Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-1524/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupan po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Buterin & Posavec d.o.o. Zagreb, protiv ovršenika ŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-158/2022-79 od 23. rujna 2024., dana 18. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj Ovr-158/2022-79 od 23. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen prijedlog ovrhovoditelja za djelomičnom obustavom ovrhe određene na nekretnini ovršenika i to na katastarskoj čestici br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sada zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), u naravi [adresa], oranica površine 1662 m2, zemljišta pod zgrada površine 601 m2, sveukupne površine 2263 m2.
2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio ovrhovoditelj zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) te predlaže rješenje suda prvog stupnja ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Iz sadržaja obrazloženja prvostupanjskog sud proizlazi da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi istoga prvostupanjskog suda pod brojem Ovr-158/22 od 14. siječnja 2022. određena ovrha na nekretninama ovršenika, i to nekretninama upisanima na zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a radi naplate iznosa od 13.595,54 eura, koji predstavlja obračunatu kamatu. Nadalje, da je nekretnina zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prodana ovrhovoditelju , a da se nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] još uvijek nalazi na javnog dražbi kod Financijske agencije. Također da je podneskom od 4. rujna 2024. ovrhovoditelj djelomično povukao prijedlog za ovrhu i predložio djelomičnu obustavu postupka, ali samo u odnosu na jednu česticu i to kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (sada zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), u naravi [adresa] površine 2263 m2, oranica površine 1662 m2, zemljišta pod zgrada površine 601 m2, sveukupne površine 2263 m2.
5. Prvostupanjski sud navodi da se ovrha na nekretninama provodi se sukladno odredbi čl. 80. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje: OZ) zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Nadalje, da sukladno odredbi čl. 81.OZ ovrha se može odrediti na nekretnini u cijelosti, idealnom suvlasničkom dijelu, pravu građenja kad je na nekretnini izgrađena zgrada te plodouživanju na cijeloj nekretnini ili njezinom idealnom dijelu. Također navodi da prema odredbi čl. 81. st. 1. OZ predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige. Prvostupanjski sud navodi da su katastarske čestice [katastarska čestica], na kojima je određena ovrha, upisane u istom zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška] [adresa]), Zemljišnoknjižnog odjela u Belom Manastiru, Općinskog suda u Osijeku, i čine jedno zemljišnoknjižno tijelo te da je odredbom članka 9. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Nadalje, da je sukladno odredbi članka 19. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19, 128/22, 115/23, dalje: ZZK) zemljišnoknjižno tijelo pravna je cjelina čiji se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica.
6. Slijedom navedenih odredaba prvostupanjski sud zaključuje da kad je zemljišnoknjižno tijelo sastavljeno od više zemljišta ona su pravno sjedinjena i predstavljaju pravnu cjelinu, pa na pojedinim zemljištima istog zemljišnoknjižnog tijela ne mogu biti upisane različite osobe kao vlasnici. Osim toga, da se pojedina zemljišta ne mogu različito opteretiti založnim i drugim ograničenim pravima.
7. Posljedično navedenom prvostupanjski sud zaključuje da obustavom ovrhe samo na jednoj čestici zemljišta bilo bi povrijeđeno pravno jedinstvo nekretnine, i bilo bi suprotno odredbi čl. 81. st. 1. OZ, a budući da bi to podrazumijevalo nastavak provedbe ovrhe samo na preostalih osam katastarskih čestica iz predmetnog zemljišnoknjižnog uloška. Osim, toga, naglašava da odredba čl. 65. ZZK određuje tko odlučuje o otpisu čestica iz zemljišnoknjižnog izvatka, i na čiji prijedlog. Tako je određeno da o otpisu i pripisu odlučuje zemljišnoknjižni sud na prijedlog ovlaštene osobe ili po službenoj dužnosti. Otpis su ovlašteni zahtijevati vlasnik zemljišta čiji se dio otpisuje, kao i drugi koji bi mogli zahtijevati uknjižbu prava vlasništva na svoj dio. Otpis i pripis provest će se i na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o dovršetku postupka komasacije, izvlaštenja ili drugog postupka u kojem je odlučeno o promjeni sastava zemljišnoknjižnog tijela. Posljedično navedenom prvostupanjski sud zaključuje da otpis ne može zahtijevati ovrhovoditelj u ovršnom postupku, niti se otpis može provesti na prijedlog ovršnog suda.
8. Pravilna su razmatranja prvostupanjskog suda u bitnome da više čestica upisanih u istom zemljišnoknjižnom ulošku čine jedno zemljišnoknjižno tijelo kao pravna cjelina (čl. 19. st. 4. ZZK) te da se sastav može promijeniti samo zemljišnoknjižnim otpisom ili pripisom katastarskih čestica, ali ne od strane ovršnog suda.
9. Naime, prema mišljenju ovog drugostupanjskog suda, pravilo o jedinstvu zemljišnoknjižnog tijela iz čl. 19. st. 4. ZZK onemogućava provođenje ovrhe na pojedinoj katastarskoj čestici u situaciji kada je ovrha određena na svim katastarskim česticama jednog zemljišnoknjižnog uloška. Navedeno iz razloga jer pojam jedinstva nekretnine zemljišnoknjižnog tijela podrazumijeva da sve katastarske čestice jednog zemljišnoknjižnog uloška imaju isti pravni status i ne mogu se pravno razdvajati jer se smatraju jednom nekretninom. U takvim okolnostima obustava ovrhe na jednoj čestici nije moguća jer je ona sastavni dio jedinstva nekretnine. Što se tiče žalbenog prigovora o eventualnom otpisu pojedinih čestica valja reći da takav zahtjev nije postavljen, a ovršni sud je dužan postupati samo u granicama postavljenog zahtjeva.
10. S obzirom na izloženo temeljem čl. 380. t. 2. ZPP riješeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
U Zagrebu 18. prosinca 2024.
Sutkinja:
Gabriela Topić Kordej
