Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Stjepana Radića 10 23420 Benkovac

Poslovni broj: P-2509/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sucu toga suda Zoranu Vrankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o. iz Zadra, protiv tuženika Grada Benkovca, Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, OIB: 83821313660, zastupan po gradonačelniku LG, dipl. crim, a ovaj po punomoćnici OG, mag. iur., radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, 18. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

1. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica: VG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: PAŠNJAK, površine: 77013 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine od 7214 m2 označen dužinama koje povezuju točke na Geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom dana 15. ožujka 2023. godine od strane ovlaštenog inženjera geodezije: ZG, mag. ing. geod. et geoinf. označene slovima A1- A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8-A9-A10-A11-A12-A33-A34-A35-A36-A37-A38-A39-A40-A1, odnosno novoformirane nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine: 7214 m2 što je tuženik: GRAD BENKOVAC, Šetalište kneza Branimira 12, 23 420 Benkovac, OIB: 83821313660 dužan priznati i trpjeti brisanje tog prava sa svog imena i upis na ime Tužiteljice.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica: VG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dosjelošću stekla pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi: PAŠNJAK, površine: 446454 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine od 4232 m2 označen dužinama koje povezuju točke na Geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom dana 15. ožujka 2023. godine od strane ovlaštenog inženjera geodezije: ZG, mag. ing. geod. et geoinf. označene slovima A12- A13-A14-A15-A16-A17-A18-A19-A20-A21-A22-A23-A24-A25-A26-A27-A28-A29-A30- A31-A32-A33-A12, odnosno novoformirane nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine: 4232 m2 što je tuženik: GRAD BENKOVAC, Šetalište kneza Branimira 12, 23 420 Benkovac, OIB: 83821313660 dužan priznati i trpjeti brisanje tog prava sa svog imena i upis na ime Tužiteljice.

i

r i j e š i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi trošak postupka u iznosu od 3.775,00 EUR s pripadajućim zateznim kamatama po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22) u roku od 15 dana."

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko dsuđenog kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 77013 m2 (matična nekretnina 1), da je kao vlasnik te nekretnine upisan tuženik za cijelo, da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak površine 446454 m2 (matična nekretnina 2) te da je kao vlasnik te nekretnine upisan tuženik, da takav upis prava vlasništva ne odgovara stvarnom stanju, da je tužiteljica vlasnica za cijelo dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] površine od 77013 m2, upisana u ZK uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine od 7214 m2 označen dužinama koje povezuju točke na Geodetskom situacijskom nacrtu izrađenom 15. ožujka 2023. od strane ovlaštenog inženjera geodezije: ZG, mag. ing. geod. et geoinf. označene slovima A1-A2-A3-A4-A5-A6-A7-A8-A9-A10-A11-A12-A33-

A34-A35-A36-A37-A38-A39-A40-A1, odnosno novoformirane nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine: 7214 m2 i dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 4232 m2 označene dužinama koje povezuju točke na skici lica mjest označene slovima A12-A13-A14-A15-A16-A17-A18-A19-A20-A21-A22-A23-A24-A25- A26-A27-A28-A29-A30-A31-A32-A33-A12, odnosno novoformirane nekretnine označene kao: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine: 4232 m2. Nadalje je navela da su predmetne nekretnine posjedovali djedovi obitelji DG odnosno djedovi tužiteljica čije je rođeno prezime DG, da su iste u njihovom posjedu preko 150 godina, da su nekretnine ograđene u jednu cjelinu betonskim zidom i žičanom ogradom a na mjesto ranije postojećeg suhozida, da predmetne nekretnine čine cjelinu sa nekretninom u vlasništvu tužiteljice na kojoj je sagrađena njena kuća odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su zajedno ograđene kao jedna jedinstvena cjelina, da su nekretnine od davnina služila za čuvanje stoke, da je obitelj DG velika obitelj, da je najstariji bio pok. DG koji da je imao tri sina V, L i O, da su pok. DG i njegovi sinovi Z, D i ČG uzurpirali nekretnine u Šopotu, da je pok. ČG uzurpirao nekretnine na način da je iste obilježio i postavio biljege da se zna da je njegovo, da je ČG poginuo 1941., da je njega naslijedio njegov sin IG, koji je sa svojom obitelji živo neposredno uz predmetnu nekretninu od II. svjetskog rata, da je IG naslijedio sin HG, da je pok. HG u pogledu predmetnih nekretnina naslijedila njegova kći ovdje tužiteljica temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu od 19.11.2008. pod poslovnim brojem O-345/2008, da od tada tužiteljica drži predmetne nekretnine u posjedu, da tužiteljicu nitko nikada nije ometao u posjedovanju niti joj je isto osporavao vlasništvo predmetnih nekretnina ili pak oduzimao. S obzirom da tužiteljica ima pravni interes da se utvrdi vlasnicom predmetnih nekretnina predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

2. U žalbi protiv presude zbog ogluhe (l.s. 34-36) tuženik je naveo da u ovoj pravnoj stvari tužiteljica ističe dosjelost kao osnovu stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina, navodeći pri tome kako su predmetne nekretnine u posjedu obitelji tužiteljice još od šukundjeda tužiteljice, DG koji je, kako to tužiteljica u tužbi navodi, zajedno sa sinom ČG „uzurpirao predmetne nekretnine kao svoje“, da prema odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stavcima 3. i 4, propisano je da samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten, je stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 4. propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću u vlasništvo tek pošto je njihov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavka 3., da je u ovoj pravnoj stvari tužiteljica, s obzirom da ističe dosjelost kao osnovu stjecanja vlasništva, bila dužna dokazati da je putem svojih prednika stekla pravo vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine od 7214 m2 te dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela površine od 4232 m2 prije nego što su iste postale društveno vlasništvo, dakle, prije 6. travnja 1941. godine (pretpostavka za dosjelost sukladno pravnim pravilima austrijskog Općeg građanskog zakonika), jer poslije tog datuma nije bilo moguće steći vlasništvo tih nekretnina na temelju tog pravnog osnova. Isto tako naveo je da uz tužbu nedostaju ključni materijalni dokazi, odnosno posjedovni listovi, rješenje o uzurpaciji, rješenja o nasljeđivanju između pok. ČG i njegovog sina IG, kao i između IG i njegovog sina HG, oca tužiteljice, rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu od 19. studenog 2008., poslovnog broja 0-345/08 tužiteljica nije dokazala da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na utuženim nekretninama, da u rješenju o nasljeđivanju, kao jedinom priloženom dokazu uz tužbu, nije navedena čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 77013 m2, upisana u zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je predmet ovoga spora, da stoga tuženik drži razvidnim kako osnovanost predmetnog tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica i dokaza navedenih u predmetnoj tužbi, da su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio.

3. Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-756/2024 od 6. studenoga 2024. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj P-52/2024-26 od 20. lipnja 2024. i predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

4. Na ročištu od 4. 12. 2024. punomoćnik tužiteljice je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a punomoćnica tuženika je u cijelosti ostala kod navoda iz podneska od 29.11.2024.

5. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi uvidom u izvatke iz zemljišne knjige (l. s. 6-9 i 15), geodetski situacijski nacrt (l.s. 10), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 345/08 (l.s. 11-14), skicu i fotografije sudskog vještaka Frane Vlatkovića dipl. ing. geod. (l.s. 76-77) te su u svojstvu svjedoka saslušani ĆG, JG, TG i ČG i tužiteljica kao stranka.

6. Glavni tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet ovog parničnog postupka je zahtjev tužitelja prema tuženiku radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina oznake dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 77013 m2, upisana u zk uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 446454 m2, upisana u zk uložak broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dosjelošću po prednicima.

8. Između tužitelja i tuženika je sporno jesu li na strani tužitelja ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetnih nekretnina.

9. Iz izvatka iz zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Benkovac od 10.02.2022.g. (l. s. 6-9) slijedi da su predmetne nekretnine upisane kao vlasništvo Grada Benkovca za cijelo.

10. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Benkovcu poslovni broj O-345/08 od 19.11.2008. iza smrti HG pok. IG, oca tužiteljice (l.s. 11-14) slijedi da je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljalo izvanknjižno vlasništvo oca tužiteljice, da je istoga naslijedila između ostalih tužiteljica, da je tužiteljica naslijedila prizemlje, zapadni dio kuće stambeni prostor, vatrenicu, stalu, vinograd, 1/2 zapadnog dijela, zemlje zv. "Goridoljna", "Vrt kod bunara", "Novaka", "Lug" i "kod Č". Međutim, nekretnina koje je predmet spora, dio 1248/63 k. o. [katastarska općina], nije identificirana na očevidu tako da bi opisno odgovarala onima navedenim u rješenju o nasljeđivanju koje su temeljem oporuke i sporazuma pripale tužiteljici, s tim da je na očevidu jasno utvrđeno da kuća i dvorište ne predstavljaju predmet spora, dok dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bila navedena niti kao knjižno niti kao izvanknjižno vlasništvo oca tužiteljice.

11. Iz suglasnih iskaza svjedoka ĆG, EG, TG i ČG u koje iskaze ovaj sud nije imao razloga posumnjati, te ih prihvaća kao vjerodostojne, slijedi da je tužiteljica predmetne nekretnine naslijedila od svoga oca HG, da je otac tužiteljice HG predmetne nekretnine naslijedio od svoga oca IG, da je RG predmetne nekretnine naslijedio od svoga oca ČG, a da je MG predmetne nekretnine naslijedio od svoga oca DG, da su svi prednje navedeni na predmetnim nekretninama držali stoku, da je predmetna nekretnina oduvijek bila ograđena te da nitko nikada nije ometao sve prednje navedene I u posjedovanju i korištenju predmetnih nekretnina bilo od fizičkih osoba, bilo od državnih i lokalnih vlasti bilo od Šumarije. Svjedoci su naveli da je tužiteljica predmetne nekretnine naslijedila od svoga oca zajedno sa svojim sestrama, međutim na upit suda svjedoci nisu znali jesu li se tužiteljica i njezine sestre podijelile i jesu li upravo predmetne nekretnine pripale tužiteljici. Isto tako nitko niti tužiteljica u tužbu, niti svjedoci u iskazu nisu naveli koji bi bio mjesni naziv predmetnih nekretnina, a niti je priložen posjedovni list iz kojeg bi se mogao vidjeti mjesni naziv predmetnih nekretnina.

12. Odredbom čl.159.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/1, dalje: ZOVIDSP) je propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno trajanje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema odredbi čl.159.st.4. ZVDSP samostani posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. ovoga članka.

13. Odredbom čl.18. st. 1. ZOVIDSP je propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), a st.2. istoga članka je pripisano da je posjed istinit ako nije pribavljen na silu, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijeverom, ili zlouporabom povjerenja, potaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet, a sta.3. istoga članka je propisano da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, s tim da se prema odredbi čl.18.st.5. ZOVIDSP posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

14. Iz iskaza tužiteljice VG u iskaz koje ovaj sud nije imao razloga posumnjati jer je tužiteljica iskazivala jasno, određeno i precizno o relevantnim činjenicama vezanih za korištenje odnosno posjedovanje predmeta spora te ga prihvaća kao vjerodostojan dokaz slijedi, u bitnom, da ona koristi predmet spora od kada se rodila jer je na istom živjela sa roditeljima i to češće sa majkom jer je otac radio u inozemstvu i povremeno dolazio u Podlug, da je njezin otac HG na predmetu spora držao konje, krave i ovce, da je predmet spora bio ograđen kamenim suhozidom, da je novi ogradni betonski zid njezin otac izgradio prije sigurno 50 godina te da su osim oca HG i njezin djed IG i pradjed MG na predmetu spora držali konje, ovce, krave, kokoši, tuke i svinje, da su preko predmeta spora postavljeni vodovi za struju i vodu i da su radnici elektre i vodovoda uvijek pitali nju i njezine roditelje u vezi postavljanja tih vodova, da Grad Benkovac nije kontaktirao sa njom i njezinom obitelji u vezi tih radnji, da ona nikada nije posumnjala da predmet spora ne bi pripadao njoj i njezinim prednicima, da se postupak iz podneska tuženika od 29.11.2024. u kojem je sklopljena sudska nagodba nije vođen u vezi predmeta spora već u vezi kuće i okućnice koji se nalaze u blizini predmeta spora.

15. Za navesti je a u odnosu na navod tuženika iz podneska od 29. 11. 2024. da ovaj sud ocijenjuje da ne postoji subjektivni i objektivni identitet spora između ovog postupka i postupka u predmetu poslovni broj P-219/2012 a u kojem je sklopljena sudska nagodba a niti su činjenični supstrati u predmetima jednaki.

16. Dana 01.siječnja 1997.g. je stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, dalje: ZVDSP). Odredbom čl.159.st.4. navedenog Zakona je propisano da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga propisanog u stavcima 2. i 3. navedenog članka (za nekretnine 10 odnosno 20 godina) odnosno protekom 20 odnosno 40 godina.

17. Odredbom čl.388.st.4. ZVDSP, a vezano za čl.159. ZVDSP, je bilo propisano da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja prije toga dana.

18. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17.studenog 1999.g. ("Narodne novine" 137/99) je ukinuta navedena odredba ZVDSP a odredbom čl.2. Zakona o izmjenama i dopunama ZVDSP ("Narodne novine" 114/01), koji je stupio na snagu 20.prosinca 2001.g., je određeno da se na nekretninama koje su na dan 08.listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije toga dana.

19. Navedena ukinuta odredba je bila na snazi i u primjeni od 01. siječnja 1997.g. pa do ukidanja iste 17. studenoga 1999.g. i u tom razdoblju je bilo moguće stjecanje prava vlasništva ex lege posjednika nekretnine u društvenom vlasništvu ako su do ukidanja te odredbe bile ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u pogledu duljine i kvalitete posjeda.

20. U smislu odredbe čl.388.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, nadalje: ZOVIDSP) na stjecanje prava vlasništva primijenjuju se odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja nekretnine. Polazeći od toga da su prednici tužitelja predmetno zemljište koristili puno prije 1980.g. na ovaj sporni odnos treba primijeniti odredbe Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koje se primijenjuju kao Pravna pravila u smislu čl.1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941.g. a odredbama Paragrafa 1460 i 1472 OGZ bilo je propisano da pošteni posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine dosjelošću protekom roka od 40 godina. Međutim niti prema odredbi OGZ a niti prema čl.29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Sl. list SFRJ broj 6/80, 36/90, dalje: ZOVO) koji je stupio na snagu 01. rujna 1980. g. nije dopušteno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu što je stavljeno izvan snage odredbom čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO ("Narodne novine" 53/91).

21. Stupanjem na snagu čl.388.st.2. ZOVIDSP (01. siječnja 1997.g.) tužiteljica je zajedno sa svojim prednicima koji su predmetno zemljište posjedovali neprekidno puno prije 1950., s obzirom da su predmetno zemljište koristili otac, djed i pradjed tužiteljice kao pošteni posjednici, dosjelošću su stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini s obzirom da je rok dosijedanja od 40 godina istekao prije ukidanja odredbe čl.388.st.4. ZVDSP (17. studenoga 1999.g.).

22. S obzirom da nitko treći osim ovdje tuženika nije stekao bilo kakvo pravo na predmetnoj nekretnini koju je tužiteljica, osobno i putem svojih prednika neometano i neprekidno posjedovala kao poštena posjednica, dugi niz godina odnosno preko 40 godina do 01. siječnja 1997.g. prednici tužiteljice odnosno kasnije i tužiteljica su stupanjem na snagu odredbe čl.388.st.4. ZVDSP 01.siječnja 1997.g. stekli pravo vlasništva na predmetnim nekretninama dosjelošću, s tim da je potrebno vrijeme dosijedanja isteklo prije 01.siječnja 1997.g.

23. Tuženik na kojem je teret dokaza u pogledu nepoštenja posjeda predmeta spora od strane tužiteljice i njezinih prednika, nije ičim dokazao da bi posjed predmeta spora od strane tužiteljice i njezinih prednika bio nepošten. Iz toga razloga posjed tužiteljice i njezinih prednika se u smislu odredbe čl.18.st.5. ZOVIDSP smatra poštenih i samostalnim posjedom u smislu odredba čl11.st.2. ZOVIDSP.

24. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice prihvaćen kao osnovan pa je temeljem čl.159.st.1. i 4. te čl.11.st.2. i čl.18.st.5. ZOVIDSP odlučeno kao u izreci presude.

25. Temeljem čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) a na zahtjev tužiteljice zastupane po punomoćnicima odvjetnicima, tužiteljici je priznat parnični trošak u iznosu od 3.775,00 EUR i to za sastavljanje tužbe, pristup na četiri ročišta od 09.02.2024., 12.04.2024., 11.06.2024. i 4.12.2024., za tri obrazložena podneska od 14.11.2023., 2.05.2024. i 21.11.2024. te za sastavljanje odgovora na žalbu iznos od po 200,00 EUR za svaku parničnu radnju uvećano za PDV u iznosu od 25 % (Tbr.7.toč.1., Tbr.8.toč.1., Tbr.9.toč.1., Tbr.46. i Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika - "Narodne novine" broj: 138/23). Tužiteljici su priznati troškovi sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 66,36 EUR, za presudu (zbog ogluhe) u iznosu do 26,54 EUR, za odgovor na žalbu u iznosu od 39,82 EUR, za troškove vještačenja u iznosu od 530,89 EUR, pa je odlučeno kao u toč. I. izreke rješenja.

26. Tuženica je odbijena sa zahtjevom za naknadu parničnog troška i to za sudsku pristojbu za presudu od 20.06.2024. kao i za ovu presudu jer tužiteljica iste nije dužna platiti u smislu odredaba Zakona o sudskim pristojbama, pa je odlučeno kao u toč. II. izreke rješenja.

27. Odluka o troškovima tuženika je izostala jer takav zahtjev tuženik nije ni postavio. 28. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci.

Benkovac, 18. prosinca 2024.

S u d a c:

Zoran Vranković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave istih. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnim Županijskim sudovima, (čl.4. i 5. Zakona o područjima i sjedištima sudova – "Narodne novine" 67/18 i 21/22) pisano u tri jednaka primjerka. Stranci, koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok žalbe teče od dana primitka iste.

DNA:

Tužiteljici, po punomoćnicima, putem e oglasne ploče

Tuženiku, putem e oglasne ploče