio hranjenjem iste budući iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ista sama hranila pticu tri puta na dan. Obzirom na navedeno, sud je ocijenio nepotrebnim i neskladnim sa načelom ekonomičnosti saslušavati svjedoka koji nema neposrednih saznanja o spornim činjenicama u ovome postupku. Naknadne prijedloge dokaza sud također nije uvažio, pritom vodeći računa o ranije navedenim odredbama o postupcima u sporovima male vrijednosti te iz razloga što je i bez provođenja dodatnih dokaza činjenično stanje bilo dovoljno raspravljeno za donošenje meritorne odluke te je na temelju izvedenih dokaza ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu novčane tražbine u iznosu od 7.112,50 kn od čega 6.000,00 kn na ime kupoprodajne cijene za pticu, a 1.112,50 kn na ime pretrpljene štete u vidi troškova analize spola papige i obdukcije lešine papige.

8. Među strankama je nesporno da su sklopile ugovor o kupoprodaji ptice vrste žako, da je tužiteljica na ime predujma i troškova analize spola papige uplatila tuženiku iznos od 700,00 kn te da je tužiteljica papigu i preuzela 5. prosinca 2020.

9. Među strankama je sporno da je tužiteljica isplatila tuženiku i preostali dio kupoprodajne cijene, odnosno iznos od 5.500,00 kn i da je tuženik u obvezi tužiteljici kao kupcu vratiti plaćeni iznos iz razloga što je na ptici postojao nedostatak koji tužiteljici nije bio poznat a tuženiku je bio ili morao biti poznat.

10. Iz Djelomičnog – Izvješća o rezultatima pretraživanja: C-4765/2020 (dalje: izvješće) proizlazi da je predmetna ptica dostavljena 31. prosinca 2020. poštom u Laboratoriji za patologiju s ciljem utvrđivanja uzroka uginuća. Nadalje u izvješću se navodi da je iz telefonskog razgovora sa vlasnikom ptice doznato da iako je papiga bila kupljena u vrlo ranoj dobi uz nadomjesnu hranu koju je uzgajivač dao uz prodanu pticu s uputom o svakodnevnom trokratnom hranjenu, nije bilo vidljivih znakova poremećaja zdravstvenog stanja, uz popratno opažanje izrazita napretka u socijalizaciji ptice. Iz vanjskog nalaza proizlazi da je tjelesna građa ptice pravilna ali je ista izrazito slabog gojnog stanja te oskudno razvijena prsnog mišičja, a greben prsne kosti ističe se gotovo neobrašten mišićjem čitavom duljinom. Iz unutarnjeg nalaza proizlazi da su oba želuca izrazito proširena i stanjene stjenke, a šupljina žljezdanog želuca je prazna. Omekšana i neravna sluznica u žljezdanom želucu je sivkasto bijele boje, a u mišićnom želucu prisutna je manje količina vlaknastog, drvenastog sadržaja koji podsjeća na komadiće kore drveta. Po ispiranju sluznice prijelaznog dijela žljezdanog u mišićni želudac vidljiva su površinska oštećenja( erozije) i dublja oštećenja sluznice, dok izrazito tamnosmeđe obojana, inače žuta, sluznica mišićnog želudca, kao i ista obojanost spomenuta sadržaja, upućuje na krvarenje iz sluznice.

11. Iz mišljenja Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb centar za peradarstvo utvrđeno je da je predmetna ptica avitalna odnosno takvo stanje se pretpostavlja. Uvriježeno je odvajanje mladih žakoa u slučaju roditeljske skrbi ne prije 14. tjedna života, a u slučaju da se ranije odvoje onda je potrebno nadohranjivanje od strane vlasnika ili uzgajivača na svaka tri sata tijekom dana sa šestosatnim prekidom tijekom noći.

12. Nadalje, iz navedenog mišljenja proizlazi da bi uzrok velikog stupnja izmršavljelosti ptice mogao biti i posljedicom erozija i ulceracija sluznice žljezdanog i mišićnog želuca. Komadići kore drveta da pripadaju najvjerojatnije drvenim igračkama, budući je vlasnik naknadno utvrdio oštećenja na kolutovima koja bi izgledom odgovarala zahvatu kljuna papige. Takav materijal mehanički oštećuje sluznicu želuca s krajnjim ishodom iskrvarenja u šupljinu želuca i crijeva. U tom slučaju u ovako male ptice dolazi do hemoragičnog šoka s posljedičnim naglim nastupom uginuća.

13. Iz mišljena Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, centra za peradarstvo na listu 43 je razvidno da isti ne mogu sa sigurnošću utvrditi podrijetlo bakterijske infekcije. Nadalje, da je naglom uginuću svakako moglo prethoditi iskrvarenje u organe sustava za probavu, koje je česta posljedica opsežnih oštećenja sluznice želuca.

14. Sud je kao vjerodostojnu prihvatio svu dokumentaciju, s tim da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima.

15. U svome iskazu tužiteljica navodi da je po pticu došla u stan tuženika 5. prosinca 2020., dok su je u autu čekala djeca i suprug. Tom prilikom da je tuženiku isplatila i preostali iznos kupoprodajne cijene od 5.500,00 kn te joj je on predao pticu. Ptica je kod nje bila smještena u kavez u koji je stavila hranu, voće i jednu igračku kupljenu u Pet centru. Navodi da je od tuženika dobila prah za nadohranu ptice, a koji se miješa sa vodom i daje se na špricu. Ističe da je sa špricom hranila tri puta na dan. Ptica da je kod nje bila nekih dvadeset dana prije nego li je uginula a cijelo vrijeme da ju je hranila sa sjemenkama i špricom, a nakon petog dana da je postepeno smanjila količinu hrane sa špricom. Posebno napominje da se nije davala nadohrana čitavih dvadeset dana jer da joj je tuženik rekao da se sa nadohranom prestaje kada se potroši vrećica u kojoj se nalazila nadohrana. Napominje da je ptica uvijek bila ista, da se glasala, da se vremenom i opustila i mazila da je problem nastao samo na dan kad je uginula.

16. Sud je cijenio iskaz tužiteljice kao istinitim, osim u dijelu u kojem navodi da hrana koja je dobivena od tuženika nije bila dostatna za čitavih tridesetak dana koliko je papiga boravila kod tužiteljice a to iz razloga što tuženik navodi kako je hrana trebala biti dostatna za mjesec dana hranjenja.

17. U svome iskazu tuženik navodi da je predmetna papiga morala biti inkubirana, da je istu odvojio sa otprilike 7 tjedana što je smatrao sasvim dovoljnim s obzirom na iskustvo. U trenutku predaje tužiteljici papiga da je težila 400 grama što zna jer ih kontinuirano važe kako bi pratio napredak. A ujedno napominje da je takva tjelesna težina sasvim uobičajena za tu dob i vrstu ptice. U trenutku predaje ptice tužiteljici ista da je bila fantastičnog zdravstvenog stanja. Kako su bile dvije ptice, tužiteljici je dao birati koju želi. Ističe da nije od značaja to što je na fotografiji jedna ptica veća od predmetne ptice, a budući da kao što niti svi ljudi nisu isti nisu ni papige. Inače navodi da se ne može sjetiti koliko je novaca primio od tužiteljice, ali da je istoj dao popust obzirom na vrijeme korone. Ističe da je tužiteljici dao upute za nadohranu te vreću hrane koja je trebala trajati mjesec dana.

18. Iskaz tuženika je sud pretežno cijenio kao istinitim, dovodeći ga u kontekst sa drugim izvedenim dokazima. Međutim, sud smatra nelogičnim navode tuženika da isti nije primio čitavu kupoprodajnu cijenu od tužiteljice, a budući da joj isti zasigurno ne bi onda niti predao papigu, a kamoli nadohranu za istu.

19. Iz iskaza svjedoka LH proizlazi da ista ne može sa sigurnošću tvrditi koji je uzrok uginuća papige, ali da sve što je navedenom u djelomičnom izvješću o rezultatima pretraživanja može ili ne mora biti primaran uzrok uginuća papige. Drži da je moguće da drvene igračke koje jesu namijenjene za papige kod iste uzrokuju mehanička oštećenja sluznice želuca. Ističe da je potreban poseban stupanj vještine kod hranjenja ptice da se ptica može povrijediti ako hrana ode u pluća ili u slučaju da se daje mala količina iz straha pa onda takvo postupanje može dovesti do avitalnosti papige.

20. Sud je iskaz svjedoka prihvatio kao objektivnim, logičnim i uvjerljivim. Svjedok nije u nikakvoj vezi sa strankama u postupku te je kao takav nezainteresiran za ishod ovog postupka.

21. Druge dokaze sud nije provodio jer je činjenično stanje odlučno za donošenje odluke utvrdio i jer bi provođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti.

22. Iz tako izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica kao kupac isplatila čitavu kupoprodajnu cijenu tuženiku kao prodavatelju, a budući je neživotno i nelogično da bi tuženik predao pticu tužiteljici, bez da bi ona ispunila svoje obveze po ugovoru. Nadalje, sud je utvrdio da je ptica u trenutku predaje tužiteljice te sve dane pa do dana uginuća bila zdrava, odnosno ponašala se kao ptica odličnog zdravstvenog stanja na što upućuje iskaz tužiteljice i komunikacija stranaka putem poruka.

23. Obzirom je tužiteljica u tužbi tvrdila kako je na navedenoj ptici postojao nedostatak, što njoj kao potrošaču nije bilo poznato dok je isto tuženiku moglo biti poznato, ista je dužna takvu tvrdnju i dokazati te je teret dokaza na njoj. Tužiteljica nije uspjela tijekom postupka potkrijepiti takve svoje tvrdnje. Naime, točno je da Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje: ZOO) propisuje čl.400 st.1. da prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupcu, bez obzira je li mu to bilo poznato, nadalje je i u stavku 2. određeno da prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedice rizika uzroka koji je postojao prije toga. Međutim, ničime nije dokazano da bi na ptici postojao nedostatak.

24. Prilikom utvrđivanja razloga uginuća ptice, sud se mogao voditi samo izvješćem i mišljenjem sačinjenim od strane stručne osobe , Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, centra za peradarstvo, a budući se to mišljenje može i treba smatrati mjerodavnim za donošenje odluke u ovome postupku.

25. Iz navedene dokumentacije se može zaključiti da je razlog uginuća vjerojatno iskrvarenje u organe sustava za probavu, koje je česta posljedica opsežnih oštećenja sluznice želuca. Pa je tako razvidno iz dokumentacije da je do oštećenja sluznice moglo doći zbog mehaničkog oštećenja sa drvenom igračkom, budući je vlasnik naknadno utvrdio oštećenja na kolutovima koja bi izgledom odgovarala zahvatu kljuna papige te da takva oštećenja mogu dovesti do hemoragičnog šoka s posljedicom naglog uginuća. Dakle, iz sve toga proizlazi da je uginuće nastupilo iz razloga koji se ne mogu prepisati tuženiku jer se isti ne mogu smatrati nedostatkom na način kako to propisuju odredbe ZOO-a.

26. Nadalje, valjalo je osvrnuti se i na tvrdnje tužiteljice da je ptica prerano odvojena od roditelja, koja smatra da bi to mogao biti razlog uginuća ptice. Naime, iz mišljenja i izvješća sačinjenim od strane stručne osobe Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb, centra za peradarstvo, proizlazi da je uvriježeno odvajanje mladih žakoa od roditelja ne prije 14. tjedna života, međutim u slučaju ranijeg odvajanja potrebno je životinju nadohranjivati, na što je tuženik i uputio tužiteljicu, a isto je i sama navela u svome iskazu.

27. Na temelju tako provedenog postupka te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

28. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

29. Odluka o trošku postupka temelji se na čl. 154. st.1. ZPP-a, a budući je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

30. Visina troškova odmjerena je prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" br. 138/23., dalje: Tarifa). Tuženiku zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav odgovora na tužbu (Tbr.8.toč.1. Tarife) u iznosu od 150,00 eura), zastupanje na ročištima 13. ožujka 2024., 11. travnja 2024., 23. rujna 2024., 28. listopada 2024., 6. studenog 2024. i 10. prosinca 2024. (Tbr.9.toč.1.) u iznosu od 150,00 eura po ročištu. Tužitelju je trebalo priznati i trošak PDV od 25%, što ukupno iznosi 1.312,50 eura, čemu je pribrojena naknada troškova prijevoza (Tbr. 50. Tarife) u iznosu od 164,52 eura, tako da ukupni trošak tuženika iznosi 1.477,02 eura, sukladno čl. 155 ZPP-a.

31. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 19. prosinca 2024.

S u d a c:

Darija Knez Grbčić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Podnosi se ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- Pun. tužitelja

- Pun. tuženika