REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pr-4/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji ovoga suda Sanji Leskovar-Hostić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika Osnovne škole Đurmanec, Đurmanec bb, OIB 84825610611, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Zubić, odvjetnik u Krapini, radi poništenja natječaja, diskriminacije i naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 3. travnja 2024. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tuženika, te presude javno objavljene 19. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da je tuženik opetovano i namjerno povrijedio tužiteljeva prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto učitelja informatike, odnosno za radno mjesto: "UČITELJ/ICA INFORMATIKE – izvršitelj/ica na određeno puno radno vrijeme (40 sati tjedno) Rad u Osnovnoj školi Đurmanec, Đurmanec 49, 49225 Đurmanec" koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 13. rujna 2022. godine, te da su sve odgovorne osobe u tuženiku zloupotrebljavajući svoje položaje i ovlasti tužitelju opetovano uskratile pravo na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja, opetovano i teško zlostavljale tužitelje, pridružile se, udružile se i opetovano provodile do sada neviđenu osvetu i odmazdu prema tužitelj, opetovano, sustavno i kontinuirano diskriminirale tužitelja po osnovi političkog i javnog djelovanja, obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život, te mu time nanijele veliku materijalnu, odnosno financijsku, životnu i inu štetu, odnosno da je predmetni javni natječaj namješten za gospođu ĆG.

2. ¸¸¸¸¸¸Nalaže se tuženiku da isplati odštetu tužitelju u iznosu od 6.636,14 eura sa svim zakonskim zateznim kamatama po zakonski određenoj stopi počevši s danom prvog zapošljavanja gospođe ĆG u Osnovnoj školi Đurmanec, odnosno počevši s danom sklapanja prvog ugovora o radu između gospođe ĆG i Osnovne škole Đurmanec pa sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka."

II. Nalaže se tužitelju BG OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknaditi tuženiku Osnovnoj školi Đurmanec, Đurmanec bb, OIB 84825610611, parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR (sedamstopedeseteura), sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. prosinca 2024. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi, koju je podnio ovom sudu 5. siječnja 2023., tvrdi da je tuženik, prilikom provođenja natječaja za radno mjesto: "UČITELJ/ICA INFORMATIKE – izvršitelj/ica na određeno puno radno vrijeme (40 sati tjedno) za rad u Osnovnoj školi Đurmanec, Đurmanec 49, 49225 Đurmanec" koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 13. rujna 2022., počinio bitnu povredu natječajnog postupka. Tvrdi da je navedeni natječaj bio namješten, odnosno, da su učinjene bitne povrede natječajnog postupka, radi namještanja zapošljavanja kandidatkinje ĆG. Također tvrdi da je prilikom provođenja tog postupka tuženik počinio kazneno djelo udruživanja u namještanju natječaja, jer tužitelj nije bio izabran na tom natječaju, iako je dostavio na natječaj svu relevantnu dokumentaciju o ispunjavanju svih traženih uvjeta, te je objektivno bio najbolji pravovaljani kandidat. Tvrdi da takvo postupanje tuženika predstavlja sustavnu i kontinuiranu diskriminaciju po osnovi obrazovanja, njegovog ustavnog prava na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja i ustavnog prava na rad i zaradu za život, te da od strane tuženika u odnosu na njega provodi diskriminacija po osnovi političkog i javnog djelovanja.

1.2. Tužitelj, stoga, predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tuženik povrijedio njegova prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto: "UČITELJ/ICA INFORMATIKE – izvršitelj/ica na određeno puno radno vrijeme (40 sati tjedno), rad u Osnovnoj školi Đurmanec, Đurmanec 49, 49225 [adresa]" koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 13. rujna 2022., te da se utvrdi da je od strane tuženika prilikom provođenja tog natječaja bio diskriminiran po osnovi obrazovanja, ustavnog prava na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja i ustavnog prava na rad i zaradu za život, te po osnovi političkog i javnog djelovanja. Zahtijeva i da mu tuženik zbog takvog postupanja nadoknadi štetu u iznosu od 6.636,14 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama, počevši s danom prvog zapošljavanja ĆG u Osnovnoj školi Đurmanec, odnosno počevši s danom sklapanja prvog ugovora o radu između ĆG i Osnovne škole Đurmanec pa sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 8. veljače 2023. tvrdi da su svi navodi tužbe, kao i tužbeni zahtjevi tužitelja, u cijelosti neosnovani. Tvrdi da, prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN br. 6/19., 75/20.) postoje skupine A, B i C. Prijavljeni kandidat ĆG da je kao mag. educ. informatike bila jedini kandidat koji ispunjava propisane kriterije za skupinu A, te je sukladno tome i pozvana na testiranje, dok drugi kandidati, između njih i tužitelj, nisu pozvani na testiranje jer sukladno cit. Pravilniku nisu ispunili kriterije po svom obrazovanju da bi ih se moglo svrstati u skupinu A. Natječajni postupak za izbor učitelja informatike da je u cijelosti proveden sukladno važećim propisima. Natječajni postupci u osnovnim školama da ne spadaju u sferu upravnih postupaka, već da su to neupravni predmeti, te da se po okončanju postupka ne mogu donositi rješenja sa uputama o pravnom lijeku kakva proizlaze iz upravnih postupaka. Iz tog razloga da se tužitelju nije ni odgovaralo na njegove prigovore. Navodi da nezadovoljni kandidat ima, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, pravo uvida u natječajnu dokumentaciju, što tužitelj nije zatražio. U odnosu na tužbeni zahtjev na utvrđenje diskriminacije, tuženik navodi da tužitelj navodi pravnu osnovu o postojanju diskriminacije prema čl. 1. čl. 2., čl. 3., čl. 4. i čl. 6. Zakona o suzbijanju diskriminacije i čl. 7. Zakona o radu, iako pri tome ne navodi niti obrazlaže kojim to postupkom je u konkretnoj situaciji i u odnosu na konkretan natječaj tuženik diskriminirao tužitelja. S obzirom da je tuženik proveo natječajni postupak sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te da je pri tome poštivao svu propisanu proceduru, navodi tužitelja da su netočni, neosnovani i zlonamjerni, a kako je evidentno da tužitelj nema uvjete prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN br. 6/19., 75/20.) kakve ima izabrani kandidat, svi daljnji dokazni prijedlozi i tvrdnje tužitelja da se ukazuju neosnovanima. Tuženik još navodi da tužitelj, u nedostatku dokaza na koje bi se mogao pozvati, a koji bi u procesno - pravnom smislu bili podobni za raspravljanje u ovom postupku, ničime ne argumentira svoje tvrdnje, već da samo paušalno iznosi tezu da se njega osobno sustavno i kontinuirano diskriminira po osnovi obrazovanja, njegovog ustavnog prava na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja i ustavnog prava na rad i zaradu za život. Tuženik također ističe da tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na naknadu štete u iznosu od 6.636,14 EUR nije preciziran, odnosno nije razvidno temeljem koje to pravne osnove tužitelj potražuje naknadu štete, zbog čega da isti nije ni podoban za raspravljanje.

2.2. Slijedom svega iznijetog, tuženik predlaže odbaciti tužbu, odnosno, odbiti i tužbene zahtjeve tužitelja kao neosnovane, te ga obvezati na naknadu troškova parničnog postupka.

3. Sud je odbio zahtjev tužitelja kojim traži audio-video snimanje ročišta održanih u ovom postupku, s obzirom da je odredbom čl. 126. a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., proč. tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., dalje: ZPP) propisano da se ročišta pred sudom mogu samo tonski snimati, dok je odredbom iz čl. 50. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 57-1260/2011.) propisano da će ministar nadležan za poslove pravosuđa, na prijedlog predsjednika suda, donijeti odluku o ispunjavanju uvjeta za korištenje tonskog snimanja ročišta u skladu s odredbama ovoga Zakona, kad se za to ispune uvjeti na pojedinom sudu, a takvu odluku nadležan ministar za ovaj sud nije donio.

4. Nadalje, na glavnoj raspravi održanoj 3. travnja 2024., na temelju odredbe čl. 73. st. 1. toč. 2. i st. 2. ZPP-a, odbačen je zahtjev tužitelja kojim je zatražio izuzeće raspravne sutkinje, s obzirom da je o istovjetnom zahtjevu za izuzeće raspravne sutkinje u ovom postupku već odlučeno rješenjem predsjednika suda od 22. siječnja 2024., poslovni broj 29 Su-33/2024.

5. Tužitelj je, nadalje, na glavnoj raspravi od 3. travnja 2024., izjavio prijedlog za delegaciju ovog suda, pozivajući se na odredbu čl. 68 st. 1. ZPP-a. Citiranom odredbom propisano je da nadležni sud prvog stupnja može sam ili na prijedlog stranke zatražiti od najvišeg suda određene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarano nadležni sud s njegova područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi. Ovaj sud nije prihvatio navedeni prijedlog tužitelja, iz razloga što je tužitelj prijedlog za delegaciju suda podnio iz istih razloga iz kojih je podnosio i zahtjeve za izuzeće raspravne sutkinje tijekom ovog postupka, a koji su odbijeni od strane Predsjednika suda, odnosno, odbačeni kao nedopušteni, tj. iz razloga "zlouporabe položaja i ovlasti, te zlostavljanja tužitelja" od strane raspravne sutkinje tijekom vođenja ovog postupka, a koji razlog u svojoj biti predstavlja sumnju u nepristranost raspravne sutkinje, a na kojem razlogu se može temeljiti jedino razlog za izuzeće suca, a ne i prijedlog za delegaciju suda. Također valja navesti da niti činjenica što je tužitelj protiv raspravne sutkinje nadležnom Državnom odvjetništvu, te Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnio kaznenu prijavu, ne predstavlja razlog za delegaciju suda, već, također, jedino razlog koji eventualno može utjecati na odluku o zahtjevu za izuzeće. Dakle, s obzirom da tužitelj svoj prijedlog za delegaciju suda nije utemeljio na opravdanim razlozima, na temelju odredbi čl. 68. st. 1. i 2. ZPP-a, ovaj sud je istog odbio kao neosnovanog. Valja navesti da je tužitelj istovjetne prijedloge za delegaciju suda podnio i nakon zaključenja glavne rasprave, i to u podnescima od 7. svibnja 2024., 22. svibnja 2024., 14. lipnja 2024., 28. lipnja 2024., 3. srpnja 2024., 10. srpnja 2024., 14. studenog 2024., 3. prosinca 2024., 10. prosinca 2024., te 17. prosinca 2024. o kojima sud nije donosio posebna rješenja s obzirom da je naprijed citiranim rješenjem na glavnoj raspravi od 3. travnja 2024. takav prijedlog tužitelja već jednom odbio kao neosnovanog, a pored toga, u smislu odredbe čl. 68. st. 2. ZPP-a, na rješenje suda o prijedlogu stranke za delegaciju suda nije dopuštena žalba pa takvo rješenje niti nije potrebno posebno pisano izrađivati i dostavljati stranci s uputom o pravnom lijeku.

6. Što se tiče merituma spora, tijekom postupka sud je proveo dokaze uvidom u presliku javnog natječaja za radno mjesto učitelja informatike u Osnovnoj školi Đurmanec objavljenog 13. rujna 2022. na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (listovi 23-26 spisa), u natječajnu dokumentaciju tužitelja, i to: (listovi 27-89 spisa) prijavu tužitelja na navedeni natječaj od 19. rujna 2022. s preslikom povratnice, presliku prigovora tužitelja tuženiku od 19. prosinca 2022. na provođenje predmetnog natječaja, životopis tužitelja, preslika diplome tužitelja za magistra znanosti, broj P-659/95-21203, presliku diplome za diplomirani informatičar br. 7224-PIS-27163/88-R, presliku Domovnice za tužitelja, Rodni list tužitelja, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, potvrda o stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 4. siječnja 2023., presliku odluke o izboru u nastavno zvanje predavača za područje društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti od 25. srpnja 2017., presliku potvrde o završenoj pedagoško-psihološkoj i didaktičko-metodičkoj izobrazbi na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku od 9. travnja 2018., presliku potvrde o sudjelovanju na predavanju cjeloživotnog učenja POU Krapina od 4. listopada 2017., Microsoft Certified Professional Transcript tužitelja, presliku vozačke dozvole tužitelja, preslika očitovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja RH " BG, oslobođenje obveze polaganja stručnog ispita" Klasa: 034-04/21-01/00021 Ur.broj: 533-05-21- 0002 od 6. kolovoza 2021., presliku potvrde Fakulteta organizacije i informatike Varaždin od 21. studenog 2019., Klasa: 119-03/19-01/1, Ur.broj: 2186-62-14-19-93, potvrdu Srednje škole Krapina od 21. studenog 2019., presliku Odluke o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme u Regeneraciji Zabok od 1. srpnja 1993., presliku ugovora o radu na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu od 9.12.1996. i od 27.12.2004., presliku ugovora o radu u AKD–Zaštiti d.o.o. od 24.10.2011., presliku ugovora o radu u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice od 26.10.2015., presliku potvrde Udruge "Pravi prijatelj Krapinsko-zagorske županije" broj: 1/2022 od 10.1.2022., presliku potvrde o sudjelovanju na stručnim predavanjima na tribini "Zaštita prava i dobrobiti djeteta" od 22.3.2019., preslike požurnica tužitelja tuženiku od 21.12.2022. (listovi 90 i 91 spisa), preslike prigovora tužitelja tuženiku od 6.10.2022. (listovi 92-95 spisa), presliku obavijesti tuženika tužitelju od 29.9.2022. Klasa: 112-01/22-01/29 Ur.broj: 2140-95- 22-5 (list 96 spisa), u tužiteljeve prijave na natječaj za učitelja informatike u Osnovnu školu Đurmanec od 4.12.2021., 25.9.2021., 30.11.2020., 30.11.2021., 15.10.2020., 29.8.2017. i 29.12.2016., u tužiteljevu prijavu na natječaj za stručnog suradnika knjižničara u Osnovnu školu Đurmanec od 20.1.2020. (listovi 97-111 spisa), u presliku prijave potrebe za zapošljavanjem učitelja/ice tuženika povjerenstvu Krapinsko-zagorske županije od 3.8.2022. (list 119 spisa), u presliku odgovora na prijavu tuženika u vezi potrebe za zaposlenicima Krapinsko-zagorske županije od 11.8.2022. (list 120 spisa), u presliku Odluke o imenovanju Komisije za provedbu natječajnog postupka tuženika od 5.9.2022. (list 121 spisa), u presliku Natječaja tuženika od 12.9.2022. za radno mjesto učitelja informatike (listovi 122-124 spisa), u presliku Dodatnih informacija tuženika vezanih uz postupak testiranja kandidata prilikom provođenja predmetnog natječaja (listovi 125-126 spisa), u presliku liste kandidata za učitelja informatike Komisije za provođenje natječaja tuženika od 26.9.2022. (list 127 spisa), u Listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja te vrijeme i mjesto održavanja testiranja temeljem predmetnog natječaja tuženika od 29.9.2022. (list 128 spisa), u presliku zapisnika tuženika do 3.11.2022. (listovi 129 i 130 spisa), u presliku obavijesti tuženika o rezultatima natječajnog postupka od 4.11.2022. (list 131 spisa), u presliku izvoda iz Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (listovi 132-134 spisa), te u presliku potvrda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti tužitelja od 27.2.2023.

7. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja da po službenoj dužnosti pribavi dodatnu dokumentaciju od tuženika koja se odnosi na provođenje predmetnog natječaja, s obzirom da je tuženik priložio svu relevantnu dokumentaciju na temelju koje se može donijeti odluka o u ovom sporu. Posebno valja naglasiti da je tužitelj kao dodatnu natječajnu dokumentaciju predložio pribavu diplome za primljenu kandidatkinju primljenu na predmetnom natječaju ĆG, na okolnost da ista doista ima stručnu spremu za koju je natječajnom postupku utvrđeno da ju ima, a koji dokazni prijedlog je sud također odbio kao nepotreban jer tužitelj niti jednim svojim dokazom, niti navodom, nije doveo u sumnju vjerodostojnost isprava na temelju kojih je tuženik u predmetnom natječajnom postupku utvrdio da kandidatkinja ĆG zadovoljava sve potrebne uvjete za primanje u radni odnos, pa tako i isprava iz kojih je utvrdio da ima odgovarajuću stručnu spremu, a pored toga, valja navesti da je tužitelj, nakon završetka predmetnog natječajnog postupka, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama ( NN 25/13, 85/15 i 69/22), imao pravo uvida u natječajnu dokumentaciju, a tužitelj nije dokazao da bi takav uvid zatražio, niti naveo da bi mu to pravo od strane tuženika bilo onemogućeno.

8. Sud je odbio i dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem svjedoka poimence nabrojanih u tužbi, te u podnescima tužitelja od 10. svibnja 2023. (listovi 288-320 spisa), od 7. srpnja 2023. (listovi 326-359 spis), od 13. rujna 2023. (listovi 406-439 spisa), od 10. studenog 2023. (listovi 454-488 spisa), od 8. siječnja 2024. (listovi 492- 526 spisa), od 9. veljače 2024. (listovi 538-573 spisa) iz razloga što su svi navedeni svjedoci, osim svjedokinje ĆG, te djelatnika tuženika, predloženi u odnosu na činjenice koje se tiču provođenja drugih natječajnih postupaka kod drugih javnih službi, ili na okolnost da je tužitelj žrtva kontinuirane i sustavne diskriminacije pravnog sustava u institucijama Krapinsko-zagorske županije već duži niz godina, a što nisu činjenice koje su bitne za donošenje odluke o konkretnom tužbenom zahtjevu.

9. U tužbi, te u citiranim podnescima tužitelj je predložio i saslušanje djelatnika tuženika, i to GG, ŽG, CG, ČG, MG, LG, HG, JG, AG, TG, PG, OG, DG i RG, te predsjednika i svih članova aktualnog i prethodnog Školskog odbora Osnovne škole Đurmanec pri čemu nije obrazložio na koju točno okolnost predlaže saslušanje navedenih svjedoka, a ukoliko ih je predložio na okolnost provođenja predmetnog natječaja, saslušanje istih je nepotrebno iz razloga što se iz priloženih isprava mogu utvrditi sve bitne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu pa je sud i izvođenje tih dokaza odbio kao nepotrebne.

10. Iz istog razloga, tj. iz razloga što se iz priloženih isprava mogu utvrditi sve bitne činjenice, sud je kao nepotrebne odbio i dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem tužitelja kao stranke, te svjedokinje ĆG, kandidatkinje koja je primljena u radni odnos kod tuženika u predmetnom natječajnom postupku.

11. Isto tako, sud nije analizirao ni dokaze u vidu isprava koje je tužitelj priložio u spis uz svoje naprijed citirane podneske jer se i navedeni dokazi ne odnose na provođenje konkretnog natječajnog postupka, već na druge natječajne postupke na koje se tužitelj javljao kod drugih javnih službi i ustanova, ili na druge natječajne postupke kod ovdje tuženika, te koje je tužitelj također priložio na okolnost "sustavnog i kontinuiranog diskriminiranja po osnovi političkog i javnog djelovanja, obrazovanja, akademskog i profesionalnog statusa, ustavnog prava na jednaku dostupnost javnoj službi i zapošljavanju i ustavnog prava na život i zaradu za život", a koje okolnosti nisu bitne za donošenje odluke u ovom sporu u kojem se odlučuje je li tužitelj bio diskriminiran od strane tuženika prilikom provođenja konkretnog, predmetnog natječaja.

12. Medicinska dokumentacija FG, majke tužitelja, koju je tužitelj priložio u spis, također nije bitna za ishod ovog postupka jer nema nikakve veze s provođenjem predmetnog natječaja niti s eventualnom diskriminacijom tužitelja u tom postupku.

13. Isto tako, za odluku u ovom sporu nisu bitne ni potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koje je tužitelj tijekom postupka dostavljao u spis s različitim datumima izdavanja, a iz kojih proizlazi da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba jer, prije svega, tužitelj uopće nije obrazložio na koju okolnost navedene potvrde prilaže u spis, niti iz istih proizlaze činjenice koje su bitne za odluku u ovom sporu.

14. Analizirajući dokaze koje je sud odlučio provesti u ovom postupku utvrđeno je da tužbeni zahtjevi tužitelja nisu osnovani.

15. Iz isprava koje prileže spisu, a koje se odnose na provođenje predmetnog natječajnog postupka, proizlazi sljedeće:

- da je tuženik Povjerenstvu na razini županije/grada, dana 3.8.2022., podnio Prijavu potrebe za zapošljavanje učitelja/ice informatike radi popunjavanja upražnjenog radnog mjesta za 40 sati tjednog radnog vremena na određeno vrijeme zbog privremene odsutnosti zaposlenika koji se nalazi na rodiljnom dopustu i da je radno mjesto potrebno popuniti s danom 1. 9.2022.,

- da je Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, šport i tehničku kulturu KZŽ, dana 11.8.2022., obavijestio tuženika da u evidenciji Upravnog odjela nema zaposlenika profila učitelja informatike za 40 sati tjedno na određeno vrijeme,

- da je tuženik 5.9.2022. donio Odluku o imenovanju komisije za provedbu natječajnog postupka za provedbu natječaja za učitelja informatike po naprijed navedenoj prijavi za zapošljavanje, koja je imenovana u sastavu: GG, tajnik OŠ Đurmanec-predsjednik, CG, pedagog OŠ Đurmanec-član i ZG, učiteljica informatike-član,

- da je tuženik raspisao natječaj za prijem u radni odnos za popunu radnog mjesta „učitelja informatike, m/ž, 1 izvršitelj na određeno, puno radno vrijeme (40 sati tjedno) koji je objavljen na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 12. rujna 2022.,

- da je Komisija za provođenje natječaja tuženika 26.9.2022. utvrdila Listu kandidata koji su se prijavili na navedeni natječaj, a koja se sastoji od kandidata: 1. BG (tužitelj), dipl. informatičar (magistar znanosti) + PPDM izobrazba 2. ĆG, mag. engleskog jezika i književnosti i mag. edukacije informatike i 3. NG, stručni prvostupnik ing. informacijskih tehnologija,

- da je Komisija za provođenje natječaja tuženika 29.9.2022. utvrdila Listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja, te mjesto i vrijeme održavanja testiranja, a u koju je uvrštena jedino kandidatkinja ĆG koja je i pozvana na testiranje,

- da je na zapisniku sa 11. sjednice Školskog odbora tuženika održane 3.11.2022. ravnatelj obavijestio prisutne da je proveden natječajni postupak za učitelja informatike na određeno, puno radno vrijeme te predložio da se u radni odnos primi kandidatkinja ĆG, mag. engleskog jezika i književnosti i mag. edukacije informatike,

- da je tuženik 14.11.2022. svim kandidatima natječajnog postupka poslao obavijest da je na temelju provedenog natječajnog postupka donijeta odluka da se radni odnos zasnuje s kandidatkinjom ĆG,

- da je tužitelj 6.10.2022., na dopis tuženika od 29. rujna 2022. podnio prigovor, te požurnicu na rješavanje tog prigovora

16. Činjenice koje proizlaze iz naprijed navedenih isprava tužitelj niti nije posebno osporio.

17. Sporno je, u bitnome, je li tuženik prilikom provedbe predmetnog natječaja diskriminirao tužitelja po osnovi obrazovanja, ustavnog prava na jednaku dostupnost javnih službi prilikom zapošljavanja i ustavnog prava na rad i zaradu za život.

18. Prema odredbi čl. 107. st. 1. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ( NN 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 133/2020, 151/2022 , dalje – ZOOOSŠ), radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja koji se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama školskih ustanova. Prema stavku 9. navedenog članka, način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u školskim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, odnosno kandidata koje je uputilo nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured, kao i odredbe vezane uz sastav posebnog povjerenstva koje sudjeluje u procjeni kandidata uređuju se pravilnikom školske ustanove, na koji suglasnost daje nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured. Prema stavku 11. navedenog članka ZOOOSŠ-a, radni odnos može se zasnovati i bez natječaja na određeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, a radni odnos se zasniva na rok od 60 dana.

19. Prema odredbi čl. 114. ZOOOSŠ-a ravnatelj samostalno odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u slučaju kada zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu treba zaposliti osobu na vrijeme do 60 dana.

20. Prema odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/2022, dalje: - ZR), koji Zakon, prema članku 1., kao opći propis regulira radne odnose u svemu što nije regulirano nekim posebnim propisom, propisuje da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Prema čl. 7. st. 4. tog Zakona, zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući i kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima.

21. Prema odredbi čl. 1. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08. i 112/12, dalje – ZSD), tim se zakonom osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvaraju se pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rasne ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. Prema stavku 2. tog članka, diskriminacijom u smislu ovog Zakona smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovog članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskom li drugim vezama. Prema čl. 2. st. 1. tog Zakona, izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ovog Zakona kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, a prema stavku 2. neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st. 1. ovog Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna. Dakle, za utvrđivanje diskriminacije je, osim postojanja koje od osnova iz čl. 1. t. 1. navedenog Zakona, nužno i da postoji relacija prema kojoj drugoj osobi u usporedivoj situaciji. Prema odredbi čl. 16. st. 1. ZSD-a, svatko tko smatra da mu je zbog diskriminacija povrijeđeno neko pravo može tražiti zaštitu tog prava u postupku u kojem se o tom pravu odlučuje kao o glavnom pitanju, a može tražiti i zaštitu u posebnom postupku propisanom u članu 17. ovog Zakona kojim su regulirane posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije kako je to već navedeno u ovom obrazloženju, a prema stavku 3. tog članka zahtjevi iz stavka 1. ovog članka mogu se istaknuti zajedno sa zahtjevima za zaštitu drugih prava o kojima se odlučuje u parničnom postupku ako su svi zahtjevi u međusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno nadležan za njih, bez obzira na to je li za te zahtjeve propisano rješavanje u redovitom ili u posebnom parničnom postupku, osim sporova o smetanju posjeda.

22. Prema odredbi čl. 20. st. 1. ZSD-a, ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama ovog Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

23. Imajući u vidu prethodno navedene činjenice te ocjenjujući sve izvedene dokaze u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, sud utvrđuje da u konkretnom slučaju nije bilo diskriminacije tužitelja po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život, kao ni po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD-a, a koja bi bila u vezi s postupkom provođenja predmetnog natječaja za izbor učitelja informatike.

24. Također je utvrđeno da je tuženik predmetni natječajni postupak proveo u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima koje je bio dužan primijeniti prilikom provođenja istog.

25. Tuženik je pravilno postupio, te pravilno primijenio odredbe ZOOOSŠ-a i Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN 6/19. i 75/20, dalje - Pravilnik) prema kojima je u Listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja prema uvrstio jedino kandidatkinju ĆG, te istu pozvao na testiranje, dok je eliminirao druge pravovaljano prijavljene kandidate s potpunim prijavama, i to tužitelja, te kandidata NG.

26. Tako je odredbom čl. 105. st. 6. ZOOOSŠ-a propisano da Poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila: a) studij nastavničkoga smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini sveučilišnog diplomskog studija ili sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija,

b) 1. studij odgovarajuće vrste na razini sveučilišnog diplomskog studija ili sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija ili stručni diplomski studij odgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko- metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka 2. četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) sveučilišni prijediplomski ili stručni prijediplomski studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.

27. Dakle, sukladno naprijed citiranoj odredbi ZOOOSŠ-a, te Pravilniku postoje skupine A, B i C vrste obrazovanja za određeno radno mjesto u osnovnim školama. Za učitelja informatike u osnovnim školama sukladno čl. 105. st. 6. ZOOOSŠ-a i Pravilniku, u A skupinu ulaze učitelji informatike koji imaju stečeni akademski naziv mag. edukacije informatike ili profesor informatike, a u B skupinu ulaze učitelji koji imaju stečeni akademski naziv dipl. informatičar ili mag. informatike. S obzirom da je prijavljena kandidatkinja ĆG, kao mag. edukacije informatike, bila jedini kandidat koja je ispunjavala propisane kriterije za A skupinu, to je tuženik pravilno iz daljnjeg natječaja eliminirao tužitelja, koje je, po kriteriju svojeg obrazovanja, ispunjavao uvjete za B skupinu i kandidata NG , te je jedino kandidatkinju ĆG uvrstio u Listu kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja, te istu pozvao na testiranje.

28. Prema tome, provedenim dokazima utvrđeno je da tuženik prilikom provođenja predmetnog natječaja nije počinio niti jednu povredu postupka, niti da bi tužitelj konkretnom slučaju prilikom provođenja predmetnog natječaja bio diskriminiran po osnovi obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život, kao ni po bilo kojoj drugoj osnovi iz čl. 1. st. 1. ZSD-a.

29. Diskriminaciju tužitelja od strane tuženika ne može predstavljati niti činjenica da se tužitelj javljao na brojne druge natječaje ustanova i institucija, makar one imale i istog osnivača, na kojima također nije izabran, niti što je (kao i u ovome predmetu) podnosio prijave raznim tijelima zbog čega je sud i odbio njegov prijedlog za pribavljanjem takve dokumentacije jer to s tuženikom i predmetnim natječajem nikakve veze nema.

30. Sukladno navedenom, sud utvrđuje da tužitelj nije učinio ni vjerojatnim da je u vezi postupka provedbe predmetnog natječaja došlo do njegove diskriminacije pa je valjalo tužbene zahtjeve tužitelja pod točkama 1. i 2. odbiti kao neosnovane, kao što je odlučeno u izreci presude pod točkom II.

31. Budući da tužitelj u cijelosti nije uspio u sporu, valjalo mu je, na temelju odredbe iz čl. 154. st. 1. ZPP-a, naložiti da tuženiku nadoknadi parnični trošak. 32. Prilikom odmjeravanja troškova tuženiku, primijenjena je Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN138/23, dalje – Tarifa) jer je tuženika u ovom sporu zastupao odvjetnik.

33. Tuženiku su, prema troškovniku izjavljenom na glavnoj raspravi od 3. travnja 2024., a prema v.p.s. u iznosu od 6.636,14 EUR, dosuđeni troškovi sastava odgovora na tužbu, prema Tbr. 8. st. 1 Tarife u iznosu od 100 bodova, odnosno 200,00 EUR-a, za zastupanja na ročištima od 3. travnja 2024. i 11. siječnja 2024., Prema Tbr. 9 . st. 1 Tarife za svaku radnju u iznosu od 100 bodova, odnosno, 200,00 EUR, sve uvećano za PDV 25%, što ukupno iznosi 750,00 EUR. Tuženiku su, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP- a, dosuđene i zatražene zakonske zatezne kamate na parnični trošak, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi određenoj na temelju odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, navedenoj u izreci.

34. Na osnovu navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom II.

U Krapini, 19. prosinca 2024.

S u t k i n j a :

Sanja Leskovar – Hostić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu, pisano, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. tužitelj

2. pun. tuženika