Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-32/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Marijanki Salopek, u izvanparničnom predmetu predlagateljice MĆ iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB-84397956623, zastupanog po punomoćnici UĆ, zaposlenici protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbama protustranka izjavljenim protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: R1 Ob-106/2023-6 od 4. travnja 2024., 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbijaju se žalba predlagateljice i žalba protustranke kao neosnovane i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: R1 Ob- 106/2023-6 od 4. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

»Predlagateljica MĆ iz [adresa] odbija se s neosnovanim prijedlogom koji glasi: "Utvrđuje se da su predlagateljica MĆ iz [adresa] M živjela u izvanbračnoj zajednici sa ŽĆ od 1965. do njegove smrti 6. veljače 2014.«

2. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno podnijela predlagateljica zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Ističe da je u ostavinskom postupku utvrđena nasljednicom iza pok. KĆ, kao izvanbračna supruga ostavitelja, pa ukazuje da sud primjenjuje dvostruke kriterije kada u ovom postupku odbija njezin prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice s pok. ŽĆ. Predlaže preinačenje rješenja (u žalbi navedeno poništenje rješenja) i usvajanje prijedloga.

2.1. Žalbu protiv rješenja pravovremeno je podnijela i protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Osporava kao pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da HZMO nije pasivno legitimiran u ovakvoj vrsti predmeta. Ističe da je HZMO po zakonu dužan štititi pravne interese svih građana i Državni proračun i da se onemogućavanjem HZMO da sudjeluje u predmetnom postupku čini izravna šteta Državnom proračunu. Predlaže ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak

3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

4. Žalba su neosnovane.

5. Prvostupanjski sud je utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti prijedloga za utvrđivanje izvanbračne zajednice, za svoju odluku je dao jasne razloge i rješenje se može ispitati, a ovaj sud ne nalazi bitne povrede postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 65. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Materijalno pravo, odredbe Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., dalje: ObZ) su pravilno primijenjene.

6. Sud tijekom postupka pazi po službenoj dužnosti na stranačku sposobnost, u skladu sa člankom 83. ZPP, čije se odredbe primjenjuju u ovoj pravnoj stvari temeljem članka 346. ObZ.

7. Predlagateljica je pokrenula ovaj izvanparnični postupak radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice u skladu sa člankom 22. stavkom 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22, dalje: ZOMO).

8. Člankom 22. stavkom 3. ZOMO, u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku, ne daje se HZMO status protustranke, već je propisano u kojem sudskom postupku se utvrđuje izvanbračna zajednica.

9. Člankom 11. ObZ je propisano da se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka (stavak 1. toga članka ).

9.1. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. toga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova (stavak 2. istog članka ObZ).

10. Ako posebnim zakonom (npr. Zakon o nasljeđivanju, „Narodne novine“, broj: 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, „Narodne novine“, broj: 121/17., 98/19., 84/21. i 156/23.) nije nešto drugo propisano, za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice primjenjuju se odredbe ObZ, pa slijedom toga HZMO nije pasivno legitimiran za utvrđenje izvanbračne zajednice. Takvo pravno shvaćanje zauzela je i sudska praksa u istovrsnim predmetima (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske Revd 3557/2023-2 od 22. studenog 2023. i Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024.

11. Dakle, status predlagateljice u ostavinskom postupku, kao izvanbračne supruge pok. KĆ, utvrđen je u skladu s odredbama Zakona o nasljeđivanju, dok se u ovom predmetu status izvanbračne zajednice utvrđuje prema odredbama ObZ. Slijedom toga, ne radi se o primjeni dvostrukih mjerila kod utvrđivanja da li je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. KĆ, već se ta činjenica utvrđuje primjenom različitih zakona, u odnosu na različite stranke postupka.

12. Pobijanim rješenjem prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice odbijen je zbog nedostatka pasivne legitimacije i prvostupanjski sud je pravilno zaključio da HZMO ne može biti stranka u ovoj pravnoj stvari, s pozivom na recentnu sudsku praksu u istovrsnim predmetima.

13. Za svoju odluku sud je dao jasne razloge, koje u cijelosti prihvaća ovaj sud, što žalbe predlagateljice i protustranke nisu uspjele dovesti u sumnju.

14. Uvažavajući navedeno, žalbe su odbijene kao neosnovane i potvrđeno je pobijano rješenje (članak 380. točka 2. ZPP, u vezi sa člankom 346. ObZ).

Sisak, 19. prosinca 2024.

Sutkinja

Marijanka Salopek