Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10369/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić, kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sanje Radeljak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe POWER FOOD d.o.o. Zagreb i okrivljenika OG, kao odgovorne osobe, koje brani Branko Kirin, odvjetnik iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl.42. st.1. toč.35. i st.2. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj : 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe POWER FOOD d.o.o. Zagreb i okrivljenika OG, kao odgovorne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 26. kolovoza 2022., Poslovni broj : 37. Pp – 7348/2022, na sjednici vijeća održanoj 18. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
-
I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe POWER FOOD d.o.o. Zagreb i okrivljenika OG, kao odgovorne osobe i potvrđuje pobijana presuda.
II. Ako okrivljena pravna osoba POWER FOOD d.o.o. Zagreb i okrivljenik OG, kao odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od primitka ove presude, novčane kazne smatrat će se plaćenim u cijelosti.
III. Okrivljenici su dužni platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka ovoga Suda u iznosu od 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku od 30 dana od primitka ove presude.
-
-
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenici su proglašeni krivim i primjenom čl.37. Prekršajnog zakona kažnjeni : okrivljena pravna osoba POWER FOOD d.o.o. Zagreb novčanom kaznom u iznosu od 2.100,00 kuna, a odgovorna osoba OG, novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna, zbog prekršaja iz čl.42. st.1. toč.35. i st.2. Zakona o računovodstvu, pobliže opisanog u izreci pobijane presude.
2. Istom su presudom okrivljenici obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna, svaki.
3. Protiv te presude okrivljenici su putem branitelja pravodobno podnijeli žalbu zbog odluke o kazni te u bitnome traže oslobađanje od kazni jer se radi o beznačajnom prekršaju.
4. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Razmatrajući predmet i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe čl.202. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj : 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio kako u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl.195. st.1. toč.6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, zatim da nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Nisu osnovani žalbeni navodi koji upiru na oslobađanje od kazne jer ovaj Sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl.38. st.2. Prekršajnog zakona za oslobođenje okrivljenika od kazni za počinjeni prekršaj jer valja cijeniti značaj dostavljanja financijskog izvješća FINA-i u propisanom roku, koji se ogleda u činjenici da se iz izvještaja zaprimljenih u zakonskom roku obrađeni podaci dostavljaju Državnom zavodu za statistiku za potrebe izračuna BDP-a i drugih statističkih izvještaja koje je Državni zavod za statistiku obvezan pripremiti, objaviti i o istima u propisanim rokovima informirati nadležna tijela Europske unije te druge sudionike koji su nositelji statističkih istraživanja, uključujući i Hrvatsku narodnu banku, a koji podaci zbog propusta okrivljenice da izvješće dostavi, nisu realni, niti točni.
8. Žaliteljima također treba napomenuti kako nisu osnovani niti žalbeni navodi glede pozivanja da se radi o beznačajnom prekršaju. Sukladno čl.24.a Prekršajnog zakona nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Stajalište ovog Suda je da prekršaj iz čl.42. st.1. toč.35. i st.2. Zakona o računovodstvu predstavlja prekršaj kojim se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima, a vezano uz navedene objektivne komponente beznačajnosti djela.
9. Iz navedene odredbe čl.24.a Prekršajnog zakona proizlazi da je za zaključak o egzistiranju beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja nužno kumulativno ostvarenje dva elementa i to beznačajnost mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra nego i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom, ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnosti djela objektivne je naravi i za njeno postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja. Kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti i upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste i mjere kazne (čl.36. st.2. Prekršajnog zakona) : stupanj krivnje počinitelja, pobude iz kojih je počinio radnju, njegovo ranije ponašanje (prvenstveno neosuđivanost), njegovo ponašanje nakon počinjenja prekršaja (koje uključuje i stav prema počinjenom djelu, dakle i njegovo priznanje, izraženo kajanje, posebno eventualnu naknadu pričinjene štete i slično) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, a kako suprotno tvrdnjama okrivljenika nisu niti naknadno podnijeli predmetne financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge podatke, već se naknadno dostavljanje (8. srpnja 2021.) odnosi na dostavljanje potrebne dokumentacije za javu objavu, nije ispunjen niti uvjet koji se odnosi na subjektivne elemente važne za ocjenu radi li se u konkretnom slučaju o beznačajnom djelu kojim bi se opravdala primjena ovog instituta. Iz dikcije ove odredbe proizlazi da obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene da bi se radilo o beznačajnosti nekog djela.
10. Naime, iz sadržaja navedenih normi koje se odnose na predmetni prekršaj, proizlazi da se njima osigurava pravilno funkcioniranje javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti u Republici Hrvatskoj kao elementarnih i temeljnih vrednota države, čije bi kršenje moglo ugroziti odnosno povrijediti pravilno i zakonito funkcioniranje društva i vladavinu prava.
11. Povrede zakona na štetu žalitelja nema ni u dijelu izrečene novčane kazne. Dakle, vidljivo je kako su primjenom instituta ublažavanja, shodno čl.37. Prekršajnog zakona, novčane kazne izrečene u iznosima znatno ispod zakonom propisanih minimuma, uz dužno uvažavanje svih okolnosti prema čl.36. Prekršajnog zakona, koje je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i cijenio, pa ovaj Sud iste smatra razmjernim težini počinjenog prekršaja, okolnostima pod kojima je prekršaj počinjen i stupnju odgovornosti okrivljenika, te da će se u konkretnom slučaju i takvom kaznom postići svrha specijalne i generalne prevencije.
12. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku od 30 dana od dana primitka presude plate dvije trećine novčane kazne izrečene pobijanom presudom, novčane kazne smatrat će se plaćenim u cijelosti.
13. Odluka o troškovima postupka također je na zakonu utemeljena.
14. Kako je ovaj Sud donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, to su temeljem odredbe čl.138. st.2. toč.3c. Prekršajnog zakona, okrivljenici dužni naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka ovoga Suda u iznosu od 30,00 eura, svaki, u roku od 30 dana od dana primitka ove presude. Visina troškova je odmjerena sukladno odredbi čl.139. st.5. Prekršajnog zakona, obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka.
15. Zbog izloženih razloga, temeljeno na čl.205. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 18. prosinca 2024.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća :
Sanja Radeljak, v.r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 otpravaka : za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
