Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Osijeku

    Osijek, Europska avenija 7

    Poslovni broj Gž-426/2024-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Melite Novoselac, kao predsjednika vijeća, Jelene Bušić, kao suca izvjestitelja i Ljiljane Banac, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SVB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Josipa Kuran, odvjetnica Odvjetničkom društvu Travaš i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, kojeg zastupa punomoćnica Sofia Petković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Glamuzina & Grošeta d.o.o. iz Zagreb, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8183/21-32 od 17. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-8183/21-32 od 17. studenog 2023. u pobijanim točkama I., III. i IV. izreke presude.

    II. Tuženiku se na dosuđuje trošak sastava žalbe.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    "I. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, Zagreb, Magazinska cesta 69, isplatiti tužiteljici SVB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 21.116.30 kn1 / 2.802,60 EUR sa zakonskom zateznom kamatom i to:

    - na iznos od 4,05 EUR / 30,51 kn1 počevši od 26.03.2008.

    - na iznos od 21,61 EUR / 162,84 kn počevši od 17.11.2008.

    - na iznos od 3,20 EUR / 24,10 kn počevši od 17.12.2008.

    - na iznos od 26,61 EUR / 200,47 kn počevši od 30.01.2009.

    - na iznos od 30,20 EUR / 227,57 kn počevši od 10.02.2009.

    - na iznos od 31,83 EUR / 239,82 kn počevši od 12.03.2009.

    - na iznos od 27,77 EUR / 209,22 kn počevši od 10.04.2009.

    - na iznos od 28,64 EUR / 215,76 kn počevši od 11.05.2009.

    - na iznos od 21,68 EUR / 163,34 kn počevši od 04.06.2009.

    - na iznos od 16,56 EUR / 124,75 kn počevši od 07.07.2009.

    - na iznos od 17,92 EUR / 135,02 kn počevši od 10.08.2009.

    - na iznos od 20,62 EUR / 155,36 kn počevši od 10.09.2009.

    - na iznos od 20,38 EUR / 153,59 kn počevši od 12.10.2009.

    - na iznos od 17,65 EUR / 133,02 kn počevši od 06.11.2009.

    - na iznos od 22,78 EUR / 171,61 kn počevši od 09.12.2009.

    - na iznos od 26,88 EUR / 202,56 kn počevši od 11.01.2010.

    - na iznos od 32,72 EUR / 246,56 kn počevši od 04.02.2010.

    - na iznos od 31,38 EUR / 236,47 kn počevši od 08.03.2010.

    - na iznos od 39,31 EUR / 296,20 kn počevši od 09.04.2010.

    - na iznos od 37,81 EUR / 284,87 kn počevši od 06.05.2010.

    - na iznos od 40,74 EUR / 306,95 kn počevši od 08.06.2010.

    - na iznos od 66,11 EUR / 498,11 kn počevši od 08.07.2010.

    - na iznos od 60,89 EUR / 458,75 kn počevši od 09.08.2010.

    - na iznos od 76,84 EUR / 578,97 kn počevši od 10.09.2010.

    - na iznos od 71,33 EUR / 537,44 kn počevši od 06.10.2010.

    - na iznos od 62,46 EUR / 470,62 kn počevši od 05.11.2010.

    - na iznos od 81,17 EUR / 611,59 kn počevši od 09.12.2010.

    - na iznos od 104,97 EUR / 790,92 kn počevši od 10.01.2011.

    - na iznos od 88,12 EUR / 663,94 kn počevši od 25.01.2011.

    - na iznos od 94,03 EUR / 708,47 kn počevši od 08.03.2011.

    - na iznos od 86,51 EUR / 651,83 kn počevši od 11.04.2011.

    - na iznos od 87,86 EUR / 662,01 kn počevši od 02.05.2011.

    - na iznos od 119,77 EUR / 902,40 kn počevši od 09.06.2011.

    - na iznos od 122,88 EUR / 925,82 kn počevši od 12.07.2011.

    - na iznos od 149,38 EUR / 1.125,50 kn počevši od 12.08.2011.

    - na iznos od 135,70 EUR / 1.022,43 kn počevši od 13.09.2011.

    - na iznos od 120,73 EUR / 909,61 kn počevši od 10.10.2011.

    - na iznos od 119,12 EUR / 897,51 kn počevši od 09.11.2011.

    - na iznos od 117,97 EUR / 888,82 kn počevši od 05.12.2011.

    - na iznos od 125,11 EUR / 942,63 kn počevši od 11.01.2012.

    - na iznos od 131,34 EUR / 989,55 kn počevši od 14.02.2012.

    - na iznos od 132,14 EUR / 995,63 kn počevši od 09.03.2012.

    - na iznos od 127,83 EUR / 963,16 kn počevši od 10.04.2012.

    do 31. srpnja 2015. g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. g. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu od dosuđenih 21.116,30 kn do prvotno zatraženih 22.802,61 kn (za iznos 1.686,31 kn / 223,81 eur) sa zatraženim zateznim kamatama

    III. Nalaže se tuženiku Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, Zagreb, Magazinska cesta 69, naknaditi tužiteljici SVB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnični trošak ovog postupka u iznosu 1.585,92 eur / 11,949,11 kn1 uvećan za zakonsku zateznu kamatu računatu od 17. studenoga 2023. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

    IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka."

    2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik u točkama I., III. i IV. izreke i to zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19. i 80/22.,142/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se ista preinači i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti i tuženiku dosudi trošak parničnog postupka kao i trošak sastava žalbe. U žalbi ukazuje na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 338. st. 4. ZPP-a kao i na to da mu je pobijanom presudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba tuženika nije osnovana.

    5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode tuženika, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

    6. Presuda suda prvog stupnja je jasna i razumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, pa se može ispitati, tako da donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju tuženik ukazuje u žalbi.

    6.1. Presuda suda prvog stupnja nije arbitrarna, kako to tvrdi tuženik, jer sadrži ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za ocjenu kakva je odlukom dana, tako da nema arbitrarnosti niti u postupovnom niti u materijalnopravnom smislu. Naime, sud prvog stupnja je valjano obrazložio sve provedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, poštovao je pravo na dokaz, pravo na jednakost oružja i ravnopravnost stranaka, pravo na obrazloženu sudsku odluku i dr., a okolnost što tuženik nije dokazao određene svoje navode i što nije zadovoljan presudom suda prvog stupnja, ne znači povredu navedenih prava. Nadalje, presuda suda prvog stupnja sadrži sve što mora sadržavati sukladno odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a.

    7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom preplaćenog iznosa od 2.802,60 EUR kao posljedice ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli iz Ugovora o [broj kredita] zaključenog 20. ožujka 2007. između tužiteljice kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose.

    8. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude utvrđeno je:

    - da su stranke 20. ožujka 2007. sklopile Ugovor o [broj kredita] kojim je ugovorena glavnica kredita u iznosu od 29.002,51 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženika;

    - da je namjena kredita bila kupnja osobnog vozila;

    - da je odredbom čl. 7. ugovoreno da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF važećem na dan dospijeća,

    - da je tijekom razdoblja otplate rastao tečaj CHF u odnosu na HRK;

    - da tuženik nije dokazao da je tužiteljici kao potrošaču u predugovornoj fazi predočio informacije koje sadrže jasne i razumljive kriterije da bi potrošač mogao predvidjeti ekonomske posljedice ugovaranja instituta valutne klauzule

    9. U vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o kreditu 20. ožujka 2007. na snazi je bio Zakon o zaštiti potrošača (''Narodne novine'' broj: 96/03. - dalje: ZZP/03).

    10. Odredbom članka 81. st. 1. ZZP/03 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Odredbom st. 2. istoga članka propisano je da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca, te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

    11. Pravilno se u svojoj odluci sud prvog stupnja pozvao na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., kojom je utvrđeno da je i tuženik između ostalih u u razdoblju od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese potrošača-korisnika kredita, koristeći u Ugovorima o kreditu ništetne i nepoštene odredbe na način da je ugovorena valutna klauzula uz koju je vezana glavnica CHF, a tuženik i potrošači nisu pojedinačno pregovarali o istoj odredbi, koja presuda je u pogledu načina ugovaranja valutne klauzule potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018.

    12. Pri ocjeni žalbenih navoda tuženika da je sud prvog stupnja svoju odluku pogrešno utemeljio na pravnim shvaćanjima iz presude donesene povodom kolektivne tužbe za zaštitu interesa potrošača potrebno je navesti da tuženik u žalbi potpuno zanemaruje okolnost da je predmetnoj parnici prethodila parnicu u kolektivnom sporu radi zaštite prava i interesa potrošača koja je vođena u skladu s odredbama čl. 131. do 141. b . Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 79/07., 125/07., 75/09., 79/09., 89/09. i 139/09. – dalje ZZP/07).

    12.1. Dakle, predmetna parnica je pokrenuta u skladu s odredbom čl. 140. naprijed navedenog ZZP/07 kojom odredbom je propisano da pokretanje ili vođenje postupka pokrenutog na temelju čl. 131. navedenog zakona ne sprečava osobu kojoj je, postupanjem trgovca koje je suprotno odredbama toga zakona i drugih propisa navedenih u čl. 131. toga zakona, prouzročena šteta da pokrene pred nadležnim sudom postupak protiv osobe koja joj je nedopuštenim postupanjem prouzročila štetu, da pred sudom pokrene postupak za poništenje ili utvrđenje ništetnosti ugovora koji je sklopljen pod utjecajem nedopuštenog postupanja, odnosno da pred sudom pokrene bilo koji drugi postupak kojim će zahtijevati ostvarenje prava koja joj pripadaju na temelju pravila sadržanih u tom ili drugim zakonima. Tužiteljica u predmetnoj parnici traži isplatu onoga što je platila tuženiku na temelju ništetnih odredbi i to primjenom čl. 323. i čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine” broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., 126/21.,114/22., 156/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZOO).

    12.2. S obzirom da predmetnu parnicu tužiteljica pokreće kao pojedinačni potrošač u smislu naprijed navedene odredbe čl. 140. ZZP/07, i to nakon prethodno pravomoćno okončanog kolektivnog spora za zaštitu interesa i prava potrošača, u predmetnoj parnici ona se je, u skladu s odredbom članka 502.c ZPP-a, bila ovlašten pozvati na pravno utvrđenje suda iz navedenog kolektivnog spora, kao što je i sud u predmetnoj parnici, u skladu s odredbom čl. 138.a ZZP/07 (čl. 118. ZZP/22), vezan tim pravnim utvrđenjem iz pravomoćne presude kojom je u kolektivnom sporu utvrđena povreda prava i interesa potrošača.

    13. Drugačije postupanje bilo bi nesvrsishodno, neekonomično i previše tegobno za potrošača, a osim toga, bilo bi i u suprotnosti s navedenim odredbama ZPP (tako i presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-3142/2018-2 od 19. ožujka 2019.), što nikako ne znači automatsku primjenu tih stavova u predmetnoj parnici, a kako to pogrešno tumači tuženik, već znači da je na tuženiku, kao trgovcu u odnosu na kojeg je kao tuženika vođen navedeni kolektivni spor i u odnosu na kojeg je donesena pravomoćna presuda u tom sporu, bio teret dokazivanja da se odluke donesene u tom sporu ne mogu primijeniti i na konkretni ugovor.

    14. Dakle, na tuženiku je bio teret dokazivanja da su odredbe predmetnog ugovora razumljive za potrošača i da se o spornim ugovornim odredbama prilikom sklapanja ugovora pregovaralo, slijedom čega se iste ne bi mogle smatrati nepoštenim. Međutim, tuženik tijekom postupka isto nije dokazao s obzirom da je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem djelatnika za koje je najprije tvrdio da su pregovarali s tužiteljicom.

    15. Pri tome dokumentacija koju je tuženik dostavio u postupku i na koju se poziva u žalbi poput promotivnih uvjeta važećih u vrijeme zaključenja ugovora o kreditu i zahtjeva za kredit, ne dokazuje postojanje okolnosti koje bi isključivale vezanost suda za pravomoćnu presudu iz kolektivnog spora.

    16. Slijedom toga neosnovan je i žalbeni razlog bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koji ukazuje tuženik, odnosno da je sud prvog stupnja propustio dati obrazloženje iz kojeg razloga nije uzeo u obzir navode tuženika o informiranosti tužiteljice, odnosno zašto nisu provedeni dokazi koje je na te okolnosti predlagao tuženik.

    17. Iz navedenih razloga tuženik u žalbi neosnovano osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u bitnome ponavljajući navode koje je isticao tijekom postupka, a koje je prvostupanjski sud otklonio obrazloženim razlozima.

    18. Na žalbeni navod da je Ugovor ispunjen, potrebno je navesti da navedeno nije zapreka za utvrđenje ništetnosti pojedinih odredbi jer tužiteljica ima pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe Ugovora o kreditu ništetne, među ostalim i u svrhu ostvarenja kondemnatornog tužbenog zahtjeva. Ovo stoga, jer ništetnost nastupa ex lege i ugovor je ništetan već od trenutka sklapanja pa takav ugovor ne postaje valjan niti kada uzrok ništetnosti naknadno nestane osim u izuzetnim slučajevima kada je zabrana minorna, a pritom u cijelosti ugovor ispunjen, što nije slučaj u konkretnom predmetu.

    19. Zbog naprijed navedenog pravilan je zaključak suda prvog stupnja da su ništetne odredbe ugovora o kreditu u dijelu ugovaranje valutne klauzule, a o čemu je odlučeno kao o prethodnom pitanju.

    20. Također je pravilno sud prvog stupnja zaključio da tužiteljici pripada pravo na povrat preplaćenih iznosa koji su utvrđeni nalazom i mišljenjem vještaka zbog navedenih ništetnih odredbi, i to primjenom odredbe čl. 323. st. 1. i čl. 1111. ZOO-a. Pri tome je pravilno sud prvog stupnja naložio vještaku da preplatu na temelju ništetnih odredbi ugovora o kreditu utvrdi uzimajući u obzir tečaj CHF u odnosu na HRK u vrijeme isplate kredita.

    21. S obzirom na navedeno, pravilno je sud prvog stupnja naložio tuženiku da isplati tužiteljici iznos od 2.802,60 EUR na ime ništetne odredbe o ugovaranju valutne klauzule sa zateznim kamatama koje teku na pojedinačne iznose kako je navedeno u točki I. izreke prvostupanjske presude sve u smislu odredbe čl. 1115. ZOO-a.

    22. Sud prvog stupnja je pravilno, suprotno žalbenim navodima tuženika, odredio i tijek zakonskih zateznih kamata na pojedinačne iznose i to sukladno čl. 1115. ZOO- a, jer time što je u konkretnom slučaju utvrđeno da su pojedine odredbe ugovora o kreditu nepoštene i time ništetne, isto podrazumijeva i nesavjesnost tuženika kao kreditne institucije.

    23. Pravilno je prvostupanjski sud otklonio istaknuti prigovor zastare potraživanja obzirom da od pravomoćnosti odluke donesene u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača u odnosu na valutnu klauzulu (14. lipnja 2018.), pa do dana podnošenja tužbe 15. listopada 2021. nije protekao opći zastarni rok od pet godina (čl. 225. ZOO-a).

    23.1. Na navedeno upućuje i objedinjeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. siječnja 2022. (Su IV-33/2022) o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedica utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi u CHF.

    24. Tuženik također neosnovano u žalbi ističe da bi bile pogrešno primijenjene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju („Narodne novine“ br. 102/15) i to odredba čl. 19. st. 3. istog Zakona s obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o potraživanju tužitelja iz konvertiranog ugovora o kreditu

    25. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno je sud prvog stupnja na sve radnje poduzete u postupku primijenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine „ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 10/715., 37/22. i 126/22. - dalje u tekstu Tarifa/22) i vrijednost boda od 1,99 EUR / 15,00 kuna.

    25.1 . Uzimajući u obzir vrijeme zaključenja glavne rasprave u ovoj pravnoj stvari, kada je tužiteljica i ispostavio troškovnik za sve poduzete radnje (11. listopada 2023.) kao i vrijeme donošenja odluke o tako postavljenom zahtjevu za naknadom troškova (17. studenog 2023.), na snazi je bila Tarifa/22 od 5. studenog 2022. čijom odredbom i to Tbr. 50. je vrijednost boda iznosila 1,99 EUR.

    25.2. Prema Tbr. 48. toč. 3. Tarife/22 kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne stranke primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

    26. S obzirom na navedeno, pravilno je sud prvog stupnja za sve poduzete radnje primijenio Tarifu/22 i naknadu troškova dosudio prema vrijednosti boda od 1,99 EUR, dakle i za one radnje koje su poduzete prije izmjene vrijednost boda od 5. studenog 2022. (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju posl. br. Rev-562/2024-2 od 7. svibnja 2024.).

    27. Slijedom navedenog valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke.

    28. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a i isti troškovi nisu dosuđeni tuženiku s obzirom da sa žalbom nije uspio.

    29. U preostalom nepobijanom dijelu (točka II. izreke) presuda suda prvog stupnja ostaje neizmijenjena.

    Osijek, 19. prosinca 2024.

    Predsjednik vijeća

    Melita Novoselac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.