Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2528/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ivici Veseliću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice RZC, OIB [osobni identifikacijski broj], [obrt], [adresa], koju zastupaju punomoćnici Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici u Buzetu, radi priznanja strane sudske odluke, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-eu-18/2023-3 od 26. ožujka 2024., dana 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice RZC i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1-eu-18/2023-3 od 26. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je prijedlogom od 4. srpnja 2023. predložila priznati i proglasiti pravomoćnom Konačnu odluku o priznavanju posvojenja u inozemstvu koju je donio sud opće nadležnosti četvrtog sudskog okruga u okrugu [adresa] i za okrug [adresa] od 26. ožujka 2014. u predmetu posvojenja kojom je priznata odluka Odjela za građanske poslove provincije Hubei, Narodne Republike Kine o posvojenju RZCT, a koja je odluka postala pravomoćna 26. travnja 2014.
2. Protiv navedenog rješenja, sukladno čl. 378 st. 1 Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) žali se predlagateljica ne navodeći žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. ZPP-a, s prijedlogom da sud preinači pobijano rješenje u smislu žalbenih razloga.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, jednako kao i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, nije uočeno da bi pred sudom prvog stupnja bile počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a, u svezi s čl. 381. ZPP-a, koji Zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno odredbi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku (''Narodne novine'', broj 59/23., dalje: ZIP) koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023.
5. Sud prvog stupnja, obrazlažući svoju odluku navodi kako je priznanje i ovrha stranih sudskih odluka uređeno člancima 65. do 73. Zakona o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine" broj 101/2017. i 67/2023., u nastavku ZMPP) te da se prema čl. 66. ZMPP-a strana sudska odluka izjednačuje s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske.
6. Predmetna strana sudska odluka – Konačna odluku o priznavanju posvojenja u inozemstvu koja je donesena od strane Suda opće nadležnosti četvrtog sudskog okruga u okrugu [adresa] i za okrug [adresa], broj predmeta 14-DR-1598-PM, odjel FM-B od 26. ožujka 2014., je odluka, kako je to navedeno u točki 3. te Konačne odluke o priznanju i posvojenju u inozemstvu, kojom je priznata "inozemna odluka o posvojenju RZCT koja je zavedena 18. lipnja 2013. na [obrt], Narodna Republika Kina, nakon što je utvrđeno da je maloljetno dijete napušteno i da se biološki roditelji ne mogu locirati". U točki 4. je navedeno da je Sud opće nadležnosti četvrtog sudskog okruga u okrugu [adresa] i za okrug [adresa] utvrdio da je "postupak posvojenja u Kini u skladu sa zakonima te države kao i da poštuje zahtjeve propisanog zakonskog posvojenja" , dok je u točki 5. navedeno da je "u najboljem interesu maloljetnog djeteta da se navedeno posvojenje u inozemstvu prizna i da mu se da puno povjerenje u [adresa] te da [adresa] izda novi rodni list u skladu s ovim postupkom".
6.1. Iz navedenih citiranih točaka predmetne Konačne odluke o priznavanju posvojenja u inozemstvu, razvidno je da je Sud opće nadležnosti četvrtog sudskog okruga u okrugu [adresa] i za okrug [adresa] jasno naveo najbolji interes djeteta da se navedeno posvojenje u inozemstvu prizna.
7. Iz prijedloga predlagateljice, kao i iz žalbenih navoda, razvidno je da ista predlaže neizravno priznanje strane sudske odluke, dok odredbe ZMPP ne propisuju mogućnost neizravnog priznanja strane sudske odluke, a predlagateljica nije navela razloge za traženje neizravnog priznanja strane sudske odluke.
7.1. Nije prijeporno da pojedine države predviđaju mogućnost da strana odluka, čiji se učinci ne mogu priznati jer je donijeta u državi čiji se učinci ne priznaju, može najprije priznati u trećoj državi koja se ubraja u one države čije se odluke priznaju. Priznanjem strane odluke u trećoj državi, ova se izjednačava s domaćim odlukama te države. Nakon toga takva se odluka može priznati i u državi u kojoj to inače ne bi bilo moguće. U takvim se slučajevima radi o dvostrukoj egzekvaturi ili interpolaciji.
7.2. Sukladno Haškoj konvenciji o međunarodnom privatnom pravu, odnosno čl. 23. Zakona o potvrđivanju Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem ("Narodne novine" broj 5/13) posvojenje za koje je nadležno tijelo države posvojenja potvrdilo da je zasnovano u skladu s Konvencijom bit će priznato po sili zakona u ostalim državama ugovornicima. U potvrdi će se navesti kada, od koga i gdje su dane suglasnosti sukladno članku 17. podstavak c) kojim je propisano da se bilo koja odluka o povjeravanju djeteta potencijalnim posvojiteljima može donijeti u državi podrijetla samo ako središnja tijela obje države prihvate da se postupak posvojenja može provesti.
7.3. Odlukom Suda opće nadležnosti četvrtog sudskog okruga u okrugu [adresa] i za okrug [adresa], priznata je odluka Odjela za građanske poslove provincije Hubei, Narodna Republika Kina, odnosno priznati su učinci te odluke o posvojenju u Kini, iz čega je razvidno da tom odlukom nisu uređeni privatnopravni odnosi, kako je to propisano čl. 1. t. 1. i 3. ZMMP-a.
8. Stoga, suprotno žalbenim navodima, pravilan je pravni stav prvostupanjskog suda da strana sudska odluka kojom je priznata strana sudska odluka se ne može izjednačiti s odlukom suda Republike Hrvatske i imati pravni učinak u Republici Hrvatskoj.
9. Cjelokupan sadržaj žalbe svodi se na osporavanje pravnog pristupa prvostupanjskog suda te osporavanje načina na koji je prvostupanjski sud primijenio odredbe ZMMP-a. Žalbeni navodi sastoje se ustvari od iznošenja vlastitih pravnih shvaćanja – suprotno pravilnom pravnom pristupu i shvaćanju suda prvog stupnja.
10. Žaliteljici je tek za ukazati da mlt. RZCT može steći hrvatsko državljanstvo ukoliko udovolji odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine" broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/13 i 138/21).
11. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odrede čl. 380. toč. 2. ZPP-a žalbu predlagateljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 18. prosinca 2024.
Sudac:
Ivica Veselić
