Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž-648/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od suca Vladimira Šestaka kao predsjednika vijeća, te suca Vladimira Ferenčevića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Sonje Celovec Trivanović kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zlatku Šimeku, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupanog po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj PN-45/2023- 25 od 14. lipnja 2024., 19. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Žalba se uvažava, ukida se pobijana presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini poslovni broj Pn-45/2023-25 od 14. lipnja 2024. a predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je naloženo tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 4.451,33 eura te joj naknadi parnični trošak u iznosu od 1.587,13 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom od 15. lipnja 2024. do isplate.
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tuženik, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je naknada imovinske štete na vozilu tužiteljice počinjene u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovalo vozilo osiguranika tuženika.
6. Sporno je da li se je štetni događaj doista zbio, s tim da tuženik nastanak štetnog događaja osporava tvrdnjom da se oštećenja na vozilima ne poklapaju po mjestu i intenzitetu.
7. Prema tvrdnjama tužiteljice, te iskazu svjedoka ČN, osiguranice tuženika, koja je prema tvrdnji tužiteljice upravljala automobilom Fiat Punto, štetni događaj se je zbio na način da je pri izlasku sa parkirališta trgovačkog centra Kaufland, upravljajući automobilom Fiat Punto, te skrećući pri uključivanju u promet na glavnu cestu u lijevo, prema jugu, navedeni vozač vozila osiguranika tuženika oduzeo prednost prolaza osobnom automobilu marke BMW kojim je upravljala tužiteljica, krećući se od sjevera prema jugu, uslijed čega je došlo do kontakta prednjeg lijevog dijela vozila tužiteljice sa desnim bočnim dijelom vozila osiguranika tuženika.
8. Odlučivši provesti dokaz prometno tehničkim vještačenjem, prvostupanjski sud daje nalog vještaku kao da je između stranaka sporna dinamika prometne nezgode s obzirom na odgovornost za njezin nastanak, a ne kao da je sporan sam nastanak prometne nezgode, odnosno mogućnost nastanka postojećih oštećenja na vozilima s obzirom na njezinu dinamiku opisanu od strane navodnih sudionika u nezgodi. Naknadno se vještak očituje i na navedene odlučne činjenice. Ovo u bitnome na način da navodi da oštećenja na vozilu tužiteljice nisu mogla nastati u prometnoj nezgodi kako ih opisuju sudionice ove prometne nezgode, ali uz daljnje mišljenje da oštećenja po visini i intenzitetu odgovaraju njegovom opisu nastanka prometne nezgode. Pri tome na traženje tuženika da vještak sačini skicu mjesta sa prikazanim položajem vozila u trenutku sraza, vještak navodi da to nije u mogućnosti učiniti, budući da policija nije izlazila na očevid te nisu uzeti svi tragovi s mjesta nezgode.
9. U odnosu na ovakvo mišljenje prometno tehničkog vještaka, treba primijetiti da je vještak u bitnome opisao dinamiku prometne nezgode kako su to opisale i navodne sudionice u nezgodi. Navodi, naime, da se je vozilo BMW kretao iz smjera sjevera prema jugu desnom prometnom trakom te da se je vozilo Fiat u trenutku sudara kretalo djelomično u istome smjeru, budući da je pri uključivanju u promet na glavnu cestu skretanjem u lijevo već bilo pod 45 stupnjeva u odnosu na poprečnu os. S obzirom na navedeno, nije jasno iz kojeg razloga vještak u svome mišljenju navodi da postojeća oštećenja nisu mogla nastati u prometnoj nezgodi kako ju opisuju navodne sudionice. Da li pri tome misli na nešto drugačiju naznaku dinamike koja bi proizlazila iz skica načinjenih pri prijavi štete kod tuženika, ili na onaj dio iskaza tužiteljice gdje ona iznosi takav opis dinamike nezgode iz kojeg bi valjalo zaključiti da je tužiteljičino vozilo nakon prvog kontakta odbačeno na desni rubnjak sa kojeg je ponovno odbačeno na vozilo osiguranika tužene.
10. Također treba reći da vještak u nalazu i mišljenju ne povezuje konkretno dinamiku prometne nezgode sa konkretnim oštećenjima na vozilima. Naime, vještak konkretno navodi koja oštećenja postoje na vozilu tužiteljice ali ne i oštećenja na vozilu osiguranika tuženika, dok u odnosu na mehanizam nastanka oštećenja navodi samo gdje su nastala primarna oštećenja. Navodi, naime, da primarno oštećenje na vozilu tužiteljice započinje na prednjem (lijevom) dijelu vozila a na vozilu osiguranika tužene u dijelu desnog boka (tzv. C stup ili treći stup), bez navođenja koji je to dio vozila po dužini, te uz napomenu da su na tome dijelu vozila čvrsta.
11. U pravu je dakle tuženik kada u žalbi navodi kako uz mišljenje da oštećenja na vozilima po visini i intenzitetu odgovaraju utvrđenoj dinamici prometne nezgode, vještak ne daje usporedbe oštećenja po visini temeljem kojih bi bilo moguće provjeriti njegovo mišljenje, da nije razumljiv dio mišljenja gdje vještak navodi da oštećenja na vozilima nisu mogla nastati u prometnoj nezgodi kako ju opisuju tužiteljica i navedeni svjedok, da se s obzirom na ovakve nedorečenosti u nalazu i mišljenju ne može ocijeniti njegova valjanost, te kada upućuje na pogrešno utvrđeno činjenično stanje zbog toga što ovakve nedostatke prvostupanjski sud nije otklonio novim vještačenjem.
12. Iz navedenog razloga je žalba uvažena te je pobijana presuda ukinuta, kako bi prvostupanjski sud u ponovljenom postupku proveo novo vještačenje u kojemu će vještak određeno navesti koja oštećenja postoje na oba vozila prema priloženim fotografijama te eventualno i drugim ispravama u spisu, te da li po navodnim sudionicama nezgodne, opisana dinamika prometne nezgode ukazuje na takav mehanizam oštećenja na vozilima s obzirom na koji su mogla nastati navedena oštećenja.
Bjelovar, 19. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća
Vladimir Šestak
