REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

R1 Ob-217/2023-18

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Ivanki Marasović Duvnjak kao sucu pojedincu,u pravnoj stvari predlagateljice LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima Miri Boban i Gordanu Loliću, odvj. u ZOU Boban i Lolić u Splitu naspram predloženika IO, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], sada sa adresom boravišta u Zatvoru u Šibeniku, Karla Vipauca 1, u izvanparničnom postupku, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 5. studenog 2024., u nazočnosti zamj. pun. predlagateljice ĐO, odvj. vj. u ZOU Boban i Lolić u Splitu, a objavljenog dana 18. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagateljice koji glasi:

"Utvrđuje se da je između LO, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. PO, rođenog **.**.1959., a umrlog **.**.1992. postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 21. lipnja 1984.g. pa do smrti sada pok. ŠO **.**.1992."

Obrazloženje

1. Kod ovog suda je dana 8. ožujka 2023. zaprimljen prijedlog predlagateljice naspram predloženika radi utvrđenja izvanbračne zajednice. U prijedlogu navodi kako je predlagateljica sa sada pok. ŠO, umrlim **.**.1992. sklopila brak 23. siječnja 1981.g., a koji brak je razveden 21. lipnja 1984.g. U braku stranaka da je rođeno jedno dijete i to predloženik IO rođen **.**.1981. Iako je brak između predlagateljice i sada pok. ŠO pravomoćno razveden oni da su nastavili živjeti zajednički u zajednici koja je istovjetna bračnoj zajednici sve do smrti sada pok. ŠO, tako da bračna odnosno izvanbračna zajednica nikada nije prekinuta. Kako bi predlagateljica mogla ostvariti prava iz osnova mirovinskog osiguranja kao i druga prava koja je pripadaju kao izvanbračnoj supruzi to ista podnosi ovaj prijedlog. Predloženik je uz nju jedini zakonski nasljednik iza smrti sada pok. ŠO iza kojeg nije vođen ostavinski postupak. Slijedom navedenog predlagateljica predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi da između LO i ŠO, rođenog **.**.1959., a umrlog **.**.1992. postojala izvanbračna zajednica koja je trajala od 21.lipnja 1984g.. pa do smrti sada pok. ŠO, **.**.1992. 2. U odgovoru na prijedlog predlagateljice, predloženik je naveo da se ne protivi prijedlogu predlagateljice.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom smrtnog lista za sada pok. ŠO, pregledom rodnog lista za predloženika IO, novinskog članka, izvatka iz matice rođenih za pok. ŠO, izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu LO, saslušanjem predlagateljice i predloženika, saslušanjem svjedoka EO, UO i ZO.

4. Zaključenjem raspravljanja u ovom predmetu u kojem drugih dokaznih prijedloga nije bilo, sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku ((NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje ZPP) donio rješenje kao u izreci iz slijedećih razloga.

5. Prijedlog predlagateljice nije osnovan.

6. Da bi utvrdio je li između predlagateljice i sada pokojnog ŠO postojala izvanbračna zajednica u periodu od 21. lipnja 1984. pa do njegove smrti pok. ŠO **.**.1992., sud je saslušao predlagateljicu, predloženika te predložene svjedokinje.

7. Uvidom u smrtni list od 6. ožujka 2023. utvrđeno je da je kako je ŠO rođen **.**.1959. preminuo dana **.**.1992.

8. Uvidom u rodni list za IO (ovdje predloženika) od 6. ožujka 2023.g., utvrđeno je da je isti rođen **.**.1981. u Splitu, od oca ŠO i majke LO.

9. Uvidom u novinski člana utvrđeno je da je na Splitskom groblju Lovrinac sahranjen ŠO, uz sve vojne počasti, uz nazočnost članova obitelji i velikog broja prijatelja i suboraca sahranjen hrvatski gardist kojem je život prekinut u 33 godini života.

10. Pregledan je i izvadak iz matice rođenih Matičnog ureda Split za ŠO iz kojeg proizlazi da je isti rođen dana **.**.1959. Iz naknadnih upisa i bilješki u izvatku iz Matice rođenih proizlazi slijedeće: prema obavijesti Solina br. 20 isti je sklopio brak **.**.1981. sa RO. Presudom Općinskog suda u Splitu, br. IIIP-417/84 od 3. rujna 1984.g. brak sklopljen sa RO je razveden dana **.**.1985. Umro u Splitu dana 5. siječnja 1992.g.

11. Pregledan je i izvadak iz Matice rođenih, matičnog ureda Split za LO od 8. travnja 2024.g. i iz istog proizlazi da je LO rođena **.**.1962. Iz naknadnih upisa i bilješki u izvatku iz Matice rođenih proizlazi slijedeće: prema obavijesti Općine Split, Mjesni ured Solin, br. M.19/81 od 24. siječnja 1981.g., sklopila je brak sa PO i pri tome uzela prezime muža PO. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu br. III. P-417/85 od 21. lipnja 1984.g razvodi se brak između PO i TO rođene LO. Rješenjem općinskog sekretarijata za opću upravu i budget, br. 07/UP-I-7329 od 8. siječnja 1987.g. odobrava se promjena prezimena u djevojačko LO.

12. Iz iskaza saslušane predlagateljice LO na ročištu od 14. svibnja 2024. proizlazi da je bila u braku sa pok. ŠO ovdje ocem predloženika, a koji brak je pravomoćno razveden. Brak je razveden 1984.g. Nakon razvoda braka da su se pomirili. Iako su se razveli nastavili su živjeti skupa u zajedničkom domaćinstvu, trebali su se vjenčati, a kako je počeo rat da se nisu vjenčali. Pok. ŠO da je umro **.**.1994. Za vrijeme trajanja bračne zajednice da su živjeli u [adresa], a nakon razvoda da su nastavili živjeti na istoj adresi. U braku nje i pok. PO da je rođen predloženik IO dana **.**.1991.. Sa PO je živjela na adresi [adresa] sve do njegove smrti to je bila njihova kuća. Ona da sada ne živi u toj kući već u [adresa]. Nakon što je poginuo pok. ŠO da se preselila u Vrančićevu ulicu gdje su dobili stan. Kuća u kojoj su ona i ŠO živjeli do smrti da je bila obiteljska kuća njenih rodtelja. Pok. ŠO da je poginuo u domovinskom ratu u siječnju 1992g.. Promijenila je prezime kada se posvađala sa PO, poslijeda da su se pomirili. Ona da ne ostvaruje nikakva primanja i uzdržava se od prihoda svoje firme. Vlasnica da je L koja se bavi prodajom ženske odjeće i ostvaruje primanja u iznosu od 600,00 do 700,00 EUR mjesečno. Na adresi u [adresa] sada žive njena braća. Nakon smrti PO ona i sin ovdje predloženik da su dobili stan. 13. Iz iskaza saslušanog predloženika IO proizlazi da je upoznat sa činjenicom da su se roditelji razveli, ne sijeća se jer je bio mali, te iako su se razveli da su nastavili živjeti skupa sve dok on nije umro 1992..Sijeća se da je bio jedan period kada su pok. otac i majka odlazili raditi u Njemačku te se vraćali nakon toga te se otac javio u vojsku i otišao u rat.

14. Saslušana svjedokinja EO je navela da dobro poznaje predlagateljicu i da su njih dvije skupa odrasle. Zna da su pok ŠO i predlagateljica sklopili brak. Njih dvoje da su jedno vrijeme živjeli kod tete od PO. Davno je to bilo i ne može se sjetiti svih detalja. Nakon udaje ostala živjeti u neposrednoj blizini obiteljske kuće, tako dase i nadalje nastavila družiti sa predlagateljicom i djeca da su se družila. RO i sada pok. ŠO da su se razdvajali i mirili pa bi nakon toga opet došli živjeti kod roditelja predlagateljice. Trebali su se vjenčati, ali je ŠO otišao u rat i poginuo. Poznato je da su se njih dvoje razveli, ali su ostali živjeti skupa. Sa predlagateljicom da je ostala u dobrim odnosima, znaju popiti kavu, ne viđaju se često.

15. Iz iskaza saslušane svjedokinje UO proizlazi da je ona daljnja rođakinja predlagateljice i predloženika. Ona i RO da se dobro poznaju i u nekakvih su daljnjim roditeljskim vezama. Poznato joj je da je RO jedno vrijeme živjela u [adresa]. Ne zna kada je to bilo možda 1990.g. Devedesetih da je bila djevojčica, čula je nekakva ogovaranja da se RO bila udala, pa da se razvela i da se vratila, ona da se ne može sjetiti svih detalja. Zna da je pok. ŠO bio kod RO i da su bili skupa, da je zaljubljena u njega. Ne zna kada su se njih dvoje razveli, ali da zna da su iza razvoda bili skupa.

16. Iz iskaza saslušane svjedokinje ZO inače tete po majci pok. PO proizlazi da joj je poznato da su se njih dvoje razveli. Nakon razvoda da je bio jedan kraći period kada njih dvoje nisu živjeli skupa možda dva do tri mjeseca iza razvoda. Ubrzo su se njih dvoje pomirili i počeli živjeti skupa u obiteljskoj kući roditelja od RO. Nakon razvoda su njih dvoje otišli u Njemačku raditi. Povremeno da bi se posvađali pa bi se pomirili.

17. Odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, dalje ZMO) propisano je: (1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: 1. udovica, odnosno udovac; 2. razvedeni bračni drug sa pravom na uzdržavanje; 3. djeca rođena u braku, izvanbraka ili posvojena; 4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao; 5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovom Zakonu; 6. roditelji-otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika kojeg je osiguranik uzdržavao; 7. djeca bez roditelja-braća sestre i druga djeca koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovom Zakonu.

(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovog članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz čl. 19. do 21. ovog Zakona, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz čl. 19 do 21. ovog Zakona.

(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. toč. 1. ovog članka smatra se i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili sa korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

18. Iz članka 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da na temelju Zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim da se izvanbračnom zajednicom u smislu toga Zakona smatra i životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vremena, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

19. Izvanbračna zajednica kao pravni institut u hrvatskom pravnom poretku uređena je 1978.g. tadašnjim Zakonom o braku i porodičnim odnosima (Narodne Novine 11/78, 45/89, 51/89- pročišćeni tekst 59/80 dalje u tekstu: ZBPO). U Ustavu Republike Hrvatske u čl. 61. st. 2. propisano je da se brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju Zakonom. Ta odredba temelj je za uređenje izvanbračne zajednice u obiteljskom pravu i drugim pravnim područjima. Prema Obiteljskom Zakonu izvanbračna zajednica je zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete. Dakle, osim potrebnog trajanja od 3 godine, koje razdoblje je zakonski normirano na temelju dugogodišnje sudske prakse ili kraće ako je u zajednici rođeno dijete, za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan partner nije u braku, da između njih postoji trajnija zajednica i to ne samo zajedničkog stanovanja već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o namjeri o zaključenju braka.

20. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

21. U konkretnom slučaju prema mišljenju ovog suda ima se primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 35/08, u daljnjem tekstu: ZMO/08). Naime, prijelaznom odredbom čl. 7. ZMO/08 propisano je: pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a trajala je najmanje tri godine. Slijedom navedenog, od stupanja na snagu ZMO/08 u domaćem je pravnom poretku priznato pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračnog drugovima osiguranika, odnosno korisnika mirovine, pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala tri godine do smrti osiguranika odnosno korisnika, a da je smrt osiguranika odnosno korisnika, nastupila 28. ožujka 2008.g. ili kasnije i da je postojanje te zajednice dokazano u izvanparničnom postupku.

22. U ovoj pravnoj stvari smrt sada pok. ŠO nastupila je 5. siječnja 1992.g., dakle prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne Novine 35/08), pa slijedom naprijed navedenog valjalo je odbiti zahtjev predlagateljice kao neosnovan. Pored naprijed navedenog za naglasiti je da predlagateljica u ovom postupku nije dokazala da je nakon razvoda braka sa pok. ŠO koji je razveden presudom Općinskog suda u Splitu, br. IIIP- 418/84 od 21. lipnja 1984.g., od dana presude 21. lipnja 1984.g. pa do njegove smrti dana 5. siječnja 1992.g. živjela u izvanbračnoj zajednici. Naime, nije ni životno ni logično da isti dan kada je presuda donesena, a kada je za očekivati da su odnosi među strankama narušeni, ona nastavila živjeti sa pok. ŠO. Da su odnosi među njima bili poremećeni, te da nisu odmah nakon što je donesena presuda počeli živjeti zajedno, u prilog govori činjenica da je predlagateljica rješenjem Općinskog sekretarijata za opću upravu i buđet Split od 8. siječnja 1987.g. čak i promijenila svoje prezime u djevojačko LO.

Ista je predložila i saslušanje svjedokinja EO, UO i ZO. Sve tri svjedokinje dobro poznaju predlagateljicu, UO joj je čak i rođakinja. Svjedokinja EO nije se mogla sjetiti baš svih detalja vezano za njihovu zajednicu, navodila je da su se razdvajali i mirili bez preciziranih perioda. O navedenom je navodila i ZO koja je navela da su se znali svađati i miriti bez preciziranja. Iz iskaza istih ovaj sud nije mogao utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica u kontinuitetu i trajanju od najmanje tri godine, pa je slijedom naprijed navedenog i poradi naprijed navedenih razloga valjalo odbiti zahtjev predlagateljice.

U Splitu, 18. prosinca 2024.g.

SUDAC

Ivanka Marasović Duvnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

- pun. predlagateljice

- predloženiku