Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-564/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Privredne banke Zagreb d.d. iz Zagreba, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kojeg zastupa punomoćnik Jelena Demetrović, odvjetnica iz Slavonskog Broda, protiv ovršenika EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], nepoznata prebivališta, zastupan po privremenom zastupniku Juraju Rajiću, odvjetniku iz Požege, radi ovrhe na nekretninama, odlučujuću o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Požegi broj Ovr-520/2022-17 od 20. listopada 2023., dopunjeno rješenjem broj Ovr-520/2022-18 od 20. listopada 2023., dana 18. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Požegi broj Ovr-520/2022-17 od 20. listopada 2023., dopunjeno rješenjem broj Ovr-520/2022-18 od 20. listopada 2023

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi na temelju ovršne javnobilježničke isprave određena je predložena ovrha na nekretninama ovršenika upisanoj u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao kčbr. [katastarska čestica] – kuća i dvorište sa 276 m2 radi naplate glavnice u iznosu od 185.218,27 kn, sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, koja teče od 4. studenoga 2022. pa do isplate, redovnih kamata u iznosu od 8.359,66 kn, zateznih kamata u iznosu od 235.913,83 kn, sudskih troškova u iznosu od 300,00 kn sa zateznom kamatom od 4. studenoga 2022. pa do isplate i odvjetničkih troškova u iznosu od 14.218,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 4. studenog 2022. pa do isplate te troška ovršnog postupka u iznosu od 1.002,22 eura/7.551,23 kuna.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik po privremenom zastupniku navodeći da se žali iz svih žalbenih razloga i da se, prema svemu sudeći, radi o jedinoj nekretnini ovršenika čime ističe prigovor prava na dom.

3. Žalba je neosnovana.

4. Iz sadržaja spisa proizlazi da je rješenjem o ovrsi poslovni broj j Ovr-520/2022-17 od 20. listopada 2023. prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja radi ovrhe na nekretninama ovršenika na temelju ovršne isprave Ugovora o kreditu solemniziranog po javnom bilježniku pod brojem OV-19778/08 (list 4-1 i 57 spisa), a koje rješenje je dopunjeno rješenjem broj Ovr-520/2022-18 od 20. listopada 2023. (list 59 spisa). Solemnizirana ovršna javnobilježnička isprava ima značaj ovršne isprave i proizvodi pravne učinke sve dok pravomoćnom sudskom odlukom ne bi bila stavljena izvan snage pa i u konkretnom slučaju ista će proizvoditi pravne učinke sve dok ga, eventualno, u nekom postupku, nadležno tijelo (sud) u odnosu na ovršenika ne stavi izvan snage

5. Privredna banka Zagreb d.d. kao vjerovnik i GM kao korisnik kredita i založni dužnici ĐM i IM **.**.2007. ugovorili su hipoteku na nekretninama založnih dužnika upisanim u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao kčbr. 2551/2

– kuća i dvorište sa 276 m2, koja hipoteka je upisana u zemljišnim knjigama pod brojem Z-4969/07, s tim da su založni dužnici suglasni da za slučaj neisplate tražbine iz članka 1 Ugovora o dospijeću se može neposredno provesti prisilna ovrha na založenim nekretninama (čl. 8.3.).

6. Budući da je ovršenik, odnosno založni dužnici koji su bili vlasnici predmetnih nekretnina u vrijeme sklapanja Ugovora, pristali na dobrovoljno zasnivanje založnog prava na nekretninama, treba zaključiti da u ovršnom postupku pokrenutom temeljem ovršne isprave kojom je založni dužnik izričito dao suglasnost za zasnivanje založnog prava na nekretninama i provođenje ovrhe na nekretnini radi prisilne naplate bilo koje tražbine kreditora ovršenik nema pravo isticati prigovor prava na dom. Naime, prema čl. 336. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.) založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno. Ovršenik je stekao vlasništvo predmetne nekretnina zajedno sa zasnovanim založnim pravom pa kako se pravni učinci založnog prava protežu i na njega kao novog vlasnika, treba zaključiti da ovršenik nema pravo na prigovor prava na dom.

7. Odredbom čl. 77. st. 1. Ovršnog zakona(„Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe čl. 4. st. 4., 5. i 6. toga Zakona, na postojanje kojih okolnosti se u žalbi ne upire.

8. Slijedom svega navedenoga, a budući da pobijano rješenje o ovrsi nema takvih nedostataka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. prosinca 2024.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar