Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-1893/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca mr. sc. Krunoslava Barana, predsjednika vijeća, Biserke Trstenjak-Opačak, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i sutkinje Vesne Bjelousov, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Područna služba u Splitu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Miramarska 22, Podružnica Split, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1162/2023-15 od 11. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-1162/2023-15 od 11. listopada 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju štetu u iznosu od 13.015,49 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 24. 01. 2020. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena."
II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Splitu da tuženiku Croatia osiguranje d.d. naknadi trošak postupka u iznosu 66,36 EUR-a."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23., dalje: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, podredno predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda, postupak koji joj je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknade štete u vidu razlike isplaćenih invalidskih mirovina osiguraniku MC u vremenskom razdoblju od 1. veljače 2017. do 30. studenoga 2019. u iznosu od 13.015,49 kn, budući da je tuženik u mirnom postupku naknadio štetu tužitelju u iznosu od 16.632,60 kuna, pa je tužitelj u ovom postupku utužio razliku do punog iznosa štete, a koja iznosi 13.015,49 kuna.
7. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjeva polazeći od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto u odlukama Revx- 388/18 od 25. kolovoza 2022., Rev-12/22 od 12. siječnja 2022. i Rev-552/22 od 17. svibnja 2022., prema kojem tužitelj ostvaruje pravo na naknadu štete u razmjernom iznosu sukladno čl. 27. st. 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine". 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.,-dalje ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanaka štete HZMO-u, dakle u trenutku isplate, a na koje pravno shvaćanje je ukazao i ovaj drugostupanjski sud u ranije ukidbenoj odluci poslovni broj Gž-1002/2021-3 od 16. ožujka 2023.
8. Tužitelj u žalbi osporava pravilnu primjenu materijalnog prava i tvrdi da ostvaruje pravo na naknadu štete u punom iznosu primjenom odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15., dalje u tekstu: ZOMO) jer ZOOP nije ni po čemu specijalni propis u odnosu na Zakon o mirovinskom osiguranju.
9. Žalbeni navodi tužitelja o primjeni materijalno prava nisu osnovani.
10. Prema pravnom shvaćanju izraženog u ranije citiranim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao i u ranije ukidbenoj odluci ovog suda, za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osigurateljeva štetnika radi povrata iznosa isplaćenih iz mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO. 11. Obveza tuženika regulirana je ZOOP temeljem kojeg je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru tog Zakona i njime preuzetih obveza. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari (motornog vozila) imaju obvezu naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe (štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (čl. 8. st. 1. ZOOP).
12. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je o zahtjevu tužitelja odlučio primjenom čl. 27. ZOOP prema kojem tužitelj ostvaruje pravo na isplatu štete u razmjernom iznosu, a koju je tuženik isplatio u mirnom postupku i što između stranaka nije sporno.
13. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a
Osijek, 19. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Krunoslav Baran