Poslovni broj: Pn-664/2021-72

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužiteljice GF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i II-tužitelja JF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po Nataliji Labavić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Bandalo & Labavić, protiv I-tuženika PROSPERITAS GRADNJA d.o.o., OIB: 18798881073, zastupan po punomoćniku Darku Belaiću, odvjetniku iz Zagreba i II-tuženika B.B. - GRADNJA d.o.o. OIB: 03637120932 iz Zagreba, Malešnica 16 zastupan po punomoćniku Vinku Knezoviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 03. listopada 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika I. i II. tuženika., dana 19. prosinca 2024. godine,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se prvotuženiku PROSPERITAS GRADNJA d.o.o., Zagreb, Zagorska 27, OIB: 18798881073 i drugotuženiku B.B. -GRADNJA d.o.o., Zagreb, Malešnica 16, OIB: 03637120932 solidarno isplatiti: - prvotužiteljici GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 43.798,53 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 4. siječnja 2018. g. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se prvotuženiku PROSPERITAS GRADNJA d.o.o., Zagreb, Zagorska 27, OIB: 18798881073 i drugotuženiku B.B.-GRADNJA d.o.o., Zagreb, Malešnica 16, OIB: 03637120932 solidarno isplatiti - drugotužitelju JF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 14.931,32 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 4. siječnja 2018. g. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se prvotuženiku PROSPERITAS GRADNJA d.o.o., Zagreb, Zagorska 27, OIB: 18798881073 i drugotuženiku B.B. -GRADNJA d.o.o., Zagreb, Malešnica 16, OIB: 03637120932 solidarno isplatiti prvotužiteljici GF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 4.866,50 EUR na ime dospjelih mjesečnih iznosa rente u visini od 265,45 EUR kn s dospijećem svakog prvog dana u mjesecu za taj mjesec unaprijed i to za razdoblje od 20. listopada 2017. godine pa do 30. travnja 2019. godine, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na slijedeće iznose:

- 88,48 EUR od dana 21. listopada 2017. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. studenoga 2017. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. prosinca 2017. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. siječnja 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. veljače 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. ožujka 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. travnja 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. svibnja 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. lipnja 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. svibnja 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. kolovoza 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. rujna 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. listopada 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. studenog 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. prosinca 2018. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. siječnja 2019. godine do ispate,

- 265,45EUR od dana 01. veljače 2019. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. ožujka 2019. godine do isplate,

- 265,45EUR od dana 01. travnja 2019. godine do isplate,

po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se prvotuženiku PROSPERITAS GRADNJA d.o.o., Zagreb, Zagorska 27, OIB: 18798881073 i drugotuženiku B.B. -GRADNJA d.o.o., Zagreb, Malešnica 16, OIB: 03637120932 solidarno naknaditi prvotužiteljici GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te drugotužitelju JF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.650,00 € zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2024. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužitelj u tužbi navode da je dana 19.10.2017. pokojni DF, OIB: [osobni identifikacijski broj] stradao na radu i u svezi s radom obavljajući poslove svog radnog mjesta na gradilištu u [adresa].

2.

Prvotužiteljica GF je bila vanbračna supruga pok. DF, a II- tužitelj JF je brat blizanac pok. DF.

3.

Pokojni DF je bio u radnom odnosu s I-tuženikom Prosperitas gradnjom d.o.o. temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto armirač. On je smrtno stradao na način da su za vrijeme dok je radio na demontaži - rašalovanju materijala sa stropa IV. kata drveni dijelovi šalunga počeli padati po podu prostorije u kojoj se nalazio pok. DF, te je on kako bi se sklonio od istih zakoračio na balkon IV kata kojom prilikom je zbog činjenice što je balkon bio neograđen pao sa četvrtog kata na betonsku podlogu, te je zbog zadobivenih ozljeda u vidu višestrukih fraktura preminuo. 4.

DF je smrtno stradao na radu i u svezi s radom prilikom obavljanja poslova koji predstavljaju izvršavanje njegovih radnih zadataka, odnosno tijekom radnog procesa u kojem je izvršavao naloge svog poslodavca Prosperitas gradnje d.o.o. i II- tuženika glavnog izvođača radova, a sve u skladu s kooperantskim ugovorom kojeg su međusobno sklopili I i II-tuženik.

5.

Naime, I-tuženik je dana 26.05.2017. sklopio kooperantski ugovor s II-tuženikom glavnim izvođačem radova, radi izgradnje stambeno-poslovne zgrade u [adresa] u [adresa], te je I-tuženik za II-tuženika izvodio radove u odnosu na oplate ploča i greda.

6.

Drugotuženik odgovara za predmetni štetni događaj u svojstvu glavnog izvođača radova. Tužitelji se pozivaju na odredbu čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ( "NN" 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) koja propisuje objektivnu odgovornost poslodavca za naknadu štete radniku.

7.

Nadalje odredbom čl. 44 st. 2 Zakona o zaštiti na radu je propisano da je dužnost poslodavca pripremiti i organizirati poslovne procese, sredstva rad, sigurnosne znakove i osobnu zaštitnu opremu u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. 8.

Do štetnog događaja je došlo i iz razloga što I-tuženik kao poslodavac pok. DF nije osigurao da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zaštite na radu što je izravno uzrokovalo pad pok. DF sa četvrtog kata zgrade.

9.

U odnosu na odgovornost II-tuženika ističe da je II-tuženik kao glavni izvođač radova imenovao glavnog inženjera na gradilištu u osobi HF koji temeljem čl. 55. st. 3. Zakona o gradnji obvezan koordinirati primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

10.

Tužitelj se nadalje poziva na odredbu čl. 1063. ZOO-a koja propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. U konkretnom slučaju rad se obavljao na visini na IV. katom zgrade bez adekvatne zaštite radnika od pada, pa se time radi o šteti koja je nastala u vezi s opasnom djelatnošću za koju odgovara osoba koja se njome bavi, a to je glavni izvođač radova - II-tuženik.

11.

Tužitelji navode da je do smrti pok DF došlo iz razloga što nisu provedene mjere zaštite na radu a koje mjere nisu proveli I i II-tuženik. Kako je odredbom čl. 1107. ZOO-a propisano da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno.

12.

Prvotužiteljica ĐF je s pok. DF bila u emocionalnoj vezi od 2012. godine, a sredinom 2014. godine počeli su živjeti zajedno na adresi u [adresa], te su time zasnovali trajnu emocionalnu i ekonomsku zajednicu koja je na dan nastanka štetnog događaja trajala dulje od tri godine.

13.

Drugotužitelj je brat blizanac pok. DF, a između braće je postojala trajna zajednica života jer su dugi niz godina živjeli na istoj adresi i to prvo u BIH, Štitaru, zatim u Slavonskom Brodu, te posljednje tri godine prije Marinkove smrti na adresi [adresa], a također su radili i kod istog poslodavca.

14.

Prvotužiteljica potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti uslijed smrti izvanbračnog druga, te potražuje i naknadu imovinske štete zbog gubitka uzdržavanja u iznosu od 265,45 eura mjesečno počevši od nastanka štetnog događaja pa do 31. ožujka 2019. godine, a sve po mjesecima s dospijećem svakog pojedinog iznos s prvim u mjesecu za tekući mjesec i pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao i parničnim troškovima.

15.

U odgovoru na tužbu i tijekom postupka I-tuženik priznaje da se dana 19.10.2017. dogodio štetni događaj na radilištu I-tuženika. Tvrdi da je pok. DF kao radnik I- tuženika bio osposobljen za rad na siguran način. Osporava da bi radnik smrtno stradao obavljajući poslove za I-tuženika. Ističe da su radnici I-tuženika imali na raspolaganju sva propisana zaštitna sredstva. I-tuženik ističe da je DF bio osposobljen za rad na siguran način, da je imao odgovarajuću zaštitnu opremu. Navodi da je na radilištu bio radnik osposobljen za pružanje prve pomoći.

16.

Prvotuženik osporava osnovanost i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva i navodi da ne odgovara za utužene tražbine i to kako primjenom pravila općeg obveznog prava tako i primjenom odredba Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu.

17.

U odnosu na zahtjev I-tužiteljice, I-tuženik osporava postojanje vanbračne zajednice između pok. DF i I-tužiteljice dočim je I-tuženiku neprijeporno da II-tužitelj je imao brata blizanca. Stoga predlaže da u sud u cijelosti odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu paničnog troška s pripadajućim zakonskim zatezni kamatama.

18.

U odgovoru na tužbu II-tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer isti nisu dostavili dokaz postojanja trajnije životne zajednice s pok. DF. Osporava da bi GF bila vanbračna supruga pok. DF. II-tuženik se poziva na potvrdu o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz koje proizlazi da je I-tužiteljica bila zadnji puta u radnom odnosu 2010. godine, a u tužbi navodi da je bila uzdržavana od strane pokojnog, koji je na predmetnoj adresi prijavljen od sredine 2014. godine pa II-tuženik postavlja pitanje od kojih prihoda je ista ranije živjela. Osim toga II-tuženik tvrdi, a I-tužiteljica ničim ne dokazuje da je bila uzdržavana od strane pok. DF. Navodi da odnos I-tužiteljice i pokojnog ne ispunjavaju pretpostavke za priznanje vanbračne zajednice, a ista niti ne dokazuje da je bila uzdržavana od strane pokojnog.

19.

Nadalje II-tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na II- tuženika B.B.-GRADNJA d.o.o. obzirom da pokojni DF nije bio zaposlen kod II- tuženika.

20.

Prema navodima tužbe pok. DF smrtno je stradao na način da su sa stropa četvrtog kata počeli padati na njega drveni dijelovi šalunga te je on kako bi se sklonio od istih zakoračio unatrag kojom prilikom se poskliznuo te pao s četvrtog kata neograđenog balkona na betonsku podlogu.

21.

Za tu štetu na radu koja proizlazi iz nepoštivanja mjera zaštita na radu odgovara prvenstveno poslodavac, a potom i koordinator zaštite na radu, odnosno investitor koji ga imenuje. Drugotuženik nadalje ističe doprinos pok. DF nastanku štetnog događaja navodeći da je pokojni nepažljivo uklanjao oplatu sa stropa pa je zbog vlastite nepažnje pao s visine od 13,30 metara.

22.

Tuženik konačno ističe kako sam radnik je trebao biti svjestan gdje se nalazi i sam je trebao paziti da ne padne s visine i sam je trebao znati na koliku udaljenost smije zakoračiti, a da ne zakorači u prazan prostor.

23.

Stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška temeljem odredbe čl. 1108. ZOO-a koja propisuje da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju za štetu samo trećoj osobi, a takvom se ne smatra radnik od više izvođača, jer takav položaj ima smo onaj oštećenik koji nije ni u kakvom pravnom (radnom ili nekom drugom) odnosu ni s naručiteljem, ni s izvođačem radova.

24.

U dokaznom postupku sud je pročitao ugovor o radu na neodređeno vrijeme između pok. DF i Prosperitas gradnje (list 11-12, list 95-96 spisa), smrtni list za DF (list 13 spisa), presliku osobne iskaznice za I-tužiteljicu (list 14-15 spisa), uvjerenje o prebivalištu za I i II-tužitelje (list 17-18 spisa), zapisnik s ostavinske rasprave (list 19 spisa), potvrdu HZMO za I-tužiteljicu (list 155-156 spisa), odštetni zahtjev tužitelja upućen II-tuženiku (list 23-29 spisa), odštetni zahtjev upućen I-tuženiku (list 30-33 spisa), kooperantski ugovor o građenju (list 44-46 spisa), zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 54-56 spisa), pročitana je optužnica protiv HF i KF pod brojem K-DO-115/18 (list 120-131 spisa), rješenje o potvrđivanju optužnice (list 132-133 spisa), izvješće koordinatora II-zaštita na radu (list 134-144 spisa), zapisnik o očevidu od 19.10.2017. po kriminalističkoj policiji (list 145-152 spisa), zapisnik Inspektorata rada (list 166-171 spisa), potvrda o osposobljenosti za rad na siguran način za poslove tesara (list 178-182 spisa), zapisnik službe za nadzor zaštite na radu (list 229-234 spisa), zapisnik iz predmeta K-567/20 od 07.10.2021., od 09.12.2021., od 15.02.2022. (list 245- 263 spisa), zapisnici iz predmeta K-DO-115/18 od 185.03.2019., od 18.04.2019. (list 265- 273 spisa), obdukcijski nalaz (list 274-278 spisa), pročitano je posebno izvješće III. PP Zagreb od 30.11.2017. (list 281-283 spisa), saslušani su svjedoci VF (list 380-383 spisa), OF (list 384-386 spisa) PF (list 387-389 spisa), ŠF (list 408-409 spisa), UF (list 410-411 spisa), RF (list 411- 413, II-tužitelj JF (list 413-416) spisa i I-tužiteljica kao stranka (list 416-418 spisa). Pročitan je izvadak iz knjige matice rođenih za DF (ist 423 spisa), izvadak iz matične knjige rođenih za GF (list 424 spisa). Pročitan je zapisnik iz kaznenog predmeta broj K-567/20 od 13.02.2024. (list 448-454 spisa), te kaznenu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod brojem K-567/20 od 13.02.2024. (list 481-495 spisa).

25.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja u cijelosti osnovan. 26.

Među strankama je neprijeporan nastanak štetnog događaja.

27.

Prijeporna je aktivna legitimacija tužitelja, prijeporna je pasivna legitimacija I. i II. tuženika, odgovornost za naknadu štete, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva te je prijeporno je li između I. tužiteljice GF i pok. DF postojala vanbračna zajednica, prijeporno je, je li pok. DF kriv za nastanak štetnog događaja.

28.

Radi utvrđivanja nastanka štetnog događaja, okolnosti štetnog događaja, postojanja vanbračne zajednice između I. tužiteljice i pok. DF sud je saslušao I. i II. tužitelje, te svjedoke i pregledao kompletnu dokumentaciju. Dana 18. prosinca 2024. punomoćnik tužitelja je sudu dostavio i pisani otpravak kaznene presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 13.02.2024. pod brojem K-567/20 koju su tužitelji zaprimili dana 17.12.2024.

29.

Uvidom u kaznenu presudu priloženu u spisu sud je utvrdio da su I. okrivljeni HF B.B.-GRADNJA d.o.o. i II. okrivljena KF zaposlena kod suvlasnika B.B. Gradnja d.o.o. počinili teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti te su iz nehaja pri izvođenju pojedinih radova postupajući protivno propisima izazvali opasnost za život ili tijelo ljudi uslijed čega je prouzročena smrt jedne osobe pa im je izrečena kazna zatvora od 1 godine uz uvjetnu osudu da se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko u roku od 5 godina ne počine novo kazneno djelo.

30.

Uvidom u Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (list 11-12 spisa i list 95-96 spisa) sud je utvrdio da je pokojni DF bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod I. tuženika PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. počevši od 03.04.2017., te je DF zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme kod I. tuženika za radno mjesto armirača kao i druge poslove prema nalogu neposrednog rukovoditelja.

31.

Uvidom u kooperantski Ugovor o građenju sklopljen između B.B. -GRADNJA d.o.o. i PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. sud je utvrdio da su ova dva trgovačka društva ugovorila da će PROSPERITAS GRADNJA preuzeti izvedbu tesarskih radova – oplata ploča i greda na izgradnje stambene građevine u [adresa]. Izvođač PROSPERITAS GRADNJA se obvezao ugovorene radove izvoditi s vlastitom opremom i radnom snagom.

32.

Iz kooperantskog Ugovora jasno proizlazi da je PROSPERITAS GRADNJA radila kao kooperant za B. B. – GRADNJU d.o.o. Na temelju sklopljenog Ugovora o radu na neodređeno vrijeme između DF i PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. nedvojbeno je da je pok. DF bio radnik I. tuženika, te da je kao radnik I. tuženika stradao na gradilištu II. tuženika obavljajući poslove tesarskih radova koji je njegov poslodavac PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. se obvezao izvesti za B.B. GRADNJU d.o.o. 33.

Na temelju ova dva Ugovora sud je sa sigurnošću utvrdio postojanje pasivne legitimacije I. i II. tuženika, a njihove prigovore ocijenio neosnovanim.

34.

Iz sadržaja Ugovora o radu koji je sklopio pok. DF proizlazi da je isti sklopio Ugovor o radu za radno mjesto armirač, te je i osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto armirač, a ne za radno mjesto tesarskih radova – oplata ploča i greda na koje poslove ga je rasporedio njegov poslodavac PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. jer se činjenice stradavanja i rada radnika DF nije ticao odnos između ova dva trgovačka društva temeljem kooperantskog ugovora, stoga je nedvojbeno da je pok. DF u trenutku smrtnog stradavanja radio za svog poslodavca, a koji je bio kooperant na gradilištu.

35.

Sam nastanak štetnog događaja i okolnosti nastanka štetnog događaja sud je utvrđivao iskazima svjedoka.

36.

Svjedok VF iskazao je da je bio radnik PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. u trenutku izgradnje zgrade sa koje je pao pok. DF. Nije sporno da u to vrijeme kada su se izvodili radovi nije bilo osigurano gradilište na način kako isto treba biti, a to je da su bile postavljene zaštitne ograde koje bi onemogućavale pad sa visine pa potvrđuje da nisu provedene mjere zaštite na radu. Glavni izvođač radova je bio II. tuženik B.B. – GRADNJA d.o.o., a prema pravilima o izvođenju radova, organizaciju gradilišta mora obaviti glavni izvođač radova.

37.

Pokojni DF je inače radio na nekom drugom gradilištu PROSPERITAS GRADNJE i na gradilište u Dubravi je došao taj dan kada je smrtno stradao. Koliko mu je poznato isti se zaposlio za poslove armirača, ali neovisno o nazivu radnog mjesta na koje se zaposli radnik, svi radnici rade sve poslove.

38.

Toga dana kada je DF smrtno stradao, on je na trećem katu radio posao rašaljivanja (skidanje drvene oplate nakon što je izvršeno betoniranje na trećem katu te zgrade), a svjedok je bio još s dvojicom radnika iznad njega na četvrtom ili petom katu od kojih je jedan radnik bio njegov rođeni brat blizanac JF i radili su posao šalovanja tj. postavljanja drvenih oplata za betoniranje. Sam svjedok nije čuo niti vidio pad pok. DF nego je čuo radnika nekog drugog kooperanta koji im je viknuo da što tu stoje jer im je radnik pao.

39.

U odnosu na zaštitnu opremu iskazuje da njih 90% nije nosilo zaštitnu kacigu ali DF je uvijek nosio zaštitnu kacigu. Sjeća se da su od zaštitne opreme svi imali radno odijelo i zaštitne cipele s metalnom kapicom na vrhu, te su dobili zaštitne rukavice i to je bila zaštitna oprema. Na tom gradilištu nisu postojali pojasevi za osiguranje od pada s visine. Što se tiče rasporeda radnih zadataka za taj kada je pok. DF stradao iskazao je da njihovo radno vrijeme počinje u 7,00 ujutro, a DF i njegov brat blizanac su došli toga dana u 6,30 sati i tada im je HF iz B.B. GRADNJE dao nalog da idu svi betonirati pa je tako i svjedok najprije trebao ići na betonažu. Ubrzo nakon toga je došao PF i prenio poruku od HF i rekao da taj da nema betonaže nego se idu skidati oplate od betonskih deka na treće katu, te da treba nastaviti šalovati četvrti i peti kat. 40.

Svjedok je nadalje iskazao da oko zgrade nije bila postavljena zaštitna skela koja omogućava rad na visini na siguran način te da u pravili nisu nosili zaštitnu kacigu osim povremeno. Kao radnici PROSERITAS GRADNJE su na predmetnog gradilištu trebali obavljati poslove šalovanja, rašalovanja i betoniranja.

41.

Nadalje svjedok je naveo da nisu imali pojas za rad na visini. Svjedok ujedno dodaje da je takav pojas za rad na visini izuzetno opasno koristiti ako nema skele ili zaštitne ograde jer se radnici koji su na visini mogu saplesti o pojas drugog radnika i tek onda pasti i nastradati. Kako u konkretnom slučaju na gradilištu nije bilo zaštitne skele takav pojas se sve da ga je i bilo nije smio koristiti. Svjedok je iskazao da radnici nisu prigovarali mjerama zaštite na radu kakve su postojale na konkretnom gradilištu, jer nisu imali nikoga kome bi mogli prigovoriti ali su između sebe govorili da nema nikakve zaštite i da će netko na tom gradilištu poginuti. Svjedok navodi da nikakvog koordinatora zaštite na radu on nije vidio. Potvrđuje da nikakve zapreke pristupu balkonu nije bilo. 42.

Svjedok OF iskazao je da su toga jutra kada su došli na posao dobili nalog HF iz B.B. – GRADNJE d.o.o. da idu betonirati veliku ploču na četvrtom ili petom katu. Negdje oko 9,00 ujutro je trebala početi betonaža međutim pumpa se pokvarila pa su radi toga dobili nalog da idu rašaljivati ploču na trećem ili četvrtom katu. 43.

Cijela zgrada, a niti taj balkon sa kojeg je pok. DF pao nije imala nikakvu zaštitnu skelu, niti zaštitnu ogradu nego je taj pod od tog budućeg balkona bio potpuno neograđen i slobodan. Svjedok navodi da je trebalo na stropu rašalovati (skinuti drvenu oplatu), pa je pok. DF uzeo dio štehera (podupirača jer se taj podupirač sastoji od dva dijela) i sa dijelom štehera koji je ravan u obliku slova T je zakvačio horizontalnu letvu kako bi istu mogao odvojiti od betonske deke ne stropu, te je svom snagom potegnuo tu letvu uz pomoć štehera prema dolje kako bi došlo do odvajanja i u svemu tome kako je to teško išlo njemu se taj šteher izmaknuo iz te letve, a on je bio u snažnom potezu prema nazad i upravo zbog tog snažnog potezanja, on je svom snagom odletio prema nazad i posljedično pao sa trećeg kata visine jer nije bilo nikakve zaštitne ograde.

44.

Trenutak kasnije svjedok je vidio tragove na podu kako je pokojni snažno upro sa radnim cipelama ne bi li se zadržao ali nije bilo spasa. Svjedok OF osobno na temelju svoga iskustva kao radnika armirača-tesara iskazuje da je na toj ogradi postojala bilo kakva letva, ona bi spasila stvar i ne bi došlo do takvog pada jer bi zasigurno došlo do usporenja.

45.

Svjedok je odgovorio na pitanje da nije postojala prava zaštitna skela kakva se postavlja za visinske radove, nego je samo ponegdje postojala daščana oplata sa zaštitnim letvama, a to su si napravili radnici sami ali to ni u kojem slučaju nije bila prava zaštitna skela nego je tu daščanu oplatu postavila B.B. GRADNJA, a oni su bili kooperanti. Obzirom da su tamo radili kao kooperanti za tesarske radove njihovo je bilo samo šalovanje i betoniranje, a nije bilo njihovo organizirati gradilište niti provoditi mjere zaštite na gradilištu. 46.

Svjedok je naveo da su imali zaštitnu opremu koja se sastojala od radnog odijela, radnih cipela, zaštitne kacige, zaštitne rukavice, zaštitnog prsluka i opasače za rad na visini. Koliko se sjeća DF je toga dana imao na sebi svu zaštitnu opremu i koliko se sjeća i pao je sa kacigom na glavi. Nije mu poznato je li DF bio osposobljen za tesarske poslove niti je li uopće prošao poslove osposobljavanja za tesarske poslove.

47.

Što se tiče obilaska direktora PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. na predmetnom gradilištu, svjedok iskazuje da je direktor povremeno znao doći na gradilište ali on je uglavnom bio dolje u kontejneru dočim su svi radnici bili na katovima.

48.

Naloge za poslove koji se imaju obaviti na cijelom gradilištu je davao HF. Svjedok je iskazao da ga je na gradilište u Dubravu uputio njegov poslodavac PROSPERITAS GRADNJA d.o.o.

49.

Svjedok PF iskazao je da nije bilo zaštitne skele oko cijele zgrade. Toga dana su na gradilištu u Dubravi radili njih 6 radnika iz PROSPERITAS GRADNJE d.o.o., a HF iz B.B. GRADNJE im je rekao da idu šalovati na kat odnosno raditi poslove rašalovanja. Podijeljeni su tako da je DF bio ispod njega na trećem katu i skidao drvenu oplatu sa betonskih greda dočim je svjedok bio kat iznad sa još dvojicom radnika i oni su radili poslove šalovanja. Potvrđuju da je toga jutra trebala biti betonaža, ali je HF iz B.B. GRADNJE promijenio plan i rekao je da će se toga dana raditi poslovi skidanja drvenih oplata sa betonskih greda odnosno postavljanja drvenih oplata radi izgradnje betonskih deka i dijelova.

50.

Svjedok potvrđuje da je pok. DF na sebi toga jutra imao svu zaštitnu opremu, radno odijelo, radne cipele, kacigu na glavi, a nije mu poznato je li pokojni bio osposobljen za tesarske poslove.

51.

Svjedok prilikom iskaza opisuje kako se točno rade poslovi skidanja drvene oplate nakon što je zabetonirana deka pa svjedok navodi da se najprije skidaju šteheri (podupirači koji se sastoje od dva dijela), tako da se najprije skida jedan dio, potom drugi dio i najšešće se prilikom uklanjanja štehera odvaja i horizontalna drvena letva ali ako nije došlo do odvajanja te horizontalne letve onda se ona sa polovicom štehera povuče dolje, a taj šteher u gornjem dijelu ima oblik slova T pa se sa tim gornjim dijelom zakvači treger (nosač koji jest drvena greda) i povuče prema dolje. U svakom slučaju kod te drvene oplate se na podupirače slaže greda, na to ide debela ploča 50x2 metra, na to armaturna mreža i onda gore beton. Zbog takve konstrukcije je potrebno izuzetno snažno povući drvenu građu koja se uklanja nakon betonaže deke. Sam pad pokojnog DF nije vidio. 52.

Na pitanje svjedoku je li se on žalio na nedostatak mjera zaštite na radu, svjedok je naveo da se ni na što ne žali, a zaštitne ograde na tom balkonu nije bilo. Svjedoku je poznato da je pok. DF nalog da ide na treći kat skidati drvenu oplatu dao nalog HF iz B.B. GRADNJE d.o.o.

53.

Svjedok ne zna je li pok. DF imao opasač i sigurnosni pojas u trenutku kada je pao i da li se sjeća tko je bio nadzorni inženjer na gradilištu odnosno ne sjeća se ni tko je bio koordinator zaštite na radu.

54.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz saslušanih svjedoka jer su iskazivali logično, uvjerljivo i njihovi iskazi su međusobno povezani i u suglasju s materijalnim dokazima u spisu. Tim iskazima je sud sa sigurnošću utvrdio da je pok. DF kao radnik I. tuženika, a koji je bio kooperant II. tuženiku upućen na rad na gradilište u Dubravu u zgradu [adresa]. Na toj zgradi na kojoj su se izvodili građevinski radovi nije bilo zaštitne skele, a samo ponegdje je bila daščana oplata. Sud je i utvrdio da su radnici imali zaštitnu opremu koja se sastojala od zaštitnog radnog odjela, cipela, rukavica, zaštitne kacige, te nije sigurno jesu li tamo postojali sigurnosni pojasevi. Pri tome sud vjeruje svjedoku VF koji više nije radnik I. tuženika i koji je iskazao da se na takvim neograđenim gradilištima na kojima nema skele sigurnosni pojas ne smije koristiti jer se radnici koji rade na visini mogu saplesti o pojas drugog radnika i tek onda pasti i nastradati.

55.

Ono što je ključno u cijelom nastanku štetnog događaja je činjenica da pok. DF jest na sebi imao svu zaštitnu opremu, odjeću i kacigu, ali ga sva ta oprema nije mogla zaštititi od pada sa visine od 13,30 metara, a što je logično jer ga je od pada sa visine mogla zaštititi jedino ili postavljena ograda na otvoru ili zaštitna skela oko cijele zgrade, a upravo II. tuženik je taj koji nije postavio zaštitnu skelu oko zgrade, odnosno barem na dijelovima gdje su se izvodili radovi kod kojih može doći do pada s visine i upravo je tu neprovođenje mjera zaštite na radu i to neprovođenje mjera zaštite na radu je dovelo do pada pokojnog DF i njegovog smrtnog stradavanja.

56.

Do smrtnog stradavanja pok. DF ne bi došlo nikako da se isti nalazio u ograđenom dijelu i da je postojala ograda koja bi spriječila njegov pad. Osim toga pokojni DF je dobio zadaću skidati drvenu oplatu sa betoniranih dijelova odnosno sa stropne ploče i OF koji je očevidac nastanka štetnog događaja je i opisao kako je do pada pok. DF došlo i on je sam rekao da je DF krenuo pravilno i ispravno skidati drvenu oplatu.

57.

Naime, kako je iskazao svjedok PF kojega je sud pitao kako se točno rade poslovi skidanja drvene oplate, on je opisao način kako se pravilno treba skidati drvena oplata, a upravo je PF po zanimanju tesar i upravo je on taj koji radi tesarske poslove i znade kako se isti izvode. Dakle, taj svjedok PF je rekao da se najprije skidaju šteheri (podupirači), da se skida jedan podupirač, pa potom drugi podupirač i na taj način se oslobodi drvena greda, te se potom uzima dio podupirača koji je u obliku slova T, da se sa tim vrhom slova T zakvači drvena greda i povuče prema dolje i u pravilu taj posao ide relativno glatko.

58.

Svjedok OF je u svom iskazu detaljno naveo da je na dan smrtnog stradavanja BF isti pravilno izvodio radnju skidanja drvene oplate. Naime, svjedok očevidac je opisao da je pok. najprije skinuo jedan podupirač, potom drugi podupirač, te je potom zakvačio stropnu drvenu gredu sa dijelom podupirača koji ima oblik slova T i isti povukao prema dolje. Taj komad drvene grede je bio jako zakvačen s betonom pa je morao više puta snažno povući. Kada je zadnji puta zakvačio tu drvenu gredu, povukao ju je prema nazad svom snagom koliko je mogao i upravo zbog tog snažnog potezanja, došlo do toga da se izmaknuo taj vrh željeznog podupirača, a kako je on bio u snažnom potezu prema dolje i prema nazad dogodilo se to da je odletio unazad i upravo u smjeru otvorenog i neograđenog balkona te je počeo letjeti prema unazad i u toj cijeloj situaciji više nije bilo mogućnosti da se zaustavi i da ne padne nego je došlo do njegovog pada, a koji bi u svakom slučaju bio izbjegnut da je taj otvor bio zagrađen ili skelom ili daščanom oplatom, a umjesto da je bio osiguran taj prostor u kojem je pokojni radio, isti je bio otvoren, neosiguran, a pokojni radnik potpuno nezaštićen. 59.

Na takvo mjesto da obavlja poslove skidanja drvene oplate je bio temeljem kooperantskog Ugovora iznajmljen od strane I. tuženika, a upućen na obavljanje konkretnog posla od strane II. tuženika.

60.

Pri tome kako je II. tuženik bio glavni izvođač radova, isti je bio dužan provesti sve zaštitne mjere na radu.

61.

Da te zaštitne mjere nisu bile provedene svjedoči provedeni kazneni postupak protiv prvookrivljenog HF i drugookrivljene KF koji su nepravomoćno kazneno presuđeni da nisu proveli mjere zaštite na radu, da nisu vodili računa o prevenciji rizika i da su tako postupajući protivno propisima izazvali opasnost za život ili tijelo ljudi zbog čega je prouzročena smrt jedne osobe.

62.

Sud ocjenjuje da su I. i II. tuženici sasvim jednako i solidarno odgovorni naknaditi svu štetu tužiteljima koja je proizašla iz navedenog štetnog događaja, te pokušaj I. i II. tuženika da prebace odgovornost jedan s drugoga su sasvim izlišni i neosnovani.

63.

Naime, u ovom postupku je utvrđeno da je pok. DF bio osposobljen za armirača. Sud posebno napominje da se poslovi armirača ne rade isključivo na tlu, već se u građevinskim radovima betonsko armirački radovi rade na svim katovima neke zgrade, pa ako se uzme da primjerice neka zgrada ima deset katova, tada se armiračko betonski radovi rade i na visini 30 metara pa i višoj od toga.

64.

Time je više nego evidentno da je pok. DF kada je bio osposobljen za poslove armirača bio osposobljen i za rad na visini.

65.

Prema utvrđenom proizlazi da je pok. DF u trenutku pada sa visine na sebi imao zaštitno radno odijelo, zaštitne radne cipele s metalnom kapicom, da je imao zaštitne rukavice i kacigu na glavi, ali ta zaštitna oprema nije oprema koja će zamijeniti neosigurane i nezaštićene prostore na radu na visini. Nikakva osposobljenost za rad na visini ne sprječava da dođe do polijetanja tijela radnika i da radnik smrtno strada, a kada I. tuženik iznajmljuje svog radnika II. tuženiku koji nema osigurano gradilište, a tada poslodavcu koji isto tako obavlja poslove u građevini ne može ostati nepoznato na kakvo gradilište i u kakve uvjete rada iznajmljuje svog radnika drugoj građevinskoj firmi.

66.

Ocjenjujući istaknuti prigovor suodgovornosti pokojnog DF na način da je isti doprinio nastanku štetnog događaja te posljedično smrti sud utvrđuje da je pokojni posve ispravno i pravilno radio poslove skidanja drvenih oplata sa betonskih greda jer takav način posla opisuje i svjedok očevidac OF, a takav način rada opisuje i PF.

67.

Sve da je pokojni eventualno nepravilno izvodio radnu operaciju skidanja drvenih oplata sa betonskih greda, a nije, takav način rada zasigurno ne bi doveo do smrtne posljedice da je mjesto rada bilo osigurano i sigurno. 68.

Primjerice da je pok. u prizemlju skidao drvenu oplatu sa betonske grede i da je na isti način izvodio radnu operaciju i da je poletio unazad, sve što bi se moglo dogoditi je da padne na tlo i takav pad na tlo ne bi doveo do smrtne posljedice, a do koje smrtne posljedice po redovnom tijeku stvari dolazi kada se padne sa visine od 13,30 metara. 69.

Stoga nikakvog doprinosa nastanku štetnog događaja sa strane pokojnog DF nema jer je radio posao na ispravan način jer je radio na visini i na mjestu rada gdje je bio upućen da obavlja tu radnu operaciju.

70.

Radi toga nikakvi razlozi ekskulpacije na strani I. i II. tuženika ne dolaze u obzir, jer oboje odgovaraju temeljem čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu koja odredba propisuje objektivnu odgovornost poslodavca, a koja odredba propisuje da ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca se smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Nadalje u čl. 25. st. 2. je propisano isto kao i u odredbi čl. 1069. ZOO-a da se poslodavac može osloboditi objektivne odgovornosti uz uvjete propisane u čl. 177 ZOO-a ako uspije dokazati neku od slijedećih činjenica, a to je da šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti niti izbjeći a niti otkloniti, da je šteta nastala isključivom krivnjom radnika oštećenika, i da je šteta nastala isključivom radnjom treće osobe. U ovom konkretnom slučaju dolazi u obzir eventualna ekskulpacija da je šteta nastala isključivom radnjom tužitelja. Stoga je sud ispitao da li postoji takva radnja tužitelja koja bi dovela do ekskulpacije tuženika i to je detaljno obrazloženo kao gore.

71.

Poslodavac je trebao organizirati rad prema pravilima i mjerama sigurnosti pri radu, a to nisu učinili niti I., a niti II. tuženik.

72.

Slijedom toga za naknadu štete I. II. tužiteljima odgovaraju I. i II. tuženici temeljem čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, temeljem čl. 26. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, a koja odredba upućuje na primjenu odredaba općih propisa obveznog prava.

73.

Prema Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO) propisano je koji su razlozi ekskulpacije od objektivne odgovornosti, koji razlozi oslobođenja od odgovornosti su propisani odredbom čl. 1067. ZOO-a.

74.

Nadalje odredbom čl. 1063. ZOO-a propisana je pretpostavka objektivne odgovornosti odnosno uzročnosti jer se predmnijeva da je šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Pri tome svakom opasnom stvari treba smatrati pokretnu ili nepokretnu stvar koje položaj ili uporaba, svojstvo ili samopostojanje znači određenu opasnost za okolinu, a opasna djelatnost je djelatnost gdje postoji povećana opasnost kada u njezinom redovitom toku, već po samoj njezinoj tehničkoj naravi i načinu obavljanja može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina. Prema životnom i logičnom shvaćanju rad na visini i radovi na građevini predstavljaju opasnu djelatnost. 75.

Odredbom čl. 1064. ZOO-a je propisano da za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njom bavi. U konkretnom slučaju poslovi u građevinarstvu gdje se rad obavlja na visini na neosiguranim gradilištima je opasna djelatnost. 76.

Time je utvrđena pasivna legitimacija I. i II. tuženika, odgovornost I. i II. tuženika za nastanak štetnog događaja, otklonjen je prigovor suodgovornosti pokojnog DF za nastanak štetnog događaja, te slijedom toga i odgovornost za naknadu štete I. i II. tužitelja.

77.

U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije I. i II. tužitelja sud navodi u odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije JF da je iz Zapisnika u ostavinskom postupku pod brojem O-3157/17 (list 19 spisa), razvidno da je pokojni DF ima brata blizanca JF.

78.

Drugo tužitelj JF pripada u krug osoba koje imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu u slučaju smrti bliskog srodnika. Odredbom čl. 1101. st. 2. ZOO-a je propisano da se naknada za duševne boli zbog smrti brata može dosuditi ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.

79.

Prema prijavi prebivališta za JF koja je razvidna iz preslike osobne iskaznice (list 20 spisa), te iz Uvjerenja o prebivalištu za pokojnog DF (list 18 spisa), proizlazi da su obojica imali prebivalište na adresi u [adresa] i to u razdoblju od 24.06.2014. do 19.10.2017. Prema Uvjerenju o prebivalištu za I. tužiteljicu GF također je razvidno da je ista imala prebivalište od 22.09.2010. pa do 10.07.2023. na adresi [adresa] u [adresa].

80.

Drugo tužitelj JF saslušan kao stranka (list 413-416 spisa) iskazao je da je toga dana kada je poginuo njegov brat blizanac DF bio na istom gradilištu i da su i on i brat ujutro dobili radnu zadaću raditi na betonaži. Nakon nekog vremena se pojavio šef gradilišta koji je rekao da je tu sada previše ljudi i da njegov brat i još jedan radnik odu na drugi dio zgrade kako bi radili na rašalovanju. Njegov brat i taj radnik su otišli na drugo mjesto rada po nalogu šefa gradilišta i raspoređeni su na dio zgrade na kojem nije postojala zaštitna ograda. Drugo tužitelja JF navodi da oni u radnoj opremi nisu zadužili nikakav sigurnosni pojas, a i sve da su ga zadužili ne bi bilo nikakve pomoći jer nije bilo nikakve kuke niti mjesta gdje bi se taj pojas mogao zakvačiti. Osim toga nigdje ni na jednom gradilištu se netom prije skidanja dasaka (drvene oplate) ne zabija kuka u stropove kako bi se radnik zakvačio sa sigurnosnim pojasom jer to nije predviđeno, jer je prostor netom završen i onda se taj prostor ne razbija radi zabijanja kuka, nego je poslodavac dužan ograditi sva nesigurna mjesta gdje bi moglo doći do pada, a to nije bilo učinjeno. On je bio zaposlen kod istog poslodavca gdje i njegov brat blizanac i od prvog dana su radili na tom gradilištu.

81.

Navodi da je pokojni DF njegov rođeni brat blizanac, da su cijeli život odrastali zajedno, da su izuzetno povezani, da su zajedno napustili BIH, te zajedno otišli kao građevinski radnici najprije u građevinsku firmu u Slavonskom Brodu, a potom za Zagreb. Cijelo vrijeme dok su radili kao građevinski radnici su zajedno stanovali.

82.

Godine 2014. njegov brat se za trajno preselio kod SF, a na tu adresu se prijavio i II. tužitelj JF. Drugo tužitelju kao rođenom bratu blizancu je poznato da su SF i njegov pokojni brat živjeli u Zoričinom stanu kao muž i žena, te su zajedno odlazili u Bosnu, išli na svadbe, na krštenja, na sahrane i planirali su se vjenčati. Dana 13.01.2017. je umro njihov najstariji brat G pa su zato SF i DF odustali od vjenčanja te 2017. jer je obitelj bila u žalovanju. Nažalost nisu se oženili jer je brat poginuo u listopadu 2017. Kao osoba izuzetno bliska svome bratu blizancu sa sigurnošću tvrdi da je on zaista živio za SF, da je sa njome imao najozbiljnije planove za vjenčanje koje vjenčanje je spriječila smrt njihovog najstarijeg brata J, a potom i Marinkova smrt. 83.

Drugo tužitelj je naveo da je u vrijeme kada je bio angažiran kao građevinski radnik na gradilištima živio na adresi u [adresa] zajedno sa SF i DF, a kada poslova nije bilo tada se vraćao u Bosnu svojoj braći.

84.

Drugo tužitelju je poznato da SF nije radila, da je tražila posao, ali ga nije mogla dobiti. Za vrijeme zajedničkog života njegov brat je uzdržavao SF. Drugo tužitelj ponavlja da je njegov pokojni brat upoznao SF sa cijelom obitelji i da je na parti na prvom mjestu pod ožalošćeni navedeno supruga SF, a II. tužitelj sve to ističe na okolnost da je pok. SF predstavljao svojom suprugom i tako ju je smatrala cijela obitelj. Prilikom iskaza II. tužitelj je sudu predočio partu kao sastavni dio svoga iskaza i uvidom u tu partu sud je utvrdio da je zaista na parti pod ožalošćene na prvom mjestu navedeno supruga SF.

85.

Nadalje II. tužitelj je istaknuo da je sa pok. bratom bio cijeli život vrlo blisko povezan i da su cijeli život bili zajedno od prvog do zadnjeg trenutka jer je JF bio na istom gradilištu u trenutku pogibije njegovog rođenog brata.

86.

Uvidom u dokumentaciju u spisu, te temeljem iskaza JF sud je sa sigurnošću utvrdio da je između njega i njegovog pok. brata blizanca postojala trajna i bliska povezanost kako i inače su povezana braća blizanci, te da su od prvog do zadnjeg trenutka bili zajedno. Time je sasvim sigurno utvrđena aktivna legitimacija II. tužitelja, te osnovanost njegovog tužbenog zahtjeva.

87.

Prvo tužiteljica GF je iskazala da je u trenutku kada je započela vanbračnu zajednicu bila rastavljena od svog bivšeg supruga TF, a trenutno je u braku sa ŽF za kojega se udala 19.12.2020. Stoga nije bila ni u kakvoj bračnoj zajednici u vrijeme kada je započela živjeti zajedno s pok. SF, a to je bilo 2014., time da su svoju vezu započeli još 2012. Njihova zajednica je imala sva obilježja bračne zajednice jer su živjeli u istom stanu, bili su prijavljeni na istoj adresi, postojala je zaista prava emocionalna zajednica, ona u to vrijeme nije radila, a SF ju je uzdržavao i plaćao sve troškove života. Trebali su se vjenčati, a onda je **.**.2017. umro Marinkov najstariji brat G te su trebali pričekati da prođe žalovanje, a onda je poginuo SF tako da su to razlozi zbog čega nije došlo do braka.

88.

Za vrijeme trajanja vanbračne zajednice nije bila zaposlena, a zaposlila se 2019. u Avenue Mall-u kao čistačica, a kada se ponovo udala 2020. prestala je raditi. Pokojni SF je mjesečno davao u kuću 3.000,00 do 4.000,00 kn, a njegov doprinos nikada nije bio ispod 3.000,00 kn mjesečno. Prvo tužiteljica iskazuje da poznaje cijelu Marinkovu obitelj i da je bila predstavljanja kao supruga. Iskazuje da su u potpunosti živjeli sve sadržaje braka samo u vanbračnoj zajednici. Dodaje da joj je PROSPERITAS GRADNJA d.o.o. isplatila pomoć zbog smrti SF u iznosu od 3.000,00 do 4.000,00 kn kroz razdoblje od 4 mjeseca, a nakon toga je sve stalo. 89.

Na okolnost postojanja vanbračne zajednice između I. tužiteljice i pokojnog SF saslušane su i svjedokinje ŠF, UF i IF. 90.

Svjedokinja ŠF koja je dugogodišnja susjeda I. tužiteljice i koja poznaje i roditelje I. tužiteljice i koja isto stanuje na adresi u [adresa] iskazuje da je pok. SF živio kod SF počevši od 2014. i da je u taj stan dolazio i njegov brat blizanac JF i da je SF viđala u liftu i SF i SF su se predstavljali kao muž i žena. Koliko se sjeća svjedokinja SF i SF su jednom prigodom došli kod nje na kavu, a i ona je posjećivala I. tužiteljicu u njenom stanu i navodi da je to bio manji stan od njezinoga. Zoricin stan se sastoji od dvije manje spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje i ostalih nus prostorija.

91.

Svjedokinja ne zna točno je li I. tužiteljica bila zaposlena kada i u kojem razdoblju, a na vratima stana u kojem je stanovala je pisalo D, a to je Zoricino djevojačko prezime.

92.

Svjedokinja UF saslušana na okolnost postojanja izvanbračne zajednice između I. tužiteljice i pok. SF navodi da pouzdano znade da je u stanu tužiteljice živio DF, da su se njih dvoje predstavljali kao supružnici, a da je u tom stanu živio i JF, Marinkov brat blizanac. Iskazuje da je gospođa SF imala kujicu pa je ona u više navrata čuvala tog psa kada je SF s DF išla u Bosnu u posjetu njegovima. Poznato joj je da je DF uzdržavao SF i kada opisuje njihov odnos sasvim odlučno i sigurno tvrdi da je to bila ljubav. Svjedokinja je navela da su SF i DF u tom stanu stanovali nekoliko godina.

93.

Svjedokinja IF iskazala je da je pokojni DF živio sa njezinom sestrom GF i da je između njih dvoje postojao odnos ljubavi, povjerenja i da su živjeli kao muž i žena skladno, dobro i lijepo. Sjeća se da je DF bio jako dobar čovjek i on je jedne godine sam uredio grob njezinih pokojnih roditelja, a da ih uopće nije poznavao. Poznato joj je da su SF i DF stupili u vanbračnu zajednicu 2014. i da se DF preselio kod njezine sestre. Inače prije stupanja u vanbračnu zajednicu bili su dvije godine zajedno. Iskazuje da je pok. DF uzdržavao njezinu sestru SF, a stanovali su u stanu u [adresa]. U istom tom stanu sa njima je živio i Marinkov brat blizanac.

94.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedokinja ŠF, UF, IF, te iskaz I. tužiteljice kao stranke i iskaz II. tužitelja kao stranke. njihovi iskazi su logični, uvjerljivi, vjerodostojni, a potkrijepljeni su materijalnom dokumentacijom u spisu. Iz osobnih dokumenata I. i II. tužitelja te pok. DF razvidno je da su svi bili prijavljeni od 2014. u Zagrebu na adresi [adresa], a iskazi potpuno nezainteresiranih svjedokinja, susjeda i sestre potvrđuju da su I. tužiteljica i pokojni DF bili u vanbračnoj zajednici od 2014. o čemu svjedoči i Uvjerenje o prebivalištu.

95.

Sud vjeruje i svjedokinjama i I. i II. tužiteljima kada su opisali vanbračnu zajednicu I. tužiteljice i pok. DF kao zajednicu koja je u potpunosti izjednačena sa bračnom zajednicom jer su svi svjedočili o postojanju trajne zajednice života, ekonomske zajednice te evidentnog odnosa ljubavi i povjerenja.

96.

Odredbom čl. 11. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona ("Narodne Novine" broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) je propisano da se Zakonom određuje izvanbračna zajednica, a odredbe Obiteljskog zakona se primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, te izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. čl. 11. stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednice i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona koje se odnose na bračne drugove.

97.

Imajući u vidu ove odredbe Obiteljskog zakona te svjedočenje svjedoka da se odnos između pok. DF i SF može opisati kao odnos bračne zajednice, te činjenicu da su oboje bili prijavljeni na istoj adresi prema Uvjerenju o prebivalištu i to SF od **.**.2010., a pok. DF od 24.06.2014. do dana svoje smrti 19.10.2017., kao i činjenicu da iz izvatka iz matice knjige rođenih za GF (list 425 spisa) jasno proizlazi da GF nije bila udata za vrijeme trajanja vanbračne zajednice s pok. DF, jer je iz Rodnog lista razvidno da je ista sklopila brak sa TF dana **.**.2003. i da je taj brak razveden dana 15.04.2008.

98.

Stoga je sud sa sigurnošću utvrdio da je zajednica između pok. DF i I. tužiteljice bila zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje od tri godine, čime je izjednačena sa bračnom zajednicom temeljem čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona. 99.

Stoga je I. tužiteljica dokazala svoju aktivnu legitimaciju na traženje naknade štete zbog smrti uže obitelji tj. vanbračnog druga i pripada joj pravična naknada temeljem odredbe čl. 1101. st. 1. ZOO-a.

100.

Odredbom čl. 1101. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO) je propisano da u slučaju smrti pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi uže obitelji, bračni drug i braća.

101.

Kako duševna bol više nije pravni temelj na koji se oštećenici mogu pozivati u ovakvoj životnoj situaciji kada zahtijevaju pravičnu naknadu, pravna osnova jest povreda prava osobnosti (čl. 1046. ZOO-a, u vezi s čl. 19. st. 2. ZOO-a.)

102.

Dakle, smrt bliskog srodnika jest povreda prava osobnosti oštećenika na duševno zdravlje.

103.

Naime, zbog smrti bliske osobe oštećenik gubi svoj dotadašnji duševni mir ili zdravlje. Pri tome je duševna bol koju oštećenik trpi činjenica koju u smislu čl. 1100. st. 2. sud mora uzeti u obzir kada utvrđuje visinu odštete.

104.

O ovim okolnostima nije potrebno provoditi medicinsko vještačenje, već je sud ovlašten svoje stajalište formirati na osnovi vlastitih znanja i iskustava, a koji prema životnoj logici upućuju na to da oštećenik ili oštećenici trpe duševne boli. 105.

Imajući u vidu da je I. tužiteljica izgubila vanbračnog supruga s kojim je dijelila odnos ljubavi, povjerenja i sve sadržaje bračnog života, te da je II. tužitelj izgubio rođenog brata blizanca s kojim je bio povezan od prvog do zadnjeg dana njegovog života, takav gubitak dovodi do povrede prava osobnosti.

106.

Stoga sud nalazi u cijelosti osnovan postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u zatraženom iznosu od 43.798,53 €, a II. tužitelju zatraženi iznos u svoti od 14.931,32 €, a koji zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti je u cijelosti sukladan Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje Orijentacijske kriterije je VSRH utvrdio na Sjednici odjela održanoj na dane 05.03.2020. i 15.06.2020., pa je tako VSRH donio novo pravno shvaćanje pod brojem Su- IV-47/20 i naveo je da se mijenjaju ORijentacijski kriteriji iz 2002. na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama kune povećavaju za 50%, a ti novi Orijentacijski kriteriji su u primjeni na sve obvezne odnose koji su nastali nakon 01.01.2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima.

107.

Nadalje ovaj prvostupanjski sud smatra zatražene i dosuđene iznose primjerene i pravičnima imajući u vidu da je sada u Republici Hrvatskoj u primjeni valuta euro, te da je došlo do enormnog povećanja troškova života, te inflacije.

108.

U odnosu na zahtjev I. tužiteljice za rentu zbog izgubljenog uzdržavanja za određeno razdoblje i to za razdoblje od 21.10.2017.(u razdoblju neposredno nakon pogibije DF) pa zaključno do 01.04.2019. (kada se zaposlila u Avenue Mallu s danom 02.05.2019.), sud nalazi da je takav zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan. 109.

Naime, evidentno je iz iskaza I. i II. tužitelja kao i saslušanih svjedokinja koje su imale uvida u način života pok. DF i I. tužiteljice da je DF uzdržavao tužiteljicu i vodio brigu o njoj.

110.

Odredbom čl. 1094. ZOO-a, a obzirom da je sud sa sigurnošću utvrdio da je I. tužiteljica bila vanbračna supruga pok. DF je propisano da osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom uzdržavanja. Prema odredbi st. 2. čl. 1094. ZOO-a ta se šteta naknađuje plaćanjem novčane rente čiji se iznos odmjerava obzirom na sve okolnosti slučaja, a koji ne može biti viši od onoga koju bi oštećenih dobivao od poginulog da je ostao u životu. Iskazima I. i II. tužiteljice, a te tvrdnje nije opovrgnuo niti I. tuženik koji je bio poslodavac DF prozilazi da je pok. ostvarivao mjesečnu plaću u visini cca. 4.000,00 kn, a što je sukladno i sadržaju Ugovora o radu pok. DF (list 11-12 spisa), jer je njegova bruto plaća iznosila 4.500,00 bruto, a u tom Ugovoru o radu je ugovorena i pravo na stimulaciju i Dodatak na otežane uvjete rada koje radnik ostvaruje sukladno kolektivnom Ugovoru za graditeljstvo. Stoga sud prihvaća da je pok. ostvarivao primitka s osnove rada 4.000,00 kn. 111.

Slijedom toga osnovan je zahtjev I. tužiteljice zbog gubitka uzdržavanja u mjesečnom iznosu od po 2.000,00 kn kako to traži, a izraženo u eurima 265,45 € i to za određeno razdoblje dok je bila bez sredstava i dok se nije uspjela ponovo zaposliti. 112.

Pri tome niti I. tuženiku, niti II. tuženiku ne pripada pravo ulaziti u osobne razloge života bilo koje osobe i prigovarati i zahtijevati da bi I. tužiteljica trebala i morala biti zaposlena, samo zato da I. i II. tuženici ne bi plaćali naknadu rente za izgubljeno uzdržavanje.

113.

Pok. DF koji je poginuo krivnjom I. i II. tuženika je izabrao da uzdržava svoju vanbračnu suprugu i stoga ona ima pravo na uzdržavanje sukladno odredbi čl. 1094. ZOO-a. Radi toga sud je I. tužiteljici zbog smrti vanbračnog supruga dosudio iznos od 43.798,53 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjev tj. od 04.01.2018., a na ime gubitka uzdržavanja iznos glavnice od 4.866,50 €, a po mjesecima i s dospijećem kako je to presuđeno u toč. III. izreke. 114.

Sud je II. tužitelju JF dosudio pripadajući zatraženi iznos 14.931,32 € zbog povrede prava osobnosti za duševne boli zbog smrti brata blizanca s zakonskim zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjev tj. od 04.01.2018. 115.

Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a. 116.

Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

117.

Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 500 bodova, troška sastava 5 podnesaka (02.07.2021., 28.09.2022., 07.11.2022., 19.03.2024. i 22.03.2024.), svako po 500 bodova i troška zastupanja na 6 ročišta (13.07.2021., 15.12.2022., 12.12.2023., 20.03.2024., 04.04.2024., 03.10.2024.), svako po 500 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 9/1 i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.

118.

Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 600 bodova / 1.200,00 €. 119.

Ovom iznosu pribrojeno je 10% povećanja Tarifnih zbog zastupanja dva tužitelja prema Tbr 40, čime zbrojeno taj iznos daje svotu 1.320,00 €, te je na ovaj iznos pribrojen trošak 25% PDV-a u iznosu od 330,00 €, čime je tužitelju sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.650,00 €.

120.

Sud je tužiteljima dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a. 121.

Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. do IV. izreke.

U Zagrebu, dana 19. prosinca 2024. godine

Sutkinja

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 5 primjeraka pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- I. i II. tužiteljicu

- pun. I. tuženika

- pun. II. tuženika