Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž-400/2023-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u pravnoj stvari tužitelja G. L., OIB: …, koga zastupa gradonačelnik V. K., a ovoga punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu B., B. & p. j.t.d., Z., protiv prvotuženice N. C. iz K., OIB: … i drugotuženika D. P. iz N. S., V., S., OIB: …, koje zastupaju punomoćnici-odvjetnici u O. D. K. & M. d.o.o., Z., radi trpljenja činidbe obilježavanja granice nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj P-323/2022.-17. od 6. ožujka 2023., 2. siječnja 2024.,

r i j e š i o j e

Uvažava se žalba tužitelja G. L., ukida rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Pakracu, poslovni broj P-323/2022.-17. od 6. ožujka 2023.
i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, s tim da će se o
troškovima postupka u povodu žalbe odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I Odbacuje se tužba s prijedlogom za izricanje privremene mjere od 1. travnja 2022. kao nedopuštena.

II Nalaže se tužitelju G. L., OIB: … da tuženima N. C., K., OIB:… i D. P., N. S., V., S, OIB: … naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 834,97 eura /6.291,08 kuna1, u roku od 15 dana."

2. Protiv citiranog rješenja tužitelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne

Poslovni broj: 6 Gž-400/2023-3 2

primjene materijalnog prava. Tvrdi da je predmet spora zahtjev tužitelja kao vlasnika
nekretnine – u naravi nerazvrstane ceste – upravljen prema tuženicima koji
protupravno onemogućuju izvršavanje vlasničkih ovlasti tužitelja u pogledu iste nekretnine (obilježavanje njezinih granica za potrebe geodetskog elaborata). Tužitelj kao jedinica lokalne samopuprave prema čl. 131. Zakona o cestama ima obvezu kao vlasnik ishoditi i dostaviti nadležnom tijelu za katastar geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste, za što je nužno obilježiti granice nekretnine na kojoj se nalazi nerazvrstana cesta (iskolčavanje) po ovlaštenom geodetu. Upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u zemljišne knjige ima samo deklaratorno značenje, jer je takvo vlasništvo tužitelj stekao na temelju zakona (ex lege). Prvostupanjski sud, iako ne spori činjenicu vlasništva tužitelja nad spornim nekretninama, činjenicu obveze postupanja tužitelja po čl. 131. Zakona o cestama I činjenicu da su tuženici faktično onemogućili izvršavanje vlasničkih ovlaštenja u obilježavanju granica njihove nekretnine, donoseći pobijano rješenje tužitelju uskraćuje vlasničkopravnu zaštitu, nalazeći razloge takve odluke u nepostojanju pravnog interesa tužitelja za podnošenjem tužbe (čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku), smatrajući da je tužitelj zaštitu svog konkretnog pravnog interesa ostvariti po posebnim propisima, konkretno čl. 7. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Pritom su zanemarene činjenice da su tuženici 10. veljače 2022. prilikom pokušaja obilježavanja granice nekretnine ovlaštenom predstavniku tužitelja i ovlaštenom geodetu zabranili ulazak u posjed svojih nekretnina radi provedbe potrebnih radnji sukladno odredbi čl. 131. Zakona o cestama, da su na licu mjesta nazočili i policijski službenici koji su postupali po prethodnom dopisu tužitelja kojim ih se moli za nazočnost prilikom obilježavanja granica, koji su po zabrani tuženika utvrdili da nema potrebe za njihovim postupanjem, budući da nisu utvrđeni elementi prekršaja odnosno kaznenog djela. Navodi da sud nepravilno tumači načelo pravnog interesa koji se kod kondemnatorne zaštite a priori pretpostavlja, a odbacivanje kondemnatorne tužbe opravdano je samo u slučaju postojanja litispendencije,
sklopljene nagodbe i/ili pravomoćno presuđene stvari. O postojanju pravnog interesa
za podnošenje tužbe odlučuje se na pripremnom ročištu, a ne kao u konkretnom slučaju nakon provedenog dokaznog postupka. Pogrešno su primijenjene i odredbe čl. 7. u vezi čl. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima jer tužitelj nije ovlaštenik policijske pomoći te se ne radi o izvršenju upravnog akta tužitelja, a o (ne)osnovanosti odnosno eventualnoj protupravnosti postupanja tuženika može odlučivati samo sud u parničnom postupku, a ne policijski službenici zapažanjem na terenu. Predlaže da se prihvati žalba i pobijano rješenje preinači usvajanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti te određivanjem predložene privremene mjere I nalaganjem tuženicima da tužitelju solidarno nadoknade parnični trošak, a podredno da se ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, zahtijevajući i trošak žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

Poslovni broj: 6 Gž-400/2023-3 3

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vlasnika nekretnine koji ima obvezu provesti postupak upisa nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi, da se naloži tuženicima da dopuste i trpe obilježavanje granice i zemljišta odnosno iskolčenje na predmetnim nekretninama za potrebe izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja i provedbe upisa nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama.

6. Na temelju činjeničnih utvrđenja

- da su tuženici N. C. i D. P. suvlasnici nekretnina upisanih u zk.ul.broj 172, k.o. J. kč.br. 242/2 u naravi oranica kućište u kućištu pov. 5546 m2, kč.br. 243/1 u naravi oranica kućište u kućištu pov. 486 m2, kč.br. 244 u naravi oranica gajina dolina u kućištu pov. 3151 m2 i kč.br. 246 u naravi kuća broj 49 s dvorištem u selu pov. 432 m2 i to u omjerima 2/3 tuženica N. C. i 1/3 tuženik D. P.,

- da je nerazvrstana cesta N1201 evidentirana u Odluci o dopuni Odluke o
nerazvrstanim cestama od 16. rujna 2021., u ispravku Odluke o dopuni Odluke o nerazvrstanim cestama, te u evidenciji nerazvrstanih cesta G. L. te da između ostalog obuhvaća i čestice kč.br. 242/2, kč.br. 243/1, kč.br. 244 i kč.br. 246,

- da je radi provedbe postupka upisa nerazvrstane ceste u katastar i potom u
zemljišnu knjigu bilo potrebno izraditi geodetski elaborat izvedenog stanja u koju
svrhu je započet postupak obilježavanja granica nekretnine (iskolčenje) putem
ovlaštenog inženjera geodezije 10. veljače 2022.,

- da navedenog dana, a nakon što je inženjer T.-T. d.o.o., Z. započeo s postupkom izmjere, tuženica N. C. nije dozvolila ulazak u svoj posjed,

- da je pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u tijeku postupak radi ocjene ustavnosti općeg akta (vezano za konkretni upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi i neotuđivog vlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi) koji se vodi pod brojem USOZ-54/2022, a pokrenut po prvotuženici protiv tužitelja kao donositelja općeg akta, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nema pravni interes da zaštitu svog prava – obilježavanja granica postojeće nerazvrstane ceste - traži u sudskom parničnom postupku jer zaštitu tog prava može ostvariti po posebnim propisima, i to po odredbama čl. 7. u vezi čl. 3. st. 1. toč. 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine", broj 76/09., 92/14. i 70/19.), slijedom čega odbacuje tužbu I prijedlog za određivanje privremene mjere kao nedopuštene, imajući u vidu odredbu čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.).

7. Prema odredbi čl. 288. st. 2. ZPP osim rješenja koje je ovlašten donositi nakon
prethodnog ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i rješenje o
odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe.

Poslovni broj: 6 Gž-400/2023-3 4

7.1. Međutim, pravni interes za podnošenje tužbe je procesna pretpostavka samo kod tužbe za utvrđenje u smislu odredbe čl. 187. ZPP dok kod tužbe radi činidbe, dakle kod kondemnatornog tužbenog zahtjeva ZPP ne propisuje pravni interes kao osnovu za podnošenje takvog zahtjeva.

7.2. Odbacivanje kondemnatorne tužbe moguće je samo prema odredbi čl. 194. ZPP ako postoji litispendencija, odnosno ukoliko je o istom zahtjevu već pravomoćno presuđeno u nekom drugom sudskom postupku. U konkretnom slučaju o zahtjevu tužitelja prema tuženicima nije presuđeno u nekom drugom sudskom postupku niti o istoj stvari teče drugi parnični postupak, već je razlog za odbacivanja tužbe u tome da tužitelj nema pravni interes da zaštitu svog prava – obilježavanje granica postojeće nerazvrstane ceste - traži u parničnom postupku.

8. Prvostupanjski sud je nakon davanja odgovora na tužbu i na prijedlog za
određivanje privremene mjere te očitovanja tužitelja na odgovor na tužbu tuženika
održao pripremno ročište 22. rujna 2022. i zaključio prethodni postupak, ističući da će o prigovoru stvarne nenadležnosti donijeti odluku pisanim putem, nakon čega je 18. siječnja 2023. održao ročište za glavnu raspravu na kojem je izveo predložene dokaze, zaključio glavnu raspravu i odredio ročište za objavu presude za 2. Ožujka 2023., da bi na ročištu 6. ožujka 2023. objavio rješenje kojim odbacuje tužbu I prijedlog za izricanje privremene mjere.

9. Prema citiranoj odredbi čl. 288. st. 2. ZPP sud o postojanju pravnog interesa za
podnošenje tužbe odluku može donijeti na pripremnom ročištu, a prvostupanjski sud
svoju odluku da tužitelj nema pravni interes na pripremnom ročištu nije donio već je nastavio postupak provođenjem glavne rasprave i izvođenjem dokaza. Na taj način je, po ocjeni ovoga suda, prvostupanjski sud prešutno prihvatio pravni interes tužitelja za vođenje ovog postupka jer je utvrđivanje pravnog interesa u zakon unijeto upravo iz razloga da omogući sudu na početku postupka da ako utvrdi nedostatak pravnog interesa takvu tužbu odbaci.

10. Kada je sud izvodio dokaze tijekom postupka više ne postoji mogućnost da sud
zbog nedostatka pravnog interesa odbaci tužbu tužitelja već je bio dužan meritorno
odlučiti o njegovom zahtjevu s obzirom da je izvođenjem predloženih dokaza trebao utvrditi činjenično stanje i osnovanost zahtjeva tužitelja.

11. Dakle, prvostupanjski sud je odbacivanjem tužbe i prijedloga za određivanje privremene mjere zbog nedostatka pravnog interesa na strani tužitelja koji je podnio kondemnatornu tužbu i u stadiju postupka u kojem se pravni interes više ne može preispitivati, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. U vezi čl. 288. st. 2. ZPP, na koju upire žalba tužitelja, jer je nepravilno primijenio potonju odredbu što je bilo od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

12. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbu, ukinuti
pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu postupka
na koju je ukazano ovim rješenjem te će meritorno odlučiti o zahtjevu tužitelja

Poslovni broj: 6 Gž-400/2023-3 5

i prijedlogu za određivanje privremene mjere kao i o troškovima postupka, s tim da se za konačnu odluku ostavljaju i troškovi povodom izjavljene žalbe (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zadru 2. siječnja 2024.

Sudac

Igor Delin