Poslovni broj 34 Gž-4874/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 34 Gž-4874/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari tužiteljice-predlagateljice osiguranja A. V. M. /OIB: …/ iz Z., koju zastupa D. P., odvjetnik iz Z., protiv tuženika-protivnika osiguranja M. V.1 /OIB: …/ iz Z., koga zastupa N. Š., odvjetnik iz Z., radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljice-predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5271/2022 od 14. travnja 2023., nadnevka 29. prosinca 2023.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

              Uvažava se žalba tužiteljice-predlagateljice osiguranja, preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5271/2022 od 14. travnja 2023. i rješava:

 

           I. Radi osiguranja naplate novčane tražbine predlagateljice osiguranja A. V. M. u iznosu od 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura[1] sa zateznim kamatama tekućim 15. studenog 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određivala za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena i troškova postupka osiguranja u iznosu od 1.313,13 eura / 9.893,75 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena određuje se

 

                                                                      privremena mjera

 

zabrane protivniku osiguranja M. V.1 /OIB:…/ otuđiti ili optereti nekretninu upisanu u zk. ul. br. 5428 k.o. C., Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Z. - 14. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-14) stan na IV. (četvrtom) katu – ravno ulične zgrade, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 26,19 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi koji se nalazi na k. č.br. 2174, poslovna zgrada br. 29 A/1, zgrada mješovite uporabe br. 29 A i dvorište, ukupne površine 336 m2, u naravi dvorište površine 100 m2, poslovna zgrada, Z., površine 22 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 214 m2.

 

II. Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Z. zabilježba ove zabrane u zemljišnim knjigama.

 

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu između tužiteljice – predlagateljice osiguranja protiv tuženika – protivnika osiguranja pod poslovnim brojem P-5271/2022.

 

IV. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagateljici osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 1.313,13 eura / 9.893,75 kuna sa zateznim kamatama tekućim od 29. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

 

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu daljnjeg iznosa od 311,07 eura / 2.343,75 kuna na ime troška žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog tužiteljice – predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura sa zateznim kamatama i troškovima osiguranja sa zateznim kamatama, zabranom tuženiku – protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje njegove nekretnine upisane u zk. ul. br. 5428 k.o. C., Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Z. - 14. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-14) stan na IV. (četvrtom) katu – ravno ulične zgrade, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 26,19 m2, koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi koji se nalazi na kč.br. 2174, poslovna zgrada br. 29A/1, zgrada mješovite uporabe br. 29A i dvorište, ukupne površine 336 m2, u naravi dvorište površine 100 m2, poslovna zgrada, Z., površine 22 m2, zgrada mješovite uporabe, Z., površine 214 m2, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu, na vrijeme do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-5271/2022.

 

2. Protiv rješenja žali se tužiteljica – predlagateljica osiguranja iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., u daljnjem tekstu: OZ-a).

 

2.1. Tužiteljica – predlagateljica osiguranja predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbenog postupka u iznosu od 817,91 eura / 6.162,50 kuna.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Predmet postupka je prijedlog tužiteljice – predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura sa zateznim kamatama od 15. studenog 2018. do isplate i troškova osiguranja sa zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate, zabranom tuženiku – protivniku osiguranja da optereti i otuđi svoju nekretninu  upisanu u zk. ul. 5420 k.o. C. - stana u zgradi u Z., na IV katu površine 29,16 m2 (članak 345. stavak 1. točka 3. OZ-a).

 

5. Iz dostavljene preslike spisa poslovni broj P-5271/2022 proizlazi:

 

-          tužiteljica A. V. M. podnijela je 10. listopada 2022. tužbu protiv tuženika radi utvrđenja da je na temelju nasljeđivanja iza ostaviteljice M. V.2, rođene …1945., umrle … 2018. stekla nekretninu ostaviteljice upisane u zk. ul. 5548 k.o. C. (stan u Z., u zgradi …, na IV katu, površine 30 m2), grobno mjesto i novčana sredstva 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura, i predaje / isplate istih tražbina sa zateznim kamatama i troškovima postupka sa zateznim kamatama (parnica P-5271/2022);

 

-          tužiteljica A. V. M. je uz tužbu podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere u kojem je točno označila tražbinu čije osiguranje traži (195.353,50 kuna / 25.927,87 eura sa zateznim kamatama i troškova osiguranja sa zateznim kamatama), odredila kakvu mjeru traži (zabranu opterećenja i otuđenja nekretnine tuženika – protivnika osiguranja upisane u zk. ul. 5420 k.o. C. - stana u zgradi u Z., … na IV katu površine 29,16 m2 – članak 345. stavak 1. točka 3. OZ-a) i vrijeme njezina trajanja (pravomoćnog okončanja parnice P-5271/2022), uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama;

 

-          činjenična osnova na kojoj se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere jest navod tužiteljice – predlagateljice osiguranja da je sestrična ostaviteljice M. V.2 rođene 1945., umrle 2018. i jedina nasljednica na temelju zakona, da nije sudjelovala u pravomoćno okončanom ostavinskom postupku, u kojem je javni bilježnik B. J. kao povjerenik suda donio rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-8652/2018 UPP/OS-80/2018 /pravomoćno 14. studenog 2018./ na temelju izjave dva svjedoka i činjenice istog prebivališta, tako što je tuženiku – protivniku osiguranja M. V.1 rođenom 1935. kao izvanbračnom suprugu ostaviteljice, uručio ostavinu, koju čini stan, grobno mjesto i novčana sredstva u ukupnom iznosu od 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura;

 

-          tužiteljica-predlagateljica osiguranja je dostavila uz prijedlog za određivanje privremene mjere Elektronički zapis iz matice rođenih za sebe iz kojeg proizlazi da je rođena … u Z. i da joj je otac J. V., Izvode iz matice umrlih za oca (J. V.) i za M. V.3 rođenu … 1924. (umrla u Z. 1996.) iz kojih proizlazi da ih je oboje, u S., rodila majka M. V.3 (otac nije upisan), Izvod iz matice umrlih za M. V.2 rođenu 1945. (ostaviteljicu) iz koje proizlazi da je kći M. V.2, ovjerene izjave svjedoka, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika B. J. sa potvrdom pravomoćnosti, Izvadak iz zemljišne knjige iz kojih proizlazi da se M. V.1 na temelju rješenja o nasljeđivanju uknjižio vlasnikom stana ostaviteljice (prijedlog Z-61565/2018 od 16. studenog 2018.), i da je od 2005. evidentiran vlasnikom stana na IV katu – ravno ulične zgrade, površine 26,19 m2 (u istoj zgradi – …), te podatke Z. b. o stanju tekućeg računa i štednim ulozima ostaviteljice,

 

-          i da je tuženik-protivnik osiguranja u očitovanju na prijedlog za određivanje privremene mjere istakao prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije jer da tužiteljica – predlagateljica osiguranja uz tužbu nije priložila dokaz o rodbinskoj vezi između nje i majke njegove pokojne supruge.

 

6. Na temelju u bitnome navedenog prvostupanjski je sud zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 344. stavka 1. OZ-a jer da predlagateljica nije dostavila niti jedan dokaz o postojanju rodbinske veze između njezina oca J. V. i majke pokojne M. V.2, zbog čega da nije mogao otkloniti prigovor aktivne legitimacije istaknut po tuženiku – protivniku osiguranja, zatim da nije učinila vjerojatnom postojanje opasnosti za otuđenje ili opterećenje nekretnine protivnika osiguranja, i da sud ne nalazi da bi zabilježba zabrane otuđenja nekretnine koju predlagateljica procjenjuje u visini od 25.927,87 eura predstavljala samo neznatnu štetu za tuženika – protivnika osiguranja.

 

7. Tužiteljica – predlagateljica osiguranja zaključak prvostupanjskog suda osporava kao netočan i neosnovan, i tvrdi da iz dostavljenih Izvadaka iz matice umrlih za tetu M. V.3 rođenu … 1924. i njezina oca J. V. rođenog …1931., proizlazi da su brat i sestra (oboje u S. rodila majka M. V.3 /otac nije upisan/), a iz Izvoda matice umrlih za M. V.2 rođenu … 1945., da je kćer M. V.3 rođene … 1924. (njezine tete po ocu), odnosno da su ona i M. V.2 rođena … 1945. (ostaviteljica) sestrične, da po prvostupanjskom sudu nije uzeto u obzir da postupak osiguranja kakav je predložen u konkretnoj parnici nije sam sebi svrha, već da služi određenom zamrzavanju postojećeg stanja kako bi vjerovnik čija se tražbina osigurava, u slučaju uspjeha u sporu mogao ostvariti svoje novčane tražbine, niti obrazloženo zašto zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ne bi za protivnika osiguranja predstavljala neznatnu štetu.

 

8. Ispitivanjem pobijanog rješenja utvrđeni su žalbeni razlozi - bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, pogrešno utvrđeno činjenično stanje (članak 355. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a) i pogrešna primjena materijalnog prava (članak 50. stavak 5. u vezi s člankom 290. OZ-a), budući da istome nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, da navedeni razlozi djelomično proturječe stanju preslike spisa, da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno i materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

 

9. Naime, ZDM-a[2] je propisano:

 

-          da su državne matice evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zaključenja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom (članak 1.);

-          da se činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju smatraju istinitim, dok se na zakonom propisani način ne dokaže protivno (članak 2. stavak 1.);

-          da su državne matice, izvaci iz državnih matica i potvrde koje se daju na temelju državnih matica javne isprave (članak 2. stavak 3.),

-          i da se u maticu umrlih prilikom temeljnog upisa, osim podataka o umrlom (članak 18. stavak 1.), podatak o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku ili životnom partnerstvu (članak 18. stavak 2.) upisuje i osobno ime roditelja umrlog (članak 18. stavak 3.).

 

10. Prema tome, kako je predlagateljica osiguranja uz prijedlog za osiguranje dostavila evidencije iz državne matice rođenih i umrlih iz kojih proizlazi da je osobno ime majke njezinog oca J. V. i M. V.3 rođene … 1924., M. V.2, a osobno ime majke ostaviteljice koja je rođena 1945. godine M. V.3 (rođena … 1924.), te kako na zakonom propisan način nije dokazano protivno, to se ima uzeti za istinitim da su otac predlagateljice i majka ostaviteljice brat i sestra, odnosno da su predlagateljica i ostaviteljica sestrične.

 

11. Stoga se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda „… da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine jer nije dostavio sudu niti jedan dokaz o rodbinskoj vezi između oca tužiteljice pok. J. V. i majke pokojne M. V.3, također M. V.2 …“. Osim toga, u obrazloženju pobijanog rješenja, iako se u točki 9. navode činjenice koje predlagateljica osiguranja dokazuje podacima evidentiranim u državnim maticama, nisu navedeni razlozi zbog kojih po prvostupanjskom sudu te činjenice ne bi bile istinite, a niti da bi na zakonom propisani način bilo dokazano da predlagateljica osiguranja i ostaviteljica nisu sestrične. U konačnici, prvostupanjski je sud očito ispustio iz vida da su subjekti procesnopravnog odnosa zasnovanog kondemnatornom tužbom ujedno i subjekti ovlaštenja odnosno obveza iz odnosa u povodu kojeg je došlo do parnice i da u takvoj procesnoj situaciji, parnične stranke imaju, pored procesne legitimacije, i aktivnu, odnosno pasivnu građanskopravnu legitimaciju.

 

12. Nadalje, točno jest da u pravilu da bi se odredila privremena mjera trebaju biti ispunjene tri osnovne pretpostavke i to da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine, opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će otuđiti svoju imovinu, ili na drugi način njome raspolagati i da je predložena mjera podobna da se njome otkloni ili smanji ta opasnost (članak 344. stavak 1. OZ-a).

 

13. Međutim, isto tako točno jest da se prije pokretanja i tijekom kognicijskog postupka, kakav je i predmetni vjerojatnost tražbine utvrđuje po pravilima o sumarnoj kogniciji, da pravozaštitna potreba za privremenom mjerom kao sredstvom za sprečavanje nastupanja štetne pravne posljedice ne bi postajala u slučaju kad predlagatelj osiguranja svoj pravozaštitni cilj može ostvariti efikasnijim pravnim sredstvima (primjerice zasnivanjem založnog prava, ovrhom, prethodnom mjerom) i da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

 

14. Radi osiguranja novčane tražbine na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi sud može zabraniti protivniku osiguranja otuđenje ili opterećenje njegove nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu (članak 345. stavak 1. točka 3. OZ-a), a kojom zabilježbom zabrane se ne stječe založno pravo (članak 345. stavak 2. OZ-a), već svojevrsno uvjetno pravo na namirenje relevantnog djelovanja, te pravo na namirenje iz nekretnine i u slučaju da treća osoba kasnije stekne istu tu nekretninu  (članak 345. stavak 4. i 5. OZ-a).

 

15. Suprotno zaključku prvostupanjskog suda, po ocijeni drugostupanjskog suda, dostavom pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju koje je kao povjerenik suda donio  javni bilježnik iza smrti pokojne M. V.2 (rođena 1945., umrla … 2018. – činjenicu smrti prijavila bolnica) u ostavinskom postupku, u kojem predlagateljica osiguranja kao potencijala zakonska nasljednica prema evidentiranim podacima u državnim maticama, nije sudjelovala, a u kojem ostavinskom postupku je na temelju izjave dva svjedoka (D. V. i B. G.) utvrđeno da je protivnik osiguranja izvanbračni suprug ostaviteljice i kao takav jedini zakonski nasljednik II. nasljednog reda, podataka o novčanim sredstvima ostaviteljice i Izvatka iz zemljišne knjige iz kojih proizlazi da je protivnik osiguranja na temelju tog rješenja o nasljeđivanju stekao stan ostaviteljice na istoj adresi u Z. na kojoj se nalazi i njegov stan (predmet osiguranja), grobno mjesto i novčana sredstva u iznosu od 195.353,50 kuna / 25.927,87 eura, koje tužiteljica - predlagateljica osiguranja potražuje od tuženika - protivnika osiguranja u parnici P-5271/2022 sa zateznim kamatama od 15. studenog 2018. do isplate, predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnim postojanje novčane tražbine i pravozaštitnu potrebu za predmetnom privremenom mjerom kao sredstvo za sprečavanje nastupanja štetnih pravnih posljedica.

 

16. Sagledavajući okolnosti konkretnog slučaja u smislu učinaka predložene mjere za zaključiti je da se određivanje iste ne može negativno odraziti na interese protivnika osiguranja, odnosno da je eventualna šteta za protivnika osiguranja neznatna, a što znači da predlagateljica osiguranja nije niti morala dokazivati opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu njezine novčane tražbine (članak 344. stavak 2. OZ-a). U prilog istom zaključku ide i činjenica da se protivnik osiguranja u odgovoru na prijedlog za određivanje privremene mjere nije protivio zabrani otuđenja ili opterećenja njegove nekretnine zašto što bi se to negativno odrazilo na njegove interese, već kako navodi zato što uz tužbu nije „… priložen dokaz o rodbinskoj vezi između tužiteljice i majke moje pokojne supruge …“, i što po njemu priložene izjave svjedoka da izvanbračna zajednica između njega i ostaviteljice nije postojala ne mogu predstavljati nikakav valjan dokaz  o osnovanosti tužbenog zahtjeva (list 51. preslike spisa P-5217/2022).

 

17. S obzirom na navedeno pod točkama 9. – 16. obrazloženja ovog rješenja, ocjena je drugostupanjskog suda da su se u okolnostima konkretnog slučaja ispunile pretpostavke za određivanje predložene privremena mjere iz odredbe članka 345. stavaka 1. toče 3. u vezi sa člankom 344. stavkom 1. i 2. i člankom 343. OZ-a.

 

18. Predlagateljica osiguranja je postavila zahtjev za naknadu troška osiguranja u ukupnom iznosu od 1.624,20 eura / 12.237,50 kuna (sastav prijedloga 414,76 eura / 3.125,00 kuna, sudska pristojba na prijedlog i rješenje – 391,53 eura / 2.950,00 kuna, sastav žalbe – 622,14 eura / 4.687,50 kuna, sudska pristojba na žalbu – 195,77 eura / 1.475,00 kuna) sa zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate.

 

19. Zahtjev za nagradu sastava prijedlog za osiguranje i sudske pristojbe na prijedlog i rješenje je u cijelosti osnovan, a zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka je djelomično osnovana. 

 

20. Naime, u granicama postavljenog zahtjeva za naknadu troškova osiguranja, a prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/2022., u daljnjem tekstu: OT) predlagateljici osiguranja na ime nagrade za zastupanje po punomoćniku odvjetniku pripada iznos od 725,83 eura / 5.468,75 kuna (prema vrijednost premeta spora – 195.353,50 kuna za sastav prijedloga za osiguranje – 250 bodova /Tbr. 11/1. OT/ x 10,00 kuna /Tbr. 50. OT/ = 2.500,00 kuna + 625,00 kuna na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 42. OT/ = 414,76 eura / 3.125,00 kuna i za sastav žalbe protiv rješenja o osiguranju – 125 bodova /Tbr. 13/1. OT/ x 15,00 kuna /Tbr. 50. OT/ = 1.875,00 kn + 468,75 kuna na ime poreza na dodanu vrijednost od 25% /Tbr. 42. OT/ = 311,07 eura / 2.343,75 kuna).

 

21. Zahtjev predlagateljice za naknadu troška nagrade za sastav predmetne žalbe po punomoćniku odvjetniku preko iznosa od 311,07 eura / 2.343,75 kuna do iznosa od 622,14 eura / 4.687,50 kuna, za iznos od 311,07 eura / 2.343,75 kuna nije osnovan jer nije u skladu s mjerodavnom OT-om (za sastavljanje žalbe protiv rješenja o osiguranju mjerodavan je Tbr. 10/5. OT - 50% nagrade, u vezi sa Tbr. 13/1. OT, a ne Tbr. 10/1. OT – nagrada za sastavljanje redovnih pravnih lijekova protiv presuda, po kojem je postavljen zahtjev).  

 

22. Prema Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/2018.) i Uredbi  o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 53/2019.) predlagateljici osiguranja na ime sudskih pristojbi pripada ukupan iznos od 587,30 eura / 4.425,00 kuna (sudska pristojba na prijedlog i rješenje o osiguranju – 391,53 eura / 2.950,00 kuna, sudska pristojba na žalbu protiv rješenja o osiguranju – 195,77 eura / 1.475,00 kuna).

 

23. Dakle, ukupni troškovi osiguranja iznose 1.313,13 eura / 9.893,75 kuna i na te troškove zatezne kamate teku od 29. prosinca 2023. /donošenja predmetnog rješenja/ do isplate (članak 151. stavak 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a i člankom 29. stavkom 2/2., 7. i 8. ZOO-a[3], a koje troškove je predlagateljici osiguranja dužan naknaditi protivnik osiguranja (članak 14. stavak 4. OZ-a).

 

24. Iz navedenih razloga je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavke I. – III. izreke, članak 166. stavak 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak IV. i V. izreke).

 

 

U Zagrebu 29. prosinca 2023.

 

       Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.