Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ovr-302/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ZO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Horvat, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika BO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj],radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2508/2024-2 od 31. srpnja 2024., 19. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2508/2024-2 od 31. srpnja 2024. potvrđuje.

II Odbija se zahtjev ovrhovoditeljice za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 2508/2024-2 od 31. srpnja 2024. pod točkom I izreke temeljem ovršne isprave – pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-203/2022-136 od 13. rujna 2023. sud je odredio predloženu ovrhu ispražnjenjem i udaljenjem ovršenika te drugih osoba kao i uklanjanjem njihovih stvari iz nekretnine i to iz stana koji se nalazi u Zagrebu u stambenoj zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ulici Erazma Barčića površine 256 m2 (dvorište površine 92 m2, kuća, Zagreb, Ulica Erazma Barčića 12 površine od 164 m2 u naravi jednosobnog stana na drugome katu površine 5152 m2 koji je dio neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika a sve neodvojeno povezano s odgovarajućim pripadajućim suvlasničkim dijelom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ujedno je pod točkom II izreke ovršenik obvezan ovrhovoditelju nadoknaditi trošak ovršnog postupka u iznosu od 598,22 EUR u roku od 8 dana.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija ovršenik iz svih žalbenih razloga. U žalbi ističe u bitnome kako je pobijano rješenje doneseno a da se nije vodilo računa o materijalno-pravnim odredbama Ovršnog zakona kojim se uređuje pitanje sadržaja prijedloga za ovrhu, kao niti odredbama Ovršnog zakona kojima je određeno pitanje ovrhe radi stvaranja tražbine na radnju trpljenja ili ne činjenja. Predlaže žalbu usvojiti, pobijano rješenje o ovrsi ukinuti te ovršni zahtjev odbiti, podredno predlaže rješenje o ovrsi ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu ovršenika ovrhovoditeljica osporava sve žalbene navode, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba ovršenika nije osnovana.

5. Ispitujući zakonitost rješenja o ovrsi povodom žalbe ovršenika i po službenoj dužnosti na temelju odredbe i članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu ZPP), koja se u skladu s odredbom iz članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – u daljnjem tekstu OZ) na odgovarajući način primjenjuje u ovršnom postupku ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijano rješenje nije doneseno uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka.

5.1. Ujedno nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnoga prava kao niti jedan od drugih žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 1., 3., 5. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Naime, isprava na temelju koje se provodi ovrha je ovršna isprava – pravomoćna i ovršna presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-203/2022-136 od 13. rujna 2023. (pravomoćna dana 23. travnja 2024., a ovršna 11. lipnja 2024.). Ovršna isprava nije ukinuta, preinačena ili na neki drugi način stavljena van snage, niti je protekao rok u kojem se po zakonu može zahtijevati ovrha.

7. Prvostupanjski sud je odredio ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine ovrhovoditelju, preciznije udaljenjem ovršenika i drugih osoba te uklanjanjem njihovih stvari iz nekretnine, stana u vlasništvu ovrhovoditelja, jednosobnog, površine 5152 m2 detaljno opisano pod točkom 1. obrazloženja, ocjenjujući da je prijedlog za ovrhu utemeljen, te je u skladu s ovršnom ispravom – presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-203/2022-136 od 13. rujna 2023.

8. Odredbom iz članka 20. OZ-a normirano je da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ukoliko tim Zakonom nije drugačije određeno, dok je prema članku 21. OZ-a ovršna isprava i uz ostalo i ovršna sudska odluka.

9. Ovršenik u žalbi ističe kako prijedlog za ovrhu ne sadrži sve što je normirano odredbom iz članka 39. OZ-a. Drugačije međutim proizlazi iz stanja spisa, obzirom ovršni prijedlog sadrži oznaku suda, imena i prezimena stranaka, naznaku ovršne isprave i ovršni zahtjev, kao i potpis podnositelja.

10. Prema odredbi iz članka 256. OZ-a ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine iz članka 255. tog Zakona provodi se tako da sudski ovršitelj nakon što udalji osobe i ukloni stvari sa te nekretninu preda nekretninu u posjed ovrhovoditelju.

11. Ispražnjenju i predaji nekretnine može se pristupiti nakon proteka roka od 8 dana od dana dostave rješenja o ovrsi ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti (članak 256. stavak 2.), a ako je to potrebno sud će protiv osobe koja ometa provedu ovrhe izreći novčanu kaznu ili odrediti pritvor (članak 256. stavak 3.). Prema odredbi iz članak 256. stavak 6. OZ-a potrebnu radnju snagu i prijevozna sredstva radi provedbe ovrhe dužan je osigurati ovrhovoditelj na zahtjev sudskog ovršitelja, koji ovrhovoditelju mora biti priopćen najkasnije 8 dana prije provedbe ovrhe.

12. Prema odredbi iz članka 257. stavak 1. OZ-a pokretnine koje su uklonjene s nekretnine predaju se ovršeniku, a ako on nije nazočan, odraslom članu njegovog kućanstva. Prema stavku 2. navedenog članka ukoliko pri poduzimanju ovršnih radnji nije nazočna niti jedna od osoba kojoj se stvari mogu predati ili ih te osobe neće primiti, stvari se predaju na čuvanje drugoj osobi, na trošak ovršenika. Ovrhovoditelj je dužan osigurati drugu osobu kojoj će se predati uklonjene stvari, a može i sam preuzeti stvari od ovršenika na čuvanje.

13. Prvostupanjski sud je pravilno primjenom naprijed citiranih odredaba odredio ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnina ovrhovoditelju radi ostvarenja tražbine ovrhovoditelja u skladu s ovršnom ispravom, pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-203/2022-136, u kojoj su nedvojbeno naznačeni vjerovnik i dužnik, predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze, odnosno iz koje proizlazi postojanje nenovčane tražbine, čije se prisilno ostvarenje traži.

14. Imajući u vidu sadržaj izreke pravomoćne sudske odluke na temelju kojeg je ovrha i određena i kojom je ovršeniku naloženo, uz ostalo i predmetnu nekretninu predati ovrhovoditelju slobodnog od osoba i stvari, neosnovano ovršenik u žalbi osporava pobijano rješenje o ovrsi. Naime, nekretnina koja je predmet ovrhe na koju se odnosi nalog za ispražnjenje i predaju opisana je u izreci ovršne isprave te je kao takva opisana i u rješenju o ovrsi. U odnosu na uopćeni žalbeni navod ovršenika kojim ističe da je nekretnina njegov dom, valja navesti da je potraživanje ovrhovoditelja utemeljeno na pravomoćnoj i ovršnoj sudskoj odluci, te da je predmetni ovršni postupak i nužno provesti kako bi se realiziralo pravo ovrhovoditelja i postigao cilj zbog kojeg je ovršni postupak pokrenut.

15. Međutim, iz ovršne isprave – presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-203/2022 proizlazi da je parnični sud razmatrao istaknuti prigovor prava na poštivanje doma u smislu članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17. – dalje Konvencija), te je našao da navedena nekretnina ne predstavlja dom tuženika te da ga koristi bez valjane pravne osnove. Stoga u situaciji kada je o prigovoru prava na dom kojeg je ovršenik kao tuženik istakao u parničnom postupku iz kojeg proizlazi ovršna isprava već raspravljano ovršenik ne može ponovno sada tražiti da se taj isti prigovor raspravlja u ovršnom postupku. Ovršenik bi bio ovlašten u žalbi protiv rješenja o ovrsi na nekretninama istaknuti prigovor prava na dom samo u situaciji da ga nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava a o čemu se u konkretnoj pravnoj situaciji ne radi.

16. I naposljetku valja navesti da se ovršenik neosnovano poziva na odredbe iz glave 22. OZ-a kojim je regulirana ovrha radi ostvarenja tražbine na radno, trpljenje ili nečinjenje. U ovome predmetu radi se o ovrsi rada ispraženjanja i predaje nekretnina na koje se primjenjuju odredbe iz članka 255. do članak 259. OZ-a (glava 21. OZ-a).

17. Još valja naglasiti kako neosnovano ovršenik prigovara da nije bilo mjesta odlučiti o provedbi ovrhe na način da se povjeri sudskom ovršitelju smatrajući to neodređenim.

18. Naime, određivanje termina uredovanja sudskog ovršitelja predstavlja radnju provedbu ovrhe koja se određuje posebnim zaključkom, pa stoga ovršenik ne može isticanjem i ovog prigovora dovoditi s uspjehom u pitanje zakonitost pobijanog rješenja kojim je ovrha određena.

19. Slijedom svega iznesenog na temelju odredbe iz članka 380. točka 2. ZPP- a u vezi s odredbom iz članka 21. stavak 1. OZ-a valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

20. Ovrhovoditeljici nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu jer se ne radi o trošku koji je u smislu odredbe iz članka 155. stavak 1. ZPP-a potreban za vođenje ovrhe.

21. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci.

U Karlovcu 19. prosinca 2024.

Sudac

Vesna Stokrp