Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Ovr-14/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Damiru Roniću kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB 61817894937, protiv ovršenika MV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe iseljenjem i predajom u posjed , odlučujući o žalbama ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 11. svibnja 2023. broj Ovr-1838/2022-25 i od 20. listopada 2023. broj Ovr-1838/2022-41, 19. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Žalbe ovršenika u cijelosti se uvažavaju, a prvostupanjska rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 11. svibnja 2023. broj Ovr-1838/2022-25 i od 20. listopada 2023. broj Ovr-1838/2022-41 se ukidaju i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem od 11. svibnja 2023. o dbijeni su prijedlozi ovršenika od 30. ožujka i 21. travnja 2023. za odgodu ovrhe određene rješenjem o ovrsi naslovnog suda od 28. lipnja 2022., broj Ovr-1838/2022, kao neosnovani.
2. Protiv tog rješenja u zakonskom roku žali se ovršenik ne navodeći zakonske žalbene razloge, ali je iz žalbe vidljivo da se žalba podnosi zbog pogrešne primjene odredaba ovršnog postupka. Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak ili da isto preinači i odgodi predmetnu ovrhu.
3. Prvostupanjskim rješenjem od 20. listopada 2023. utvrđeno je da je dovršena ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 28. lipnja 2022. broj Ovr-1838/2022.
4. Protiv tog rješenja u zakonskom roku žali se ovršenik zbog svih zakonom predviđenih razloga navodeći da se ovrha ne može smatrati dovršenom jer još nije pravomoćno odlučeno o žalbi ovršenika protiv rješenja istog suda od 11. svibnja 2023. broj Ovr- 1838/2022-25 te iz razloga što je on tražio da ga se uvede u posjed predmetnog stana jer su u njemu ostale njegove pokretnine. Predlaže da drugostupanjski sud njegovu žalbu uvaži, a pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
6. Žalbe ovršenika su u cijelosti osnovane.
7. U odnosu na žalbu ovršenika protiv rješenja od 11. svibnja 2023. broj Ovr- 1838/2022-25:
Prvostupanjski sud u svom rješenju navodi da temeljem odredbe članka 65. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.; dalje: OZ) sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu samo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz kumulativno ispunjenje jednog od uvjeta iz stavka 1. istog članka, a kao jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe navodi i činjenicu da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, dok točka 5. iste odredbe kao kumulativni uvjet navodi podnošenje tužbe radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u skladu s člankom 52. ili 55. OZ-a. Nadalje članak 70. stavak 1. OZ-a propisuje da ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu. U konkretnom postupku ovršenik je podnio žalbu protiv rješenja kojim je određena ovrha i podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Žalba ovršenika je pravomoćno odbijena, no ovršenik pred ovim sudom vodi parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u predmetu pod brojem P-6250/2022 te je time ispunjen jedan kumulativni uvjet za odgodu ovrhe naveden u članku 65. stavak 1. OZ-a. Međutim, za određivanje odgode ovrhe potrebno je i da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik u prijedlogu za odgodu nije niti učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, već samo navodi da bi provedbom ovrhe ispražnjenjem nekretnine koja je njegov dom, pretrpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu - gubitak jedinog doma i pogoršanje zdravstvenog stanja.
8. Stajalište prvostupanjskog suda je da kad se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Iako je nesporna činjenica da ovršenicima provedbom ovrhe po prirodi stvari uobičajeno nastaje određena šteta, istu štetu samu po sebi nije moguće promatrati kao nenadoknadivu ili teško naknadivu štetu u smislu članka 65. OZ-a. Usvajanjem takvog stajališta povrijedilo bi se pravo ovrhovoditelja da na zakonit i brz način ostvari svoje pravo koje je već prethodno utvrđeno ovršnom ispravom donesenom u zakonom propisanom postupku, odnosno na zakonom propisan način. Zbog toga prvostupanjski sud smatra da nesporne tegobe koje će ovršeniku nastati uslijed provedbe ovrhe ne mogu pogađati ovrhovoditelja u ostvarenju prava u ovršnom postupku te iste mogu predstavljati nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a isključivo ako bi ovršenik u prijedlogu za odgodu učinio vjerojatnim da nakon provedbe ovrhe ne bi u postupku protuovrhe mogao namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Međutim, ovršenik u prijedlogu za odgodu nije naveo okolnosti iz kojih proizlazi da ovršenik protiv ovrhovoditelja ne bi mogao ostvariti pravo na povrat ukoliko bi bila usvojena žalba ovršenika ili bi u posebnom postupku bilo utvrđeno da je predmetna ovrha nedopuštena. Upravo suprotno, budući da je ovrhovoditelj u ovom postupku tijelo lokalne samouprave (Grad Zagreb) razumno je za očekivati da bi isti postupio sukladno odluci državnih pravosudnih tijela kojom bi se ovrha potencijalno utvrdila kao nedopuštenom.
9. Također prvostupanjski sud je u obrazloženju svog rješenja proveo test razmjernosti u odnosu na prigovor ovršenika o povredi prava na domu i taj test razmjernosti proveo je bez očitovanja predmetnih stranaka i utvrđenja određenih činjenica te je utvrdio da je nakon provedenog testa razmjernosti utvrdio da prigovor ovršenika u odnosu na povredu prava na dom nije osnovan. Također prvostupanjski sud je utvrdio da u pogledu prigovora ovršenika na ovlast sudskog savjetnika za donošenje sudskog zaključka o iseljenju u ovom postupku taj prigovor nije odlučan za odlučivanje o odgodi ovrhe i ne predstavlja razlog za odgodu ovrhe. Radi svega navedenog prvostupanjski sud odbio je prijedloge ovršenika za odgodom ovrhe. Međutim, prvostupanjski sud nije pravilno utvrdio činjenično stanje i nije pravilno primijenio odredbu članka 65. OZ-a kada je odbio prijedloge ovršenika za odgodom ovrhe.
10. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je ispunjen jedan kumulativni uvjet za odgodu ovrhe, a to je da je ovršenik podnio žalbu te da je u odnosu na navode žalbe upućen na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koju parnicu vodi kod istoga suda pod brojem P-6250/2022. Međutim, prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo u odnosu na drugi kumulativni uvjet, a to je da li je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Naime, prvostupanjski sud smatra da bi prilikom ispitivanja vjerojatnosti da li ovršenik trpi nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu težište ispitivanja trebalo usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Međutim, u konkretnom slučaju ovakav stav prvostupanjskog suda je potpuno neutemeljen i neprimjenjiv. Ovrha se u ovom predmetu vodi radi iseljenja ovršenika iz stana, dakle radi se o nenovčanoj tražbini pa nije jasno od kakvog su utjecaja imovinske prilike ovrhovoditelja na činjenicu da će ovršenik biti iseljen iz nekretnine u kojoj živi i na koji način bi u postupku protuovrhe nakon što ovrhovoditelju bude predan posjed stana ovršenik mogao u postupku protuovrhe namiriti svoju tražbinu odnosno kako bi ponovno mogao doći do posjeda stana. Po ocjeni ovoga suda nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u postupku ovrhe radi iseljenja i predaje u posjed stana sastoji se upravo u nemogućnosti ovršenika da i dalje koristi stan u kojem živi odnosno u gubitku njegovog doma. Gubitak doma kao jedna od temeljnih ljudskih prava i sloboda predstavlja po ocjeni ovoga suda nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu zbog čega je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 65. OZ-a kada je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe upravo zbog nepostojanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete zbog gubitka doma. Također provođenje testa razmjernosti od strane prvostupanjskog suda bez učešća predmetnih stranaka u ovršnom postupku, u kojem se ne utvrđuju činjenice, je potpuno nepravilno iz razloga što je provođenje testa razmjernosti kontradiktoran postupak, a osim toga niti ovršeniku, a niti ovrhovoditelju nije dana mogućnost da se očituju u odnosu na taj prigovor prava na dom niti je utvrđeno da li je ovrhovoditelj doista imao opravdanih razloga tražiti iseljenje ovršenika koji je bio najmoprimac i koji je prema svojim navodima tijekom postupka od ovrhovoditelja zatražio sklapanje novog ugovora o najmu, a o čemu se ovrhovoditelj nije očitovao. Zbog toga i taj dio prvostupanjskog rješenja nije pravilan niti je test razmjernosti u odnosu na prigovor ovršenika zbog povrede prava na dom proveden na zakonit način. 11. Radi naprijed navedenih razloga proizlazi da je žalba ovršenika osnovana zbog čega je istu valjalo u cijelosti uvažiti i prvostupanjsko rješenje od 11. svibnja 2023. broj Ovr- 1838/2022-25 ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. 12. U odnosu na žalbu ovršenika protiv rješenja od 20. listopada 2023. broj Ovr- 1838/2022-41:
Prvostupanjski sud u obrazloženju svojeg rješenja navodi da je uvidom u zapisnik sudskog ovršitelja o provedbi ovrhe od 13. listopada 2023. utvrđeno da je ovrha provedena odnosno da je sudski ovršitelj predmetnu nekretninu predao u posjed ovrhovoditelju, slobodnu od osoba i stvari ovršenika. Odredbom članka 73. stavak 1. OZ- a propisano je da se postupak ovrhe smatra dovršenim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnoga prijedloga, provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe, dok je odredbom stavka 2. istog članka propisano da će dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud utvrditi rješenjem. Odredbom članka 256. stavak 1. OZ-a propisano je da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine provodi tako da sudski ovršitelj, nakon što udalji osobe i ukloni stvari s te nekretnine, predaje nekretninu u posjed ovrhovoditelju. S obzirom da je sudski ovršitelj na uredovanju održanom 13. listopada 2023. predmetnu nekretninu predao u posjed ovrhovoditelju te time proveo posljednju ovršnu radnju u ovom postupku, prvostupanjski sud je na temelju odredbe članka 73. stavak 1. i 2. OZ-a utvrdio da je ovrha u ovom predmetu dovršena. Međutim, po ocjeni ovoga suda prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da je ovrha u ovom predmetu dovršena.
13. Točna je tvrdnja prvostupanjskog suda da je odredbom članka 73. OZ-a između ostalog propisano da je ovrha dovršena provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava, a da je u ovom postupku sudski ovršitelj predao nekretninu ovrhovoditelju u posjed. Međutim, bez obzira što je nekretnina predana ovrhovoditelju u posjed po ocjeni ovoga suda nije se moglo utvrditi da je ovrha u ovom predmetu dovršena. Ovršenik je u ovom postupku podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi te je u odnosu na tu žalbu između ostalog upućen na parnicu koja se vodi kod istoga suda pod brojem P- 6250/2022 radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a koji postupak još nije pravomoćno dovršen. Nadalje, ovršenik je podnio prijedlog za odgodu ovrhe o kojoj prvostupanjski sud nije pravomoćno odlučio prije nego što je proveo radnju predaje u posjed nekretnine ovrhovoditelju. Prema odredbi članka 65. stavak 5. OZ-a za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ona provodi, a koja odredba se mora tumačiti na način da dok nije pravomoćno odlučeno o odgodi ovrhe po prijedlogu ovršenika ovršni sud ne može poduzimati radnje kojima se ovrha provodi. Kako je radnja predaje nekretnine u posjed ovrhovoditelju poduzeta prije pravomoćnosti rješenja o odbijanju prijedloga za odgodu, a protiv koje je odluke je žalbu podnio ovršenik, a koja žalba je usvojena, proizlazi da nije bilo mjesta provođenju radnje predaju posjed nekretnine od strane prvostupanjskog suda zbog čega se nije moglo donijeti niti rješenje o dovršetku ovrhe. Kada bi se dovršetak ovrhe utvrđivao samo nakon provođenja posljednje ovršne radnje, a koja je poduzeta nepravilno i suprotno odredbama Ovršnog zakona tada bi ovršenik u takvoj situaciji bio onemogućen da u ovršnom postupku štiti svoja prava, tako da po ocjeni ovog suda sve dok nije riješena žalba ovršenika protiv rješenja kojim je odbijen njegov prijedlog za odgodu ovrhe ne može se smatrati da je ovrha dovršena.
14. Također ovršenik je tijekom ovog ovršnog postupka podneskom zatražio od suda da otkloni nepravilnosti pri provedbi ovrhe i to iz razloga što je zaključak od 10. siječnja 2023. broj Ovr-1838/2022-12 kojim je određena ovršna radnja udaljenja ovršenika i uklanjanje stvari iz predmetne nekretnine te predaje nekretnine ovrhovoditelju donio sudski savjetnik, a ne sudac što je u suprotnosti sa odredbom članka 10. Ovršnog zakona. Kada stranka u smislu odredbe članka 49. OZ-a zatraži otklanjanje nepravilnosti tijekom ovršnog postupka ukoliko je taj zahtjev osnovan sukladno odredbi članka 49. stavak 2. OZ-a sud može zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje tijekom ovršnog postupka. Međutim, prvostupanjski sud o podnesku ovršenika od 30. ožujka 2023. nije donio nikakvu odluku, već je ignorirajući taj podnesak nastavio ovršni postupak. Ukoliko bi podnesak ovršenika kojim traži otklanjanje nepravilnosti tijekom ovršnog postupka bio osnovan, posljedica bi bila ukidanje zaključka o provedbi ovrhe od 10. siječnja 2023. kojeg je donio sudski savjetnik i u tom slučaju ovrha predajom nekretnine u posjed ovrhovoditelju bila bi provedena bez odgovarajućeg zaključka odnosno odluke suda o provođenju te ovršne radnje. Zbog toga i iz tog razloga nije bilo uvjeta da se utvrdi da je ovrha dovršena u ovom predmetu bez obzira što je provedena radnja predaje u posjed nekretnine ovrhovoditelju.
15. Radi naprijed navedenog valjalo je uvažiti žalbu ovršenika i ukinuti prvostupanjsko rješenje od 20. listopada 2023. broj Ovr-1838/2022-41 i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak u kojem će uvažavajući navode ovoga suda iz ove odluke prvenstveno odlučiti o zahtjevu ovršenika da se otklone nepravilnosti u postupku te će ponovno odlučiti o prijedlogu ovršenika za odgodu ovrhe, a tek po pravomoćnosti svih tih odluka odlučit će o tome da li postoje uvjeti za utvrđenje da je ovrha u ovom postupku dovršena.
Koprivnica, 19. prosinca 2024.
Sudac
Damir Ronić
