REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U KARLOVCU

Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1

Povrv-1094/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Goranki Boljkovac, na prijedlog sudskog savjetnika Ive Palaković Jerković, u pravnoj stvari tužitelja SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 5, OIB 22910368449, protiv tuženika E.V.A. BLUE d.o.o., Zagreb, Ulica baruna Trenka 8, OIB 68328141202, radi isplate iznosa od 5.225,96 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženikove zastupnice po zakonu, na ročištu za objavu presude 19. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Bože Miletića, Zagreb, Ulica Grge Tuškana 39, poslovni broj Ovrv-55647/2022 UPP/OS-Ovrv-816/2022 od 13. rujna 2022. u dijelu kojim je naloženo tuženiku E.V.A. BLUE d.o.o., Zagreb, Ulica baruna Trenka 8, OIB 68328141202, platiti tužitelju SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 5, OIB 22910368449, iznos od 5.226,96 eura (slovima: pet tisuća dvjesto dvadeset šest eura i devedeset šest centa) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 29. siječnja 2022., po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 16,59 eura (slovima: šesnaest eura i pedeset devet centa), sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 13. rujna 2022., po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Bože Miletića, Zagreb, Ulica Grge Tuškana 39, poslovni broj Ovrv-55647/2022 UPP/OS-Ovrv- 816/2022 od 13. rujna 2022. ukida se u dijelu kojim je naloženo tuženiku E.V.A. BLUE d.o.o., Zagreb, Ulica baruna Trenka 8, OIB 68328141202, platiti tužitelju zakonske zatezne kamate tekuće od 11. siječnja 2022. do 28. siječnja 2022. na iznos od 5.225,96 eura, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

Obrazloženje

1. Protiv rješenja o ovrsi javnog Bože Miletića, Zagreb, Ulica Grge Tuškana 39, poslovni broj Ovrv-55647/2022 UPP/OS-Ovrv-816/2022 od 13. rujna 2022. kojim je naloženo tuženiku platiti tužitelju iznos od 5.225,96 eura s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka, tuženik je podnio pravodobni prigovor povodom kojeg je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu posl. br. Povrv-1094/2023-2 od 22. prosinca 2023. rješenje o ovrsi stavljeno izvan snage i postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

2. U prigovoru tuženik osporava osnovanost i visinu utuženog potraživanja, te navodi da nije platio račun K63-2021-1124 na iznos od 4.180,77 eura (ranije 31.500,00 kuna) uvećano za PDV jer nisu ispunjeni uvjeti za njegovo plaćanje. Dalje navodi da tužitelj nije ispunio svoj dio dogovora iz Ugovora o suradnji na razvijanju mješavina od biorazgradivih materijala s naglaskom na industrijsku konoplju i to stavka 1) smješavanje jedne smjese konopljinih vlakana i polimera – količina 3 kg što je najvažnija stavka, s obzirom na to da je nužna minimalna količina za testiranje dobivenog materijala. Umjesto toga isporučena je količina od tri vrste granulata od ukupno 100 g. Također navodi da je tuženik dostavio 10 kg usitnjene konoplje, a dodatno 25 kg PLA od tvrtke RESINEX d.o.o. i tada je rečeno da tuženik prvo podmiri račun s čime se tuženik nije složio. Također navodi da je ĆĆ od strane tuženika zvao dekanov ured i tražio sastanak da objasni kako plaćanje nije sporno, ali po obavljenom poslu ili pak plaćanje iznosa za posao koji je obavljen kako je navedeno u članku 1.3 Ugovora o suradnji, a ostatak kad sve stavke budu ispoštovane. Iz tog razloga tuženik ne smatra ispostavljeni tužiteljev račun valjanim pa ga nije niti predao u svoje računovodstvo, a nije niti koristio pravo na odbitak pretporeza.

3. Tužitelj je podneskom od 18. siječnja 2024. naveo da je tuženikov prigovor u cijelosti neosnovan, te da je razvoj novih materijala dugotrajna postupak koji zahtjeva smješavanje nekoliko smjesa, dodavanje različitih aditiva, određivanje parametara smješavanja, zatim provedbu raznih ispitivanja svih smjesa s izradom ispitnih tijela, određivanje parametara prerade za izradu gotove tvorevine nakon čega slijedi donošenje zaključka i ponavljanje svega navedenoga, dok se ne dođe do novog materijala koji zadovoljava zahtjeve za određeni tehnički proizvod. Tužitelj ukazuje da je za svaki korak ispitivanja (ispitivanja mehaničkih svojstava, izradu ispitnih tijela i određivanje parametara prerade) potrebna određena količina nove smjese. Dalje navodi da je 21. siječnja 2021. poslao tuženiku ponudu 12417-200121-1 za smješavanje i ispitivanje mehaničkih svojstava smjese konoplje i biorazgradivog materijala uz gantogram provedbe ispitivanja, u kojoj su jasno istaknute sve stavke smješavanja i ispitivanja uključujući jednu vrstu nove smjese i da će se ponuda korigirati sukladno stvarno smiješanoj smjesi i stvarnim količinama za provedbu svih ostalih stavki iz ponude, te je tada dogovoreno da će tuženik dostaviti konoplju na što je tuženik odgovorio da je upoznat s ponudom, cijenama i gantogramom provedbi ispitivanja. Također, navodi da je nakon provedbe istraživanja dostavljena ponuda broj 12417-200421-1 (koja je predmet ovog postupka) u kojoj su navedene stvarno smiješane količine za provedbu svih ispitivanja navedenih u izvještaju čime je korigirana ponuda broj 12417-200121-1. Navodi da su sve stavke iz ponude broj 12417-200421-1 završene s datumom 14. travnja 2021., te da je izvještaj od 14. travnja 2021. poslan tuženiku 19. travnja 2021. i da je nakon odobrenja tog izvještaja od strane tuženika 20. travnja 2024. dostavljena tuženiku osporavana ponuda broj 12417- 200421-1 u kojoj je napisan iznos količine materijala s kojim je proveden daljnji postupak smješavanja, odnosno koje su količine potrebne da se provedu sva ispitivanja napravljena i opisana u izvještaju. Također navodi da je od konoplje koju je pribavio tuženik i od bio materijala pribavljenog od katedre za preradu polimera postupkom smješavanja dobiveno 3 kg nove smjese i da je na tih 3 kg smiješane smjese odnosno po 1 kg smjese po vrsti donesene konoplje izvršeno ispitivanje MFR- a, podešeni su parametri prerade smjese konoplje i polimera, izrađena su ispitna tijela postupkom prešanja i provedena su ispitivanja mehaničkih svojstava (žilavost i savojna svojstva) odnosno stavke iz ponude 2 do 5. Prema tome 3 kg dobivene smjese potrošeno je na izradu ispitnih tijela i daljnje ispitivanje svojstava te smjese no to nije tehnički upotrebljiva smjesa koja će se dobiti nakon cjelokupnog završetka razvoja istraživanja novog materijala. Također navodi da nakon tih ispitivanja i odobravanja odgovarajuće smjese od strane tuženika bi se krenulo s daljnjom izradom smjese odnosno smješavanjem količine koju tvrtka želi. Tvrdi da je bio potrošen bio razgradivi materijal pa je tuženik zamoljen da za daljnja ispitivanja dostavi novu količinu bio razgradljivog materijala. Dalje navodi i da je s početnim ispitivanjima prema ponudi broj 12417-200421-1 samo zaključeno koji omjer konoplje se može umješavati u bio razgradljivu matricu dok se za sve dodatne količine smjese mora ići u daljnji razvoj. Tužitelj smatra da je iz svega navedenog vidljivo da tuženik nije ispunio svoju obvezu jer nije platio troškove koji su proizašli iz početnog ispitivanja za koje je dostavljena ponuda za ispitivanje. U podnesku od 23. siječnja 2024. tužitelj je ostao kod navoda iz podneska od 15. siječnja 2024.

4. Na ročištu održanom 7. studenog 2024. tužitelj je ostao kod tužbe i svih navoda, tuženikova zastupnica po zakonu navela je da se konkretni ugovor odnosi na isporuku materijala za tuženikov proizvod, te da prvi dio istraživanja i razvoja na koji se poziva tužitelj prema ponudi nije mogao biti završen jer nije bio dostavljena PLA (kiselina) koja je bila potrebna za dovršavanje ispitivanja, a koju tuženik nikad nije dostavio jer tužitelj to nije htio primiti dok tuženik ne plati utuženi račun zato što je smatrao taj dio posla završenim. Istaknula je da je tuženik više puta pokušao komunicirati s tužiteljem, koji nije pristao na sastanak radi rješavanja ovog spora. Dalje je navela da je tuženik nakon sklapanja Ugovora o suradnji prihvatio ponude broj 12417-200421-1 i 12417-200121-1. Također je navela da tuženik nije zatražio raskid Ugovora o suradnji, ali do danas nije završeno ispitivanje jer tuženik nije uručio PLA za dovršetak projekta, pa je tužitelj za ispitivanje koristio svoj PLA. Istaknula je da je tuženik dostavio oko 50 kg konoplje iz čega je tužitelj trebao napraviti uzorke i dostaviti ih u dovoljnoj količini koje bi tuženik mogao taj materijal testirati za proces brizganja i napraviti konkretno u ovom slučaju čašu, a tuženik je dobio tri puta po pet grama materijala što nije bilo dovoljno za brizganje da bi nastao konačni uzorak na temelju čega bi se onda odlučilo s kojim će se materijalom raditi konačni proizvod.

5. U tijeku dokaznog postupka, radi utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u račun K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021. (na listu 6, 47, 111 i 124 spisa), ponuda 12417-200421-1 od 20. travnja 2021. (na listu 7, 45, 112, 125 i 157 spisa), ugovor o suradnji na razvijanju mješavina od biorazgradivih materijala s naglaskom na industrijsku konoplju (na listu 8 do 9 spisa, 43 do 44 spisa, 109 do 110 spisa, 126 do 128 spisa, 162 do 163 spisa; dalje: Ugovor o suradnji od 18. veljače 2021.), u tužiteljev dopis od 14. travnja 2021. (na listu 10, 113, 128, 137 spisa), obrazac IOS od 23. svibnja 2022. (na listu 11, 129 spisa), dopisi ePošte (na listu 49 do 74 spisa), račun RESINEX od 23. lipnja 2021. (na listu 75 do 76 spisa), dopis POLYVEL EUROPE od 18. veljače 2022. (na listu 77 spisa), račun od 5. ožujka 2021. (na listu 101 spisa), račun RESINEX od 30. lipnja 2021. (na listu 102 do 104 spisa), dopisi ePoštom (na listu 105 do 108 spisa), ponuda za ispitivanje od 20. siječnja 2021. s dopisima ePošte (na listu 130 do 136 spisa), projekt od 14. travnja 2021. (na listu 138 do 156 spisa), dopisi ePoštom (na listu 158 do 161 spisa).

6. Odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP) propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom članka 221.a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Tužitelj u konkretnom predmetu potražuje od tuženika isplatu iznosa od 5.225,96 eura s osnove pružene usluge smješavanja materijala i sredstava za razvoj novih mješavina, dok tuženik osporava da bi bio u obvezi platiti predmetni račun po ponudi broj 12417-200421-1, ukazujući da nije primio onu količinu smiješanog materijala koji bi mu bio potreban za stvaranje kalupa od smiješanog materijala na temelju kojeg bio onda mogao odlučiti o kvaliteti smiješanog materijala i proizvodnji čaša od smiješanog materijala.

8. Između stranaka nije sporno da su se nalazile u poslovnom odnosu na temelju Ugovora o suradnji od 18. veljače 2021., ali je sporno je li tužitelj izvršio uslugu za koju je ispostavio račun K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021. na temelju ponude 12417- 200421-1 od 20. travnja 2021.

9. Odredbom članka 590. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.; dalje: ZOO) propisano je da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izvršenje kakvog fizičkog ili umnog rada, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu.

10. Iz Ugovora o suradnji od 18. veljače 2021. (listu 8 i 9 spisa, 43 i 44 spisa, 109 i 110 spisa, 126 i 128 spisa, 162 i 163 spisa) neprijeporno proizlazi da je po tom ugovoru tužitelj preuzeo obvezu raditi na razvoju mješavina za određene proizvode prema potrebi tuženika, odnosno izraditi dogovorene mješavine i potom dostaviti tuženiku podatke, odnosno parametre prerade miješanja i rezultate provedenih mehaničkih ispitivanja, a tuženik se obvezao osigurati potrebne materijale i sredstva za razvoj novih mješavina, kao i platiti tužitelju troškove iz istraživanja temeljem isporučenih računa, pri čemu je izričito dogovoreno da će se troškovi istraživanja rješavati pojedinačnim narudžbenicama.

11. Tužitelj ovdje potražuje od tuženika iznos od 5.225,96 eura (ranije 39.375,00 kuna) po računu K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021. (na listu 6, 47, 111 i 124 spisa), u kojem je navedeno da se odnosi na izvještaj o ispitivanju smješljivosti, preradljivosti i mehaničkih svojstava konoplje i biorazgradive polimerne matrice, a na temelju ponude broj 12417-200421-1 od 20. travnja 2021. (na listu 7, 45, 112, 125 i 157 spisa) i izvještaja od 14. travnja 2021. Tuženik ne tvrdi da je utuženi račun platio tužitelju, već smatra da ga nije u obvezi platiti, ističući da tužitelj nije izvršio obvezu specificiranu u ponudi broj 12417-200421-1 od 20.4.2021. i da tužitelj nije isporučio tuženiku količinu iz stavke 1. ponude na temelju koje je izdan račun, pri čemu se tuženik poziva na mail od 19. travnja 2021.

12. Sud ističe da iz dokumentacije u spisu nedvojbeno proizlazi da je tužitelj u cijelosti izvršio obvezu iz ponude broj 12417-200421-1, jer je stajalište suda da osnovano tužitelj ističe da se točka 1. citirane ponude ne odnosi na obvezu tužitelja da isporuči tuženiku 3 kg smiješane smjese konopljinih vlakana i polimera, već je točkom 1. ponude tužitelj preuzeo obvezu da ispita smiješanih 3 kg konopljinih vlakana i polimera. Naime, iz tužiteljevog emaila od 19. travnja 2021. (list 67 spisa) neprijeporno proizlazi da je tužitelj ne samo smiješao i ispitao 3 kg mješavine, već je tužitelj smiješao 6 kg smjese, odnosno 2 kg po svakoj granulaciji konoplje, pri čemu obrazlaže da u izvještaju stoji samo 3 kg, a tako će biti i u računu. Pritom tužitelj dodatno pojašnjava u dopisu epošte od 19. travnja 2021. koji je tužitelj uputio tuženiku proizlazi da je tužitelj smiješao 6 kg, odnosno 2 kg po svakoj granulaciji konoplje iako u izvještaju stoje samo 3 kg pa će i u računu biti samo 3 kg jer je tužitelj radio 2 kg po konoplji zbog toga što je prilikom smješavanja u dvopužnom ekstruderu imao dosta problema jer se zaštopavalo pa je uspio dobiti materijal koji je ispitan i da je ta granulacija išla kroz jednopužni ekstruder pa tužitelj s tim nije imao problema i ispitao je i ta svojstva.

13. Nadalje sud ističe da se cjelokupna email korespondencija između stranaka u veljači 2022. godine ne odnosi u biti na predmetni račun broj broj K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021 i predmetnu ponudu broj 12417-200421-1 od 20. travnja 2021., osim u dijelu gdje tužitelj ukazuje tuženiku na činjenicu da je izvršio potrebno ispitivanje u travnju prošle godine (dakle u travnju 2021.) i da od toga ima gubitke, između ostalog za trošak nabave PLA, kao i da je tužitelj poslao tuženiku opomenu za plaćanje i poziva ga na podmirenje računa (email tužitelja od 11.2.2022. na listu 62 spisa), a tuženik u emailu od 11. veljače 2022. (list 61 spisa) odgovara "nije uopće problem u plaćanju". Nedvojbeno je potom da stranke u emailovima od 10., 11. i 17. veljače 2022. komuniciraju o daljnjim ispitivanjima daljnjih količina PLA i aditiva, pri čemu iz navedene korespondencije proizlazi da je konačni cilj tuženika dobiti 3 kg "dobre" smjese.

14. Isto tako, sud je utvrdio da se tuženik posve neosnovano u svom prigovoru poziva na tužiteljev mail iz veljače 2022. (list 57 spisa), pri čemu tuženik izričito ukazuje da sam tužitelj u tom mailu navodi "mi smo još jako daleko od izrade 3 kg materijala". Dakle, tuženik ističe da time sam tužitelj priznaje da nije izvršio djelo za koje je ispostavio utuženi račun K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021. Međutim, tuženik posve neosnovano tvrdi da je takav tužiteljev navod dokaz da sam tužitelj priznaje da nije izvršio djelo za koje je ispostavio utuženi račun, jer u nastavku tog maila tužitelj navodi da je riječ o početnom ispitivanju koje je bilo da se uopće vidi u kojem omjeru miješati, koju veličinu čestica i kako se uopće ponaša taj materijal (tj. njegova svojstva) i vidjeti koja svojstva nisu dobra. Dodatno tužitelj navodi da je to ispitivanje proveo u travnju 2021. i da od toga ima gubitke, jer tuženik nije platio račun. Iz dokumentacije u spisu nedvojbeno proizlazi da se utuženi račun ne odnosi na isporuku konačnih 3 kg dobre smjese, već je račun ispostavljen za izvršena početna ispitivanja izvedena u travnju 2021. i iz cjelokupne email korespondencije u spisu proizlazi da je tužitelj ta ispitivanja proveo, te da je o izvršenim ispitivanjima tužitelj dostavio tuženiku izvještaj nakon sedam tjedana od potpisivanja ugovora 18. veljače 2021. (email tužitelja na listu 55 spisa), te da je tužitelj izvršio: karakterizaciju konoplje, smješavanje tri smjese, ustanovio parametre smješavanja i parametre prerade, ispitao sve tri smjese na svojstva od MFR-a do žilavosti i onda četiri svojstva savojnosti. Također, utvrđeno je da su sva ta ispitivanja išla u smjeru primjene za čaše i kartice (tuženik u mailu od 11. veljače 2022. na listu 56 spisa jasno navodi da je specificirao upravo da želi raditi čaše i kartice) te potom navodi da je nakon izvršenih ispitivanja tužitelj isporučio tuženiku 100 g granulata. Dakle, niti u jednom od emailova tuženik ne tvrdi da nije od tužitelja primio izvještaj o provedenim radnjama, tj. ispitivanjima po predmetnoj ponudi broj 12417-200421-1 od 20. travnja 2021. U toj korespondenciji tuženik navodi da nije problem u plaćanju, pri čemu tuženik u mailovima iz veljače 2022. navodi da je nabavio 50 kg PLA, da planira naručiti potrebnu količinu aditiva i stranke u tim mailovima zapravo razgovaraju o ispitivanju, tj. razvoju daljnjih mješavina temeljem materijala koji će dostaviti tuženik.

15. Sud iznova ističe da je u Ugovoru o suradnji od 18. veljače 2021. jasno navedeno da će se troškovi istraživanja rješavati pojedinačnim narudžbenicama i da će tuženik plaćati troškove istraživanja temeljem isporučenih faktura u roku od 30 dana od ispostave računa, dakle, sam Ugovor o suradnji jasno određuje veći broj narudžba i računa za pojedine troškove u tijeku dogovorenog istraživanja, tj. razvoja mješavina, te Ugovor ne predviđa plaćanje jedne konkretne naknade za izvršeno djelo u iznosu koji bi bio unaprijed definiran tim Ugovorom, već upravo Ugovor predviđa pojedinačne narudžbenice i pojedinačne fakture za troškove proizašle iz pojedinih faza istraživanja, i kako je između stranaka nesporno da je tuženik prihvatio tužiteljevu ponudu broj broj 12417-200421-1 od 20. travnja 2021., a iz pisane dokumentacije u spisu nedvojbeno je sud utvrdio da je tužitelj obavio sva ispitivanja, odnosno radnje navedene u toj ponudi te za to ispostavio utuženi račun, koji tuženik nedvojbeno nije platio, niti to tvrdi.

16. Slijedom iznesenog, na temelju provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je tužitelj uredno izvršio svoju preuzetu obvezu prema predmetnoj ponudi broj 12417-200421-1 od 20. travnja 2021. i potom ispostavio račun za izvršeno djelo utuženi račun broj K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021., a tuženik do zaključenja glavne rasprave nije dostavio dokaz da je utuženi iznos podmirio tužitelju na neki od Zakonom o obveznim odnosima propisanih načina podmirenja dospjelih novčanih obveza, pa je tužbenom zahtjevu za plaćanje iznosa od 5.225,96 eura valjalo udovoljiti.

17. Na iznos od 5.225,96 eura (ranije 39.375 kuna) tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate tekuće od 28. siječnja 2022., a stopa zakonskih zateznih kamata određena je sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, s time da je određena visina stope za trgovačke ugovore jer se u konkretnom slučaju radi o ugovoru između trgovaca, pa je presuđeno kao pod točkom I. ove presude.

18. Tužitelju pripada trošak ovršnog postupka po članku 3. i 5. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine broj: 8/11, 112/12 i 114/12, 9/21, 18/22; dalje u tekstu: Pravilnik) za javnobilježničku naknadu u iznosu od 16,59 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 13. rujna 2022., do isplate, po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, za ostale odnose, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kako je to tužitelj zahtijevao. O troškovima ovršnog postupka odlučeno je u točki I. presude.

19. Međutim, tužitelj neosnovano potražuje zakonske zatezne kamate od 11. siječnja 2022. kako je to navedeno u računu K63-2021-1124 od 28. prosinca 2021. kao dana dospijeća računa. Naime, Ugovorom o suradnji od 18. veljače 2021. u točki 1.1. ugovoreno je da se tuženik obvezuje isplatiti tuženiku troškove u roku od najviše 30 dana od dana ispostave računa, koji je u konkretnom slučaju ispostavljen 28. prosinca 2021. Prema tome, dospijeće računa je 28. siječnja 2022. Stoga tužitelj ima pravo zahtijevati zakonske zatezne kamate na utuženi iznos od 29. siječnja 2022. pa je njegov zahtjev za plaćanje zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos od 11. siječnja 2022. do 28. siječnja 2022. odbijen i odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

20. Tužitelj nije potraživao troškove parničnog postupka, pa sud o tome nije odlučivao.

U Karlovcu 19. prosinca 2024.

Sudac

Goranka Boljkovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3.

Dna:

1. Tužitelju SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I

BRODOGRADNJE, Zagreb, Ulica Ivana Lučića 5

2. Tuženiku E.V.A. BLUE d.o.o., Zagreb, Ulica baruna Trenka 8