Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10020/2021
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ČJ, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbi okr. ČJ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, od 7. rujna 2021., broj: 17. Pp-1178/2021-4, u sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. ČJ i potvrđuje prvostupanjska presuda.
II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: PZ), okr. ČJ obvezuje se naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka od 15,00 (petnaest) eura u roku 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okr. ČJ je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je okrivljeniku izrečena novčana kazna od 936,16 kuna (250 DEM, odnosno 127,55 eura) uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 30 dana od primitka pravomoćne presude te je dužna naknaditi trošak prekršajnog postupka 150,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. ČJ je pravodobno osobno podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok sadržajno pobija presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se sadržajno zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik ističe relativno bitnu povredu iz čl. 195. st. 2. PZ-a, odnosno, povredu prava obrane počinjenu navodno time što je prvostupanjski sud održao glavnu raspravu bez prisutnosti okrivljenika koji je malo zakasnio na tu raspravu i bio je umoran od posla te ga sud nije htio saslušati, a ne smatra se krivim za prekršaj za koji ga se tereti, već smatra da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno na temelju iskaza svjedoka ŠJ koji je neistinito iskazivao tereteći okrivljenika, a sud mu je neosnovano poklonio vjeru.
5.1. Međutim, uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi od 3. rujna 2021. vidljivo je da okr. ČJ, koji je uredno primio poziv za tu glavnu raspravu, nije pristupio niti je svoj izostanak opravdao te je prvostupanjski sud smatrao opravdanim održati glavnu raspravu bez prisutnosti okrivljenika, a koje razloge temelji na čl. 167. st. 3. PZ-a, držeći da nije nužno ispitivanje okrivljenika koji je uredno pozvan, a nije pristupio, budući da je činjenično stanje s potrebnim stupnjem izvjesnosti utvrđeno na temelju iskaza ispitanog svjedoka ŠJ.
5.2. Imajući u vidu da je svjedok ŠJ, oštećenik, jasno pred sudom teretio okrivljenika da ga je više puta udario šakom u glavu na javnom mjestu, da okrivljenik nije pristupio glavnoj raspravi na kojoj je taj svjedok iskazivao pa time nije iskoristio mogućnost suočenja, očitovanja i postavljanja pitanja tom svjedoku, kao i iznesene razloge o ocjeni dokaza u presudi, ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju okrivljeniku pružena adekvatna mogućnost kontradiktornog sudjelovanja u postupku, te nije počinjena povreda prava na obranu koju sadržajno ističe okrivljenik.
5.3. Nadalje, žaleći se sadržajno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik u bitnome ističe svoje neriješene odnose s ŠJ, koji ga napada i od kojeg mora bježati. Međutim, po stavu ovog suda, prvostupanjski je sud proveo sve dokaze radi s izvjesnošću utvrđenja činjeničnog stanja (iskaz svjedoka AJ, medicinska dokumentacija o ozljedama glave oštećenika) te je s dovoljnim stupnjem pouzdanosti utvrdio odlučne činjenice na kojima je pravilno temeljio odluku o krivnji. Stoga su neosnovani navodi žalbe okrivljenika u kojima paušalno poriče prekršaj te je prvostupanjski sud na temelju iskaza oštećenika, koji je prihvatio kao vjerodostojan i neposredno uvjerljiv, u kojem nije bilo nelogičnosti niti kontradiktornosti, dovodeći ga u vezu s medicinskom dokumentacijom o njegovim ozljedama glave, imao dovoljno osnova za zaključak da je okrivljenik predmetne zgode na opisani, naročito drzak način remetio javni red i mir, ostvarivši zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prvostupanjski sud je pravilno, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio provedeni dokaz, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak o krivnji na strani žalitelja. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio i dao u svemu prihvatljive razloge, koje razloge prihvaća i ovaj sud.
5.4. Slijedom iznesenog, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe u kojima žalitelj ne navodi nove činjenice i ne predlaže nove dokaze u smislu odredbe čl. 195. st. 3. PZ-a, već navodi da je u stalnim lošim odnosima s oštećenikom od kojeg mora bježati, ne dovode u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku.
6. Iako okrivljenik u žalbi ne pobija presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a temeljem odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenoj novčanoj kazni. Razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja tog suda o činjenicama koje u smislu čl. 36. PZ-a, utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, pravilno ocijenjene. I po ocjeni ovog suda izrečena novčana kazna u srednjem novčanom iznosu (936,16 kuna, odnosno 250 DEM u protuvrijednosti domaće valute) primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, jer je izrečena prvenstveno blaža vrsta kazne, odnosno, novčana kazna budući da je za predmetni prekršaj propisana i kazna zatvora do 30, dana, a potom novčana kazna u srednjem iznosu unutar propisanog okvira novčane kazne za taj prekršaj (propisana novčana kazna od 50 DEM do 350 DEM), te je vidljivo da je prvostupanjski uzeo u obzir kao olakotnu okolnost raniju prekršajnu neosuđivanost okrivljenika.
7. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13), s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenice. Stoga po ocjeni ovog suda, iznos od 15,00 eura (u protuvrijednosti u kunama prema fiksnom tečaju konverzije) koji predstavlja gotovo najniži iznos troška prekršajnog postupka, neće ugroziti egzistenciju okrivljenika niti osoba koje je eventualno dužan uzdržavati.
8. Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju čl. 203. st. 1., u vezi s čl. 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 19. prosinca 2024.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sud u Makarskoj u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
