REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9729/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Paratus d.o.o., Matije Gupca 12, Rijeka i II. okrivljene odgovorne osobe CĆ, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22.), odlučujući o žalbi tužitelja, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Sektora za pravne, opće i poslove gospodarenja imovinom Zavoda, Rijeka, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Prekršajnog odjela, broj: Pp-5103/2021 od 3. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 19. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Sektora za pravne, opće i poslove gospodarenja imovinom Zavoda, Rijeka i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
4. Žalitelj u žalbi navodi kako smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nema zakonska obilježja predmetnog prekršaja, odnosno da je u fazi ispitivanja optužnog prijedloga pogrešno zaključio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, a da za takav zaključak nije dao nikakve razloge. Žalitelj, naprotiv tvrdi da optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 112. st. 1. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno da iz stanja spisa proizlazi da činjenični opis djela sadrži sve bitne elemente, pa time nije bilo razloga za oslobođenje od optužbe. Dodatno, ističe da je sve detaljno pojašnjeno u obrazloženju, te smatra da je prvostupanjski sud trebao zakazati glavnu raspravu i provesti sve potrebne dokaze, valjano ih ocijeniti i donijeti odluku o krivnji okrivljenika, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju čl.161. st 6. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenike oslobodio od optužbe i za takvu odluku je dao valjane razloge s kojima se slaže i ovaj sud, jer djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
8. Naime, okrivljenici su oslobođeni od optužbe, kako im je optužnim prijedlogom bilo stavljeno na teret, da kao obveznici dostavljanja podataka za vođenje matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nisu u zakonskom roku dostavili podatke o promjeni tijekom osiguranja, odnosno nisu u roku od 24 sata od nastale promjene, istu prijavili.
9. Takav činjenični opis djela nije potpun te djelo, na način kako je opisan ne predstavlja prekršaj jer u činjeničnom opisu radnje prekršaja nije navedeno za kojeg poimenice određenog radnika i koje to konkretne podatke okrivljenici nisu dostavili niti je navedeno kada je točno nastala navedena promjena a od koje bi tekao rok od 24 sata za prijavu, koje činjenice su odlučne i čine bitne konstitutivne elemente prekršaja, kako je to valjano obrazložio i prvostupanjski sud, odnosno isto je navedeno samo u okviru zakonskog opisa djela. Pri tome se ističe kako sva bitna obilježja prekršajnog djela moraju biti sadržana u činjeničnom opisu radnje prekršaja, a ne u obrazloženju optužnog prijedloga, niti je dostatno da ista proizlaze iz stanja spisa, na što se poziva žalitelj, zbog toga jer je sud kod donošenja odluke o postojanju djela, vezan isključivo činjeničnim opisom radnje prekršaja koji predstavlja buduću izreku presude, a ne obrazloženjem optužnog akta.
10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je donio pravilan zaključak da djelo, na način kako je opisano u činjeničnom opisu radnje prekršaja, za koje se okrivljenici optužnim prijedlogom optužuju, po propisu nije prekršaji, te je na temelju takvog zaključka pravilno primijenio odredbu čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona i okrivljenike oslobodio od optužbe.
11. Nadalje, prvostupanjski sud nije bio dužan provoditi glavnu raspravu i na istoj utvrđivati sve relevantne činjenice, na što ukazuje žalitelj, budući da odredba čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona propisuje da će sud, ukoliko ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, a što je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju i učinio. Stoga je trebalo odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom su okrivljenici oslobođeni od optužbe, za djelo opisano u izreci, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuju, na način na koji je opisan u činjeničnom opisu radnje prekršaja, po propisu nije prekršaj.
12. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
-
-
Zagreb 19. prosinca 2024.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
