Republika Hrvatska
Općinski sud u Koprivnici
48000 Koprivnica - Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Pn-35/2022-55
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Sonji Gundić-Biškup kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Lidiji Rukavina, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Hrvatskom uredu za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547, zastupan po punomoćniku Ruđeru Aniću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Anić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon provedene usmene javne glavne rasprave zaključene dana 5. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnice tužitelja i zamjeniku punomoćnika tuženika, te objavljene presude dana 18. prosinca 2024., temeljem odredbe čl. 335. st. 3. Zakona o parničnom postupku, istog dana
p r e s u d i o j e
I.Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547, da isplati tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega i troškovi liječenja i oštećenih stvari) nastale uslijed povređivanja, daljnji iznos od 1.075,10 € (slovima: tisućusedamdesetpeteuraidesetcenti), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana postavljanja odštetnog zahtjeva 19. veljače 2021. do 31. prosinca 2022., u visini koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do plaćanja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 4.285,90 € (slovima: četiritusućedvjestosodamdesetpeteuraidevedesetcenti) sa zakonskom zateznom kamatom od 19. veljače 2021., pa do isplate.
III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547, da isplati tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.350,01 € (slovima: tisućutristopedeseteuraijedancent) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 18. prosinca 2024., pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1.Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 1. lipnja 2022. protiv tuženika, radi naknade štete.
1.1.U tužbi navodi da se dana 10. prosinca 2020., oko 18:00 sati na otvorenom dijelu državne ceste DC-2, na relaciji Kalinovac – Đurđevac, dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tužitelj AM kao vozač bicikla i BM iz [adresa], kao vozač teretnog vozila marke „Fiat Ducato“, registarske oznake [registarska oznaka].
1.2. Za nastanak prometne nesreće isključivo je odgovoran BM kao vozač teretnog vozila registarske oznake [registarska oznaka], koji je, krećući se u pravcu Đurđevca, protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada je ispred sebe uočio AM, koji se upravljajući biciklom kretao u istom smjeru, započeo pretjecati biciklistu, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pri tome ne vodeći računa o položaju svog vozila i udaljenosti od bicikliste, što je imalo za posljedicu da je desnim bočnim retrovizorom teretnog vozila udario o tijelo tužitelja, odbacivši ga u desni putni jarak, a kojom prilikom je tužitelj zadobio teške tjelesne povrede. Nakon izazivanja predmetne prometne nesreće, BM je ne zaustavljajući se, napustio mjesto događaja, te je isti nađen po djelatnicima policije tek nekoliko mjeseci nakon predmetnog događaja. Otac tužitelja – ZM je tužitelja nazvao na mobitel netom nakon što se desila prometna nesreća, nazvao je policiju i hitnu pomoć i došao na lice mjesta gdje je tužitelja zatekao ozlijeđenog u jarku.
1.3. Presudom Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Kov-56/2021-22 od 29. lipnja 2021., pravomoćnom s istim danom, BM – vozač teretnog vozila reg. oznake [registarska oznaka], proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u vezi st. 1., kažnjivo po čl. 227. st. 2. Kaznenog zakona, te za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela – nepružanje pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. Kaznenog zakona.
1.4. U vrijeme nastanka štetnog događaja vozilo reg. oznake [registarska oznaka], bilo je osigurano kod Dunav osiguranja u Republici Srbiji, policom broj [broj police] 902769291. Sukladno čl. 34., 32. i 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, tuženik je odgovorni osiguratelj kod šteta koje su nanijete na području Republike Hrvatske uporabom vozila s inozemnom registracijom za koje postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti.
1.5. U prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio teške tjelesne ozljede u vidu pneumomediastinuma, abnormalnog skupljanja zraka, kontuzije podlaktice, te frakture trtične kosti. Tužitelj je u cijelom periodu liječenja trpio bolove i strah za ishod liječenja. Ozljede su ga ograničavale u svakodnevnim kućanskim poslovima te poslovima oko osobne higijene, stoga mu je bila potrebna pomoć i njega od strane druge osobe. Uslijed zadobivenih povreda tužitelj i danas osjeća tegobe u vidu otežanog disanja radi čega koristi inhalator, stoga je tužitelju trajno smanjena životna aktivnost.
1.6. Sukladno medicinskoj dokumentaciji koja se dostavlja te sukladno postojećoj sudskoj praksi i Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 5. ožujka 2020., čiji su iznosi povećani za 50%, tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.963,37 €/60.000,00 kn, te naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 398,17 €/3.000,00 kn. 1.7. Tužitelj ujedno potražuje i troškove liječenja, a koji se odnose na trošak vožnje liječnicima na preglede i kontrole u Koprivnicu (1 odlazak x 1 smjer x 41,83 km x 2 kn = 83,66 kn; 2 odlaska x 2 smjera x 41,83 km x 2 kn = 334,64 kn) u iznosu od 55,52 €/418,30 kn, u Đurđevac (1 odlazak x 2 smjera x 16,40 km x 2 kn) u iznosu od 8,71 €/65,60 kn, u Bjelovar (1 odlazak x 2 smjera x 45,39 km x 2 kn) u iznosu od 24,10 €/181,56 kn, u Viroviticu (5 odlazaka x 2 smjera x 36,35 km x 2 kn) u iznosu od 96,49 €/727,00 kn, odnosno sveukupno u iznosu od 184,81 €/1.392,46 kn.
1.8. Ujedno tužitelj potražuje i naknadu s osnova oštećenih stvari i to za bicikl paušalan iznos od 66,36 €/500,00 kn, te za uništenu odjeću (hlače i jaknu) koja je rezana prilikom hitne obrade paušalan iznos od 66,36 €/500,00 kn. Dakle, ukupno s osnova oštećenih stvari tužitelj potražuje iznos od 132,72 €/1.000,00 kn.
1.9. Dakle, tužitelju je uslijed povređivanja nastala neimovinska šteta u ukupnom iznosu 7.963,37 €/60.000,00 kn te imovinska šteta (tuđa pomoć i njega, troškovi liječenja i oštećenih stvari) u ukupnom iznosu od 715,70 €/5.392,46 kn.
1.10. Tužitelj se tuženiku obratio odštetnim zahtjevom od 19. veljače 2021., čiji je primitak tuženik potvrdio dopisom od 1. ožujka 2021. Dopisom od 13. srpnja 2021. tuženik obavještava tužitelja da je obrada odštetnog zahtjeva povjerena korespondentu - Allianz Hrvatska d.d., stoga je tužitelj 23. lipnja 2021. korespodentu uputio odštetni zahtjev u kojem se navode i podaci o vozaču i vozilu štetnika, budući isti podaci ranije nisu bili poznati, a čiji primitak korespondent potvrđuje mailom od 28. srpnja 2021. Tužitelj je mailom od 29. srpnja 2021. korespondentu dostavio pravomoćnu kaznenu presudu te je korespondent mailom od 3. rujna 2021. ponudio sklapanje nagodbe na iznos od 3.185,35 €/24.000,00 kn, na koju ponudu je tužitelj uputio prigovor mailom od 20. rujna 2021. Korespondent je mailom od 23. rujna 2021. ponudio naknadu štete u iznosu od 3.318,07 €/25.000 kn te je dana 12. listopada 2021. iznos od 3.318,07 isplatio kao nesporan, bez specifikacije.
1.11. Tužitelj stoga na ime sveukupne štete s osnova povređivanja potražuje iznos od 4.697,39 €/65.392,46 kn, što umanjeno za nesporno isplaćen iznos naknade štete u iznosu od 3.318,07 €/25.000,00 kn, iznosi 5.361,00 €/40.392,46 kn, sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana postavljanja odštetnog zahtjeva do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da ne spori nastanak štetnog događaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, ali osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, te isto tako ističe da na strani tužitelja postoji suodgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja.
2.1. Tužitelj u tužbi navodi da je Presudom Općinskog suda u Koprivnici, broj Kov- 56/2021-22 od 29. lipnja 2021. osiguranik tuženika, između ostalog proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti u prometu, a pri tome istu ne dostavlja sudu i protivnoj strani, kao niti druge dokaze koji se odnose na dinamiku nastanka štetnog događaja.
2.2. Tužitelj u tužbi navodi da je za nastanak predmetne prometne nezgode odgovoran osiguranik tuženika, jer se isti postupio protivno odredbama čl. 43 st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Tuženik ističe da je predmetnim Zakonom također propisano da je vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan i danju i noću biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.
2.3. Nadalje, tužitelj u tužbi od tuženika potražuje troškove liječenja, a koji se odnose na trošak vožnje liječnicima na preglede i kontrole u Koprivnicu, kao i naknadu s osnova oštećenih stvari. Tuženik ističe da su takvi navodi tužitelja u potpunosti paušalni, te isti predmetne navode ničime ne dokazuje.
2.4. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da Naslovni sud po provedenom parničnom postupku odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom, te ga obveže na plaćanje troškova parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, pa sve do isplate.
3. Sređenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 15. listopada 2024., a nakon provedenog liječničkog vještačenja, tužitelj je sredio tužbeni zahtjev na način da istim potražuje isplatu naknade neimovinske i imovinske štete u iznosu od 2.035,83 €. Do navedenog iznosa tužitelj dolazi na način da smatra da mu s osnova naknade neimovinske štete za pretrpljene fizičke bolove pripada iznos od 1.900,00 €, za pretrpljeni strah iznos od 2.200,00 €, za duševne bolove radi smanjenja životne aktivnosti iznos od 800,00 €, te s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 187,00 €, te s osnova troškova puta i liječenja iznos od 133,90 €, te za uništeni bicikl 66,50 € i za uništenu odjeću iznos od 66,50 €, a što sveukupno iznosi 5.353,90 €, što umanjeno za nesporno isplaćeni iznos naknade štete u iznosu od 3.318,07 € (25.000,00 kn) iznosi 2.035,83 €, koji iznos tužitelj potražuje sređenim tužbenim zahtjevom.
3.1. Navedeno sređenje tužbenog zahtjeva ustvari predstavlja djelomično povlačenje tužbe za iznos od 3.325,17 €, a kojem se tuženik povlačenju tužbe protivio u zakonskom roku od 15 dana, s obzirom da je podnesak tužitelja sa sređenim tužbenim zahtjevom primio 5. studenog 2024., a podneskom od 20. studenog 2024. iskazao da se protivi povlačenju tužbe. Slijedom navedenog, nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 193. st. 2. ZPP-a za povlačenje tužbe, pa je sud odlučivao u ovoj pravnoj stvari u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja iz tužbe, tj. u iznosu od 5.361,00 €.
4. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica izvedeni su dokazi čitanjem zapisnika s očevida od 10. prosinca 2020. (list 6-9), dokumentacije očevida, fotografija, situacijskog plana, zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, Presude i rješenje Općinskog suda u Koprivnici broj Kov-56/2021-22 od 29. lipnja 2021., hitnog pregleda, otpusnog pisma, otpusnice, medicinske dokumentacije, odštetnog zahtjeva od 19. veljače 2021., dopisa tužitelja od 1. ožujka 2021., dopisa tužitelja od 13. srpnja 2021., odštetnog zahtjeva od 23. lipnja 2021., mail prepiske (list 10-63), kopije uplatnice (list 64), spisa tuženika broj NP202100011 i spisa korespondenta Allianz Hrvatska d.d. broj SOF15308/1, iskaza tužitelja saslušanog kao stranka u svrhu dokazivanja, iskaza svjedoka ZM, zdravstvenog kartona za tužitelja, spisa Općinskog suda u Koprivnici broj Kov-56/21, potvrde o prijavi boravišta od MUP-a, PU Virovitičko-podravske, liječničke dokumentacije, fotografija očevida, zapisnika o očevidu, odštetnog zahtjeva, optužnice, izjave za donošenje presude na temelju sporazuma stranaka, službene zabilješke PP Koprivnica, zapisnika o ispitivanju okrivljenika, odštetnog zahtjeva, dopisa ODO (listovi 99-190), zdravstvenog kartona, liječničke dokumentacije (listovi 201-203), preslike zdravstvenog kartona prilogom s lista 206, podatka o cijeni povratne karte (list 199), nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka Davora Ferenc od 18. kolovoza 2023., očitovanja vještaka na ročištu 19. ožujka 2024., nalaza i mišljenja liječničkog vještaka od 9. rujna 2024., te spisa ovog suda broj Kov-52/2021 i Kov-56/2021.
5. Sud je savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZPP).
6. Uvidom u spise ovog suda broj Kov-52/2021 i Kov-56/2021, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BM utvrđeno je da je ovaj sud dana 29. lipnja 2021. donio pravomoćnu presudu i rješenje kojom je okrivljenik BM kriv što je dana 10. prosinca 2020. oko 18:00 sati na otvorenom dijelu Državne ceste DC-2 na relaciji Kalinovac-Đurđevac, upravljajući teretnim vozilom marke "Fiat", reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo Trgovačkog društva Car Centar Auto Plus sa sjedištem u [adresa], krećući se u pravcu Đurđevac, protivno odredbi čl. 43. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa ne cestama ("Narodne novine", broj 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019 i 42/2020), smatrajući da se ništa neće dogoditi kada je ispred sebe uočio AM, koji se upravljajući biciklom kretao u istom smjeru, započeo pretjecati biciklistu, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, pri tome ne vodeći računa o položaju svoga vozila i udaljenosti od bicikliste, što je imalo za posljedicu da je desnim bočnim retrovizorom teretnog vozila udario o tijelo AM, odbacivši ga u putni jarak, a kojom prilikom je AM zadobio teške povrede tijela u vidu prijeloma trtične kosti, zraka u prsištu, te natučenje glave i vrata, dakle iz nehaja, kao sudionik u cestovnim prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe. Nakon što je upravljajući teretnim vozilom izazvao prometnu nesreću, opisano pod točkom I. i nakon što je vozilom udario o tijelo AM, kojom prilikom je AM zadobio tešku tjelesnu ozljedu, ne zaustavljajući se, propustio ostati i pružiti pomoć AM, udaljujući se vozilom s lica mjesta, dakle, nije pružio pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, čime je počinio pod točkom 1) kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018 i 126/2019 – dalje: KZ/11), a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11 i pod točkom 2) kazneno djelo protiv života i tijela – nepružanje pomoći, opisano i kažnjivo po čl. 123. st. 2. KZ/11, sve u svezi čl. 51. KZ/11., pa se temeljem istih zakonskih odredbi uz primjenu čl. 40. st. 4. KZ/11 i čl. 42. stavak 1. KZ/11 okrivljeniku se za kazneno djelo iz točke 1. iz čl. 227. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11 utvrđuje novčana kazna u iznosu od 60 dnevnih iznosa, s time da 1 dnevni iznos okrivljenika iznosi 75,00 kn, što ukupno iznosi 4.500,00 kn (četritisućepetstokuna), a za kazneno i točke 2. iz čl. 123. st. 2. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11 okrivljeniku se utvrđuje novčana kazna u iznosu od 55 dnevnih iznosa s time da 1 dnevni iznos okrivljenika iznosi 75,00 kn, što ukupno iznosi 4.125,00 kn (četiritisućestodvadestpetkuna), pa se okrivljeniku BM uz primjenu članka 51. KZ/11 izriče jedinstvena novčana kazna u iznosu od 7.500,00 kn koju novčanu kaznu je dužan platiti u roku od 3 mjeseca.
7. Iz iskaza tužitelja AM proizlazi da se navedenoga dana vozio biciklom od Kloštra prema Đurđevcu, oko 18:00 sati, te s obzirom da se radilo o mjesecu prosincu, bio je mrak. Vidljivost je bila dobra, a taj dio ulice nije bio osvijetljen. Navodi da je bio osvijetljen jer je otraga na biciklu imao mačje oči i to na stražnjem dijelu sjedala i na kotačima, te je u ruci držao upaljen mobitel s upaljenom svjetiljkom. U jednom trenutku udario ga je kombi, iako se vozio uz desni rub kolnika, uslijed čega je pao u odvodni kanal, te se potom dovukao do ruba istoga i nazvao oca da dođe po njega. Nije se mogao micati, odnosno ni hodat, te je u slijedećih mjesec dana koristio štake. Od udarca bila mu je pomaknuta trtica, te su mu povrijeđeni jednjak, pluća i sinusi. Odvezli su ga u bolnicu gdje je bio tjedan dana, a nakon čega je pušten na kućnu njegu, te je bio kod kuće u [adresa] i o njemu su brinuli roditelji, odnosno prvenstveno mama koja mu je kuhala hranu, pomagala kod oblačenja i jela, budući da duže vrijeme nije mogao sjediti, niti ležati, bilo na leđima ili na boku, zbog povrijeđene trtice. Tijekom kućne njege odlazio je na kontrole u Koprivnicu, a otac je plaćao susjedu TM 150,00 kn kako bi ga odvezao do Koprivnice. U Koprivnicu je išao otprilike 3-4 puta, a kasnije je stanovao kod cure u Virovitici, te je tamo odlazio na preglede. Navodi da još uvijek ne može dizati teže terete. Prilikom prometne nezgode imao je obučene traperice i to nove i crnu jaknu, koje procjenjuje s vrijednošću od ukupno 500,00 kn. U nezgodi mu je u potpunosti uništen bicikl. Prije ove prometne nezgode nije imao nikakvih zdravstvenih problema niti tegoba. Navodi da je zadobio i povredu podlaktice, ima poteškoće s plućima kada duže trči jer teško diše, pa je dobio inhalator kako bi se poboljšalo disanje.
8. Iz iskaza svjedoka ZM, oca tužitelja, proizlazi da je za prometnu nezgodu saznao tako što ga je nazvao tužitelja telefonom navodeći da leži u kanalu i da ga je udario auto, te otišao sa susjedom, te su ga pronašli po mobitelu kojeg je upalio kako bi ga vidjeli. Dio ceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda, nije osvijetljen. Tužitelj je na sebi imao traperice, majicu i jaknu, ali ne zna koje boje, no sjeća se da je bicikl imao katadiopter iza sjedišta. Tužitelj je prevezen u Opću bolnicu Koprivnica, gdje je bio šest dana. Nakon toga bio je kod kuće mjesec dana gdje je hodao na štakama a prvih tjedan dana imao je Schanzov ovratnik. Stradala mu je trtica, te sinusi i jednjak. Teško je hodao, odnosno teško se kretao, pa mu je najviše pomagala majka. Na kontrole je išao u Opću bolnicu Koprivnica prema uputi Doma zdravlja, a prijevoz su plaćali 150,00 kn. Ne zna koliko je puta tužitelj išao na pregled u bolnicu. Bicikl je bio stariji, jakna i hlače nisu bile baš nove, ali su bile dobre. Tužitelj sada ima problem jer ne smije dizati nešto teško jer mu iskoči kvrga na trtici, a ima i problem sa disanjem.
9. Na okolnosti dinamike prometne nesreće ovaj sud je proveo prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke Davoru Ferencu, koji je dostavio pisani nalaz i mišljenje 18. kolovoza 2023.
9.1. U nalazu i mišljenju vještak iznosi mišljenje u kojem navodi da je do prometne nesreće došlo naletom teretnog vozila na biciklistu dana 10. prosinca 2020. na državnoj cesti D-2 na relaciji Kalinovac – Đurđevac., u noćnim uvjetima vožnje, bez javne rasvjete, u području ograničenja brzine na 90 km/h. Teretno vozilo "Fiat Ducato", registarske oznake [registarska oznaka] (Srbija) kojim je upravljao štetnik kretalo se Državnom cestom u smjeru zapada (Đurđevca), dok se tužitelj na biciklu marke " A" kretao u istom smjeru. Do naleta je došlo desnim vanjskim retrovizorom teretnog vozila u leđnu, više lijevu strane tijela tužitelja koji je od udarca zajedno sa biciklom bio odbačen izvan kolnika s desne- sjeverne strane, dok su na mjestu nesreće ostali tragovi plastike oštećenog desnog vanjskog retrovizora teretnog vozila. Teretno vozilo koje je udarilo tužitelja na biciklu, nakon nesreće je napustilo mjesto nesreće i nakon potrage Policije naknadno je pronađeno, a vozač BM je osuđen na Općinskom sudu u Koprivnici. Do naleta je došlo, gledano po dužini kolnika na oko 2 m istočno od PTM na sjevernoj prometnoj traci D-2, kada se tužitelj na biciklu kretao sebi desnom stranom kolnika, dopirući tijelom do najviše 1 m od desnog ruba kolnika unutar kolnika. U trenutku naleta teretno vozilo se kretalo desnom prometnom trakom, desnim rubom teretnog vozila na oko 1 m od desnog ruba kolnika.
9.2. Nadalje, vještak u nalazu i mišljenju navodi da na temelju otpalih dijelova s teretnog vozila i bicikla proizlazi da je brzina kretanja teretnog vozila u trenutku oštećenja retrovizora – naleta na biciklistu iznosila oko 23,3 m/s ili 84 km/h. S obzirom na starosnu dob tužitelja, vrstu bicikla sa mjenjačem stupnja prijenosa i stanje podloge, brzine bicikla mogla je iznositi oko 5,56 m/s ili 20 km/h. Za brzinu kretanja teretnog vozila od 84 km/h u noćnim uvjetima, bez javne rasvjete bilo je nužno potrebno imati upaljena duga svjetla na vozilu jer je to zahtijevao zaostali put vozila u slučaju potrebe zaustavljanja. Prema raspoloživim fotografijama iz Dokumentacije očevida i sa Nadzorne kamere s kružnog toka u Kloštru Podravskom proizlazi da je u vrijeme nesreće tužitelj bio obučen u crnu odjeću, bez reflektirajućih i svjetlosnih oznaka, a na biciklu nije bilo neke aktivne rasvjete. Pri vožnji s upaljenim dugim svjetlima na teretnom vozilu, prosječno uvježban i odmoren vozač, u konkretnim uvjetima, u crno obučeno biciklistu, bez ikakvih oznaka na stražnjem dijelu bicikla mogao bi uočiti na najmanje 70 m ispred vozila i imao bi tehničku mogućnost da kočenje ili izmicanje vozila ulijevo izbjegne nalet na biciklistu. Da je tužitelj na biciklu bio označen reflektirajućim materijalom i aktivnom rasvjetom na biciklu, tada bi u konkretnim uvjetima bio uočljiv na međusobnom razmaku većem od 100 m i na taj bi način ostalim sudionicima u prometu povećavao mogućnost za prilagođavanje svog kretanja u cilju izbjegavanja incidentne prometne situacije. Na mjestu nesreće nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali da li je i kako je vozač teretnog vozila reagirao u cilju izbjegavanja ove prometne nesreće.
9.3. Na nalaz i mišljenje vještaka prigovor su stavili i tužitelj i tuženik. Tužitelj je u svom iskazu na ročištu 27. listopada 2022. naveo da je bio osvijetljen jer je otraga na biciklu imao mačje oči i to na stražnjem dijelu sjedala i na kotačima, te je naprijed u ruci držao upaljen mobitel s upaljenom svjetiljkom. Stoga predlaže da se vještak očituje kakve bi bile mogućnosti izbjegavanja predmetne prometne nesreće uzevši u obzir da je tužitelj bio osvijetljen pomoću mobitela s upaljenom svjetiljkom, kako je naveo u svom iskazu.
9.4. Tuženikov prigovor sastoji se u prijedlogu da se pozove vještaka da dopuni nalaz i mišljenje, na način da odredi doprinos tužitelja o nastanku štetnog događaja, s obzirom da tuženik se ne protivi nalazu i mišljenju vještaka da na biciklu neposredno prije nastupa štetnog događaja nije bilo aktivnog svjetla, te da tužitelj nije nosio reflektirajući materijal ili prsluk, a što je bila njegova dužnost sukladno čl. 101. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te čl. 113. st. 1. istog Zakona prema kojima su biciklisti dužni imati upaljena svjetla, te nositi reflektirajući prsluk tijekom vožnje u uvjetima smanjene vidljivosti ili reflektirajućom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom.
9.5. Povodom prigovora stranaka sud je na ročištu 19. ožujka 2024. saslušao prometno- tehničkog vještaka Davora Ferenca koji je naveo da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja i na primjedbe iz podneska tužitelja od 25. rujna 2023. u pogledu mogućnosti uočavanja tužitelja na biciklu od strane vozača teretnog vozila, koji je dolazio sa stražnju strane biciklista, navodi da je za to uočavanje bitno kakve su se oznake nalazile na stražnjoj strani bicikla i bicikliste. U spisu je navedeno da tužitelj nije na sebi nosio reflektirajući prsluka, na fotografijama koje se nalaze u fotodokumentacija očevida nije vidljivo da bi na stražnjoj strani bicikla bili instalirani crveni katadiopteri ili mačje oči kako je to naveo tužitelj jer bi, obzirom na noćne uvjete fotografiranja sa bljeskalicom, to moralo biti vidljivo na fotografijama fotodokumentacije očevida, a što je u konkretnom slučaju izostalo. Vidljivo je da se na žbicama kotača bicikla nalaze narančasti katadiopteri koji reflektiraju svjetlost ukoliko se oni osvjetla pod određenim kutom, tj. kada ulaze u snop svjetlosti vozila. Ovdje se radilo o tome da su uzdužne osi bicikla i i teretnog vozila bile u istom smjeru tako da je upadni kut svjetlosti od teretnog vozila bio praktično 0 i refleksije svjetla prema teretnom vozilu nije bilo, tako da to nije imalo utjecaja na mogućnost uočavanja bicikliste od strane vozača teretnog vozila. Što se tiče bijelog svjetla sa mobitela koji bi osvjetljavao cestu u smjeru vožnje bicikla, to također nije imalo utjecaja na mogućnost uočavanja bicikliste od strane vozača teretnog vozila. Na fotografiji br. 19. dokumentacije očevida koja prikazuje ležeći bicikl nakon nesreće iz položaja pedale na biciklu nije moguće zaključiti da su u gazištima pedala bili ugrađeni narančasti katadiopteri. Vještak navodi da je za brzinu kretanja teretnog vozila od 84 km/h bilo nužno imati upaljena duga svjetla na vozilu, tako da bi se u slučaju da se na stražnjoj strani bicikla nalazio bilo koji reflektirajući materijal, bilo moguće uočiti biciklistu na udaljenosti većoj od 100 m i bez problema izbjeći nalet na biciklistu. Ukoliko biciklista nije označen nikakvim reflektirajućim materijalom i obučen u tamnu odjeću, tada ga je u dometu dugih svjetala moguće uočiti na udaljenosti od oko 70 m i pri brzini kretanja od 84 km/h, nalet na biciklistu moguće je izbjeći kočenjem ili skretanjem. Na primjedbe određivanja doprinosa ove prometne nesreće vještak navodi da se na isto ne može očitovati, jer je to stvar suda. U zapisniku o očevidu ne spominju se dijelovi koji bi otpali sa bicikla, a koji bi potjecali od crvenog katadiptera na stražnjoj strani bicikla. U fotografijama fotodokumentacije očevida koje prikazuju mjesto prometne nesreće i tragove nađene na mjestu prometne nesreće nema materijala koji bi reflektirao crvenom svjetlošću ili narančastom svjetlošću kako bi to bilo za očekivati.
10. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka jer je vještak stručna osoba, a nalaz i mišljenje izradio je na temelju podataka u spisu, nalaz je jasan i neproturječan te je isti izrađen u skladu s pravilima struke, a za prigovore stranaka vještak je dao jasna i logična objašnjenja koja prihvaća i ovaj sud.
11. Cijeneći nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka kao i provedene dokaze na okolnosti dinamike prometne nesreće sud zaključuje da je za prometnu nesreću odgovoran vozač teretnog vozila BM u omjeru od 90% jer je upravljajući vozilom postupao suprotno članku 43. st. 1. i st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojem vozač radnju preticanja ne smije početi ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu, a prije započinjanja takve radnje dužan se uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, a što vozač teretnog vozila u ovom slučaju nije učinio. Ovo iz razloga jer iz nalaza vještaka proizlazi da je za brzinu kretanja teretnog vozila od 84 km/h u noćnim uvjetima, bez javne rasvjete bilo nužno potrebno imati upaljena duga svjetla na vozilu jer je to zahtijevao zaostali put vozila u slučaju potrebe zaustavljanja. Ukoliko biciklista nije označen nikakvim reflektirajućim materijalom i obučen u tamnu odjeću, tada ga je u dometu dugih svjetala moguće uočiti na udaljenosti od oko 70 m i pri brzini kretanja od 84 km/h, nalet na biciklistu moguće je izbjeći kočenjem ili skretanjem odnosno izmicanjem vozila ulijevo. Na mjestu nesreće nisu nađeni tragovi koji bi ukazivali da li je i kako vozač teretnog vozila reagirao u cilju izbjegavanja ove prometne nesreće. Doprinos tužitelja ovoj prometnoj nesreći u omjeru od 10% ovaj sud nalazi jer jer je postupao suprotno članku 101. st. 2. prema kojem od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), a i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. Prema nalazu vještaka proizlazi da je u spisu navedeno da tužitelj nije na sebi nosio reflektirajući prsluka, na fotografijama koje se nalaze u fotodokumentacija očevida nije vidljivo da bi na stražnjoj strani bicikla bili instalirani crveni katadiopteri ili mačje oči kako je to naveo tužitelj jer bi, obzirom na noćne uvjete fotografiranja sa bljeskalicom, to moralo biti vidljivo na fotografijama fotodokumentacije očevida, a što je u konkretnom slučaju izostalo. Vidljivo je da se na žbicama kotača bicikla nalaze narančasti katadiopteri koji reflektiraju svjetlost ukoliko se oni osvjetla pod određenim kutom, tj. kada ulaze u snop svjetlosti vozila. Ovdje se radilo o tome da su uzdužne osi bicikla i i teretnog vozila bile u istom smjeru tako da je upadni kut svjetlosti od teretnog vozila bio praktično 0 i refleksije svjetla prema teretnom vozilu nije bilo, tako da to nije imalo utjecaja na mogućnost uočavanja bicikliste od strane vozača teretnog vozila. Zbog navedenog položaja vozila bijelo svjetlo mobitela koje bi osvjetljavalo cestu u smjeru vožnje bicikla nije imalo utjecaja na mogućnost uočavanja bicikliste, a iz fotodokumentacije očevida nakon nesreće nije bilo moguće zaključiti da su u gazištima pedala bili ugrađeni narančasti katadiopteri. Time su otklonjeni prigovori tužitelja da je bio propisno označen u noćnim uvjetima vožnje na način da bi ga vozač teretnog vozila mogao lakše uočiti.
12. Na okolnosti visine pretrpljene imovinske štete s osnova potrebne tuđe njege i pomoći, te neimovinske štete s osnova pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha i pretrpljenih duševnih bolova radi smanjenja životnih aktivnosti, sud je proveo vještačenje po liječničkom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, koji je sudu dostavio pisani nalaz i mišljenje 12. rujna 2024.
12.1. Iz nalaza i mišljenja liječničkog vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića proizlazi da je tužitelj u prometnoj nesreći zadobio prijelom trtice, nakupljanje slobodnog zraka u sredoprsju (medijastinumu) i u potkožnom tkivu vrata i natučenje lijeve podlaktice. Liječen je u bolnici tri dana, na kontrolnim slikama je došlo do potpune resorpcije slobodnog zraka u medijastinumu i vratu. Zbog teškoća s disanjem obrađivan je od strane pulmologa koji je postavio dijagnozu astme. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda tužitelja, po završetku liječenja zaostali su kronični bolovi u donjem dijelu križa i u trtici, naročito kod nošenja većeg tereta i duljeg sjedenja, kretnje slabinske kralježnice su terminalno bolno ograničene. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5%, uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Ostale ozljede nisu dovele do trajnih posljedica. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2 mjeseca kumulativno. Zaostali povremeni bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužitelj je trpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, reakcija na stres i poremećaji prilagodbe) jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 8 dana, manjeg intenziteta 6 tjedna kumulativno. Tuđa pomoći njega u opsegu 3 sata dnevno bila mu je potrebna tjedan dana, u opsegu 2 sata dnevno, 2 tjedna za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.
12.2. Na nalaz i mišljenje liječničkog vještaka stranke nisu imale primjedbe, a sud ga u cijelosti prihvaća jer je isti dan po stručnoj osobi na temelju stanja spisa i u skladu s pravilima stranku.
13. Prema članku 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, nađe li da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Stavkom 2. istog članka ZOO- a određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
14. Dakle, u provedenom dokaznom postupku je utvrđeno, a posebice na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vještaka, da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju pa su time ispunjene pretpostavke iz čl. 1100. st. 1. ZOO u vezi s čl. 19. st. 1. ZOO-a da se tužitelju dosudi pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu kao i imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege, troškova prijevoza radi liječenja, te za uništeni bicikl, hlače i jaknu.
15. Ocjenjujući jačinu i intenzitet fizičkih bolova, te imajući u vidu karakter, težinu i lokalitet ozljeda ovaj sud smatra da bi tužitelju po tom kriteriju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti pripadao iznos od 1.500,00 €.
16. Cijeneći intenzitet i trajanje pretrpljenog straha zaključak je suda da po tom kriteriju s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti tužitelju pripadao iznos od 2.200,00 €.
17. Cijeneći nalaz i mišljenje vještaka o smanjenju životne aktivnosti tužitelja, zbog kojih trpi i određene duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti tužitelju bi pripadao iznos od 800,00 €.
18. Sukladno navedenom, tužitelju bi s osnova sveukupno utvrđene neimovinske štete pripadao iznos od 4.500,00 €, pa kada se od toga iznosa odbije iznos doprinosa tužitelja u prometnoj nesreći od 10%, a što iznosi 450,00 €, tužitelju bi s osnova neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripao ukupan iznos od 4.050,00 €.
19. Sukladno čl. 1095. st. 1. i st. 2. ZOO-a tužitelju pripada i naknada imovinske štete.
20. Sukladno nalazu i mišljenju liječničkog vještaka o potrebi tuđe pomoći i njege, a cijeneći da je da je jedan sat tuđe njege i pomoći 3,80 € temeljem čl. 223. st. 1. ZPP-a, proizlazi zaključak suda da bi tužitelju pripadala naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 187,00 €.
21. Kako su se tužitelj i tuženik suglasili da je vrijednost bicikla uništenog u prometnoj nesreći 66,50 €, te odjeće tužitelja koja se sastoji od hlača i jakne u iznosu od 66,50 €, proizlazi da bi tužitelju po ovom kriteriju pripadao iznos od 133,00 €.
22. Prema dostavljenim podacima Čazmatrans prometa d.o.o. (list 199 i 243 spisa) proizlazi da je cijena povratne karte u 2020/2021 na relaciji Koprivnica-Đurđevac iznosila 60,00 kn/8 €, na relaciji Đurđevac-Kozarevac 48,40 kn/6,42 €, na relaciji Đurđevac- Bjelovar za jedan smjer 4,80 €, te smjer Đurđevac-Virovitica 5,60 €. Kako iz liječničke dokumentacije u spisu proizlazi da je tužitelj obavljao tri pregleda u Općoj bolnici Koprivnica, a zbog čega je morao putovao od [adresa] do Đurđevca, te potom od Đurđevca do Koprivnice i natrag, imao je ukupan trošak za 3 odlaska od 43,50 €. Tužitelj je, prema liječničkoj dokumentaciji u spisu, išao na pregled u Bjelovar jednom, za što je imao trošak od [adresa] do Đurđevca te od Đurđevca do Bjelovara i natrag u iznosu od 11,30 €. Tužitelj je išao na jedan pregled u Đurđevac, za što bi imao pravo na putni trošak od [adresa] do Đurđevca i natrag u iznosu od 6,50 €. Sveukupno za putovanja u Koprivnicu, Bjelovar i Đurđevac radi pregleda tužitelju bi s osnova imovinske štete pripadao iznos od 61,30 €. Iako iz potvrde o prijavi boravišta (list 74 spisa) proizlazi da je tužitelj u vrijeme liječenja imao boravište u [adresa] sud je prihvatio iskaz tužitelja i svjedoka da je u vrijeme liječenja bio kod roditelja u [adresa] s obzirom da je zadobio povrede zbog kojih mu je bila potrebna tuđa njega i pomoć, a koju su mu pružali roditelji odnosno u najvećem dijelu majka koja živi u [adresa]. Sud nije tužitelju priznao troškove putovanja radi liječenja iz [adresa] do Virovitice i natrag za 6 odlazaka, a ovo iz razloga jer je, prema njegovom iskazu, tužitelj za vrijeme liječenja u Virovitici boravio kod djevojke u Virovitici, te stoga nije imao troškove putovanja radi odlaska kod liječnika u Virovitici.
23. Ukupno bi tužitelju s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripadao iznos od 187,00 €, za uništeni bicikl iznos od 66,50 €, za uništenu odjeću iznos od 66,50 €, te s osnova troškova prijevoza radi liječenje iznos od 61,30 €, što sveukupno iznosi 381,30 €. Kada se od navedenog iznosa odbije doprinos tužitelja od 10%, koji iznosi 38,13 €, proizlazilo bi da je tuženik u obvezi tužitelju naknaditi iznos od 343,17 €.
24. Ukupno bi tužitelju pripadalo s osnova naknade neimovinske štete iznos od 4.050,00 €, te s osnova imovinske štete iznos od 343,17 €, što ukupno iznosi 4.393,17 €. Kada se od navedenog iznosa odbije plaćeni iznos od 3.318,07 €, proizlazi da je tuženik dužan tužitelju naknaditi s osnova neimovinske i imovinske štete ukupan iznos od 1.075,10 €. Stoga je odlučeno na način naveden u točki I. Izreke presude.
25. Slijedom navedenoga odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja u iznosu od 4.285,90 € na način naveden u točki II. Izreke presude.
26. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske i imovinske štete dosuđene su tužitelju od dana kada je tužitelj podnošenjem pisanog izvansudskog zahtjeva pozvao tuženika da mu naknadi štetu, pa do isplate, s obzirom da je tužitelj u odštetnom zahtjevu podnesenom tuženiku prije podnošenja tužbe tražio i naknadu neimovinske i imovinske štete, a izvršenom isplatom u mirnom postupku tuženik nije specificirao po kojim kriterijima je istu isplatio. Stopa zateznih kamata određena je na temelju čl. 29. st. 2. ZOO- a.
27. Odluku o troškovima postupka sud je donio temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a, a u svezi s čl. 155. ZPP-a. Tužitelj je uspio u odnosu na pravni osnov sa 100%, dok je u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva uspio sa 20%, a tuženik sa 80%. Kada se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika, proizlazi da je tuženik u obvezi tužitelju naknaditi parnični trošak u omjeru od 40% utvrđenog parničnog troška.
28. Nužni parnični trošak tužitelja utvrđen je temeljem čl. 155. ZPP-a, a na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023; dalje OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 €, sastav tužbe u iznosu od 200,00 €, zastupanje na ročištima 21. rujna 2022., 27. listopada 2022., 17. veljače 2023., 19. ožujka 2024. i 5. prosinca 2024., svako u iznosu od 200,00 €, pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 €, sastav podnesaka od 31. siječnja 2023., 25. rujna 2023., 17. lipnja 2024. i 15. listopada 2024., u ukupnom iznosu od 200,00 € sukladno Tbr. 8/1. OT, PDV od 25% u iznosu od 525,00 €, pristojba na tužbu u iznosu od 50,03 € i pristojbe na presudu u iznosu od 100,00 €, predujam za liječničko vještačenje u iznosu od 400,00 €, a što sveukupno iznosi 2.775,03 €. Tužitelju nije priznat trošak prigovora na ponudu temeljem postavljenog odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 € jer se ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje parnice sukladno čl. 155. ZPP-a.
29. S obzirom da je tužitelj uspio u ovoj parnici sa 40%, tuženik mu je u obvezi naknaditi parnični trošak u tom omjeru, a što iznosi 950,01 €, te trošak predujma za liječničko vještačenje u cijelosti u iznosu od 400,00 €, tako da je tuženik sveukupno dužan naknaditi tužitelju parnični trošak u ukupnom iznosu od 1.350,01 €, te na isti zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja presude 18. prosinca 2024., pa do isplate, a sve na način naveden u točki III. izreke presude.
30. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
Koprivnica, 18. prosinca 2024.
Sutkinja:
Sonja Gundić-Biškup
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).
Dostaviti:
1. Odvjetnica Lidija Rukavina, Đurđevac
2. Odvjetnik Ruđer Anić, Ulica Ljudevita Gaja 53, Zagreb
