REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Osijeku
Stalna služba u Belom Manastiru
Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir
Ovr-4602/2024-6
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Belom Manastiru, po sucu Robertu Gojeviću, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja GP vlasnik [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po OD Rački i kolege iz Zagreba, protiv ovršenika Ricardo d.o.o. Darda, Kudeljara 1A, OIB:83535297393, zastupan po punomoćniku Željku Zrno odvjetniku iz Osijeka, radi odgode pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava, 19. studeni 2024.
r i j e š i o j e
I. Odgađa se pljenidba i prijenos zaplijenjenih sredstava na bankovnim računima ovršenika RICARDO d.o.o., OIB 83535297393, Darda, Kudeljara 1 A po zahtjevu ovrhovoditelja GP vlasnika [obrt] obrta za usluge za naplatu temeljem presude [obrt] poslovni broj Povrv- 53/2022-50 od 29. srpnja 2022. koja je preinačena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-4360/2022 od 3. listopada 2023. do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji.
II. Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za pljenidbom i prijenosom zaplijenjenih sredstava na bankovnim računima ovršenika RICARDO d.o.o., OIB 83535297393, Darda, Kudeljara 1 A po zahtjevu ovrhovoditelja GP vlasnika [obrt] obrta za usluge za naplatu temeljem Presude [obrt] poslovni broj Povrv-53/2022-50 od 29. srpnja 2022. koja je preinačena Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-4360/2022 od 3. listopada 2023.
Obrazloženje
1. Ovršenik u prijedlogu navodi da je ovrhovoditelj 24. siječnja 2024. putem Financijske agencije podnio Zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika temeljem presude [obrt] poslovni broj Povrv-53/2022-50 koja je preinačena Presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-4360/2022. Financijska agencija je postupila po gore opisanoj Presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske kojom je preinačena odluka [obrt], te zaplijenila ukupan iznos od 120.749,77 eura. Ovršenik je 4. siječnja 2024. godio podnio Prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Navodi da bi prijenosom zaplijenjenih sredstava trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu obzirom da je vrlo izgledno da se isti ne bi uspio naplatiti odovrhovoditelja odnosno vratiti iznos od 120.749,77 eura od ovrhovoditelja ukoliko bi mu bio usvojen pravni lijek uzimajući u obzir financijsko i imovinsko stanje ovrhovoditelja. Naime, ovrhovoditelju odnosno obrtu [obrt] račun je u kontinuiranoj blokadi od preko 180 dana odnosno u razdoblju od posljednjih 1095 dana račun je bio blokiran 929 dana. U prilog navedenome ide i činjenica kako je ovrhovoditelj kao fizička osoba vlasnik i još jednog obrta [obrt] koji se bavi identičnom djelatnosti i koji je također u kontinuiranoj blokadi preko 180 dana odnosno u razdoblju od posljednjih 1095 dana račun je bio blokiran 929 dana. Nedvojbeno je kako ovršenik u slučaju povoljne odluke Vrhovnog suda ne bi mogao vratiti predmetni iznos od ovrhovoditelja osobito ako se uzme u obzir da se radi o fizičkoj osobi koja je u kontinuiranoj blokadi. Važno je istaknuti kako ovrhovoditelj predmetnom odgodom ne bi trpio nikakovu štetu obzirom da je iznos od 120.749,77 eura zaplijenjen, te ne postoji opravdani strah da se isti ne bi mogao naplatiti. Važno je istaknuti da je u presudi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske kojom je preinačena odluka [obrt] kojim je bio odbijen tužbeni zahtjev tužitelja ovdje ovrhovoditelja zauzet gotovo nevjerojatan i ničime obrazložen stav kako se primanje ostataka vozila smatra ugovorom o djelu. Navodi kako je svjestan da ovaj Sud ne ulazi u meritum odluke temeljem koje je provedena pljenidba, ali svakako je važno ukazati na isti obzirom da bi Vrhovni sud trebao spriječiti nasilje provođenjem ovrhe koja je utemeljena na nevjerojatnom stavu koji je uz sve to uz suprotnosti sa sudskom praksom. Ovršenik smatra kako su ispunjeni svi zakonski elementi za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava do odluke Vrhovnog suda o reviziji.
2. Prijedlog je dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju koji se na isti očitovao na način da ulaže stvarne i mjesne nadležnosti naslovnog suda. U sporovima između trgovaca stvarno je nadležan Trgovački sud. Nadalje se ulaže prigovor mjesne nadležnosti. Mjesno je nadležan sud koji je opće mjesno nadležan za tuženika (ovrhovoditelja). U ovom slučaju to bi bio Općinski sud u Otočcu. U cijelosti se protivi podnesenom prijedlogu za odgodu pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih sredstava. Ovršenik može podnijeti prijedlog za odgodu pljenidbe i prijenosa ako dokaže da i provedbom trpio nenadoknadivo ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, uz uvjet da je, između ostaloga, protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Upravo se na izjavljivanje pravnog lijeka poziva ovršenik. Osporava da bi takav prijedlog za dopuštenje revizije bio pravni lijek. Osporava da postoji opasnost od nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju ovršenik ima pretrpjeti. Ovršenik navodi da će mu nenadoknadiva šteta nastati radi činjenice da je račun ovrhovoditelj blokiran pa da u slučaju povoljne odluke Vrhovnog suda ne bi mogao vratiti predmetni iznos od ovrhovoditelja. Navodi da je ovrhovoditelj obrtnik koji posluje s obrtom [obrt] neprekidno gotovo 10 godina, dakle od 1. travnja 2014. Nad njim nije pokrenut postupak stečaja, niti je zatražio otvaranje predstečaja ili slično. Nerazumljiva je tvrdnja da će ovršeniku nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta. Blokadu je stavila porezna uprava, da se ista otplaćuje iz tekućih prihoda te će se namiriti. Ovrhovoditelj obavlja usluge vuče vozila i svega povezanog s tom djelatnosti. Ostvaruje prihode te će ovršenik, u slučaju da uspije u postupku pred Vrhovnim sudom moći namiriti svoje potraživanje iz druge imovine. Osim isticanja da su računi ovrhovoditelja u blokadi ovršenik nije istaknuo ni jednu drugu okolnost kojom dokazuje postojanje opasnosti. Navodi da je sudska praksa već zauzela stav da sama blokada računa nije dovoljna da bi se prihvatila odgoda pljenidbe i prijenosa. Ističe da je ovršenik trgovačko društvo koje je, prema objavljenom godišnjem izvještaju, u 2022. ostvarilo prihod od 202.087.378,00 kuna, odnosno 26.821.604,35 €. Dakle, potraživanje ovršenika iz zahtjeva za izravnu naplatu predstavlja 0,44 % prihoda kojega ovršenik ostvaruje na godišnjoj razini. Teško je prihvatiti da bi ovršeniku mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta u situaciji kada je iznos naplate za ovrhovoditelja i njegove ukupne prihode minoran i zanemariv. Sud ne smije prilikom donošenja odluke o odgodi uopće ulaziti u obrazloženje prvostupanjske ili drugostupanjske odluke te navedeno ne može utjecati na samu odluku. Navodi da bi prihvaćanjem prijedloga za odgodu došlo do obezvrjeđivanja instituta pravomoćne sudske odluke i izravne naplate. Slijedom svega navedenog predlaže se naslovnom sudu se prvenstveno oglasiti nenadležnim, a podredno predlaže se odbiti prijedlog radi odgode pljenidbe i prijenosa te naložiti ovršeniku da ovrhovoditelju naknadi troškove ovog prijedloga prema niže naznačenom troškovniku s zateznom kamatom od dana donošenja odluke pa do presuđenja.
3. Sud je proveo dokaze čitanjem specifikacija izvršenja osnove za plaćanje na listu 5. spisa, zahtjev za izravnu naplatu na listu 6. -7. spisa, specifikacija tražbine na listu 8.-9. spisa, sažetak financijskih informacija na listu 38. -41. spisa, izvadak iz obrtnog registra na listu 48. spisa, godišnje izvješće uprave o stanju društva Ricardo d.o.o. u 2022. na listu 51. -60. spisa, izvadak iz sudskog registra za ovrhovoditelja na listu 86.-89. spisa, financijski izvještaj za 2022. za ovrhovoditelja na listu 90. spisa, z.k. izvadak na listu 92. -93. spisa, cijene poljoprivrednog zemljišta u 2022. na listu 96.-97. spisa i popis poreznih obveznika koji udovoljavaju kriterijima za objavu duga na dan 31.10.2023. na listu 98. -100. spisa.
4. Prema čl. 210. Ovršnog zakona protiv rješenja o ovrsi se može izjaviti pravni lijek iz razloga navedenih u člancima 50. i 53. Ovršnog zakona a prijedlog za odgodu izravne naplate može se tražiti iz razloga iz kojih se može tražiti odgoda ovrhe.
5. Ovršenik u prijedlogu navodi da bi provedbom ovrhe pretrpio nadoknadivu ili nenadoknadivu štetu budući je vrlo izgledno da ne bi uspio napatiti od ovrhovoditelja iznos od 120.749,77 eur u slučaju da mu se usvoji pravni lijek odnosno izjavljen pregled za dopuštenje revizije. Podneskom od 12. prosinca 2024. ovršenik obavještava sud da je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio reviziju u ovome postupku.
6. Slijedom iznijetog valjalo je prihvatiti prijedlog ovršenika i na temelju čl. 210. u svezi čl.65.st.1. Ovršnog zakona, riješiti kao u izreci.
Beli Manastir, 19. prosinca 2024.
S U D A C :
Robert Gojević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
- pun. ovrhovoditelja
- pun. ovršenika
