REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-169/2022-25

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ZU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. PU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, protiv tuženog FU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Dr.sc Vesna Škare Ožbolt, odvjetnica u Zagrebu, radi prestanka uznemiravanja i uspostave prijašnjeg stanja, nakon glavne rasprave održane dana 11. studenog 2024. u nazočnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 18. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženom prestati bespravno uznemiravati tužitelje u ostvarivanju njihovih vlasničkih prava na nekretninama oznake č. zem. [katastarska čestica], upisano u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to baš na prokopanom dijelu nekretnine č.18424/50 počevši od spoja sa nekretninom č.18424/109 k. o. [katastarska općina], pa dalje preko cijele duljine nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] i č.18424/12 k. o. [katastarska općina], u smjeru istoka, u ukupnoj duljini cca 75 metara i širini cca 4 metra, na način da mu se zabranjuje korištenje iste u bilo kojem smislu i pačanje u nekretninu tužitelja, te mu se nalaže uspostava ranijeg stanja, na način da sa navedenog dijela zemljišta tužitelja otkloni sve ukopane i postavljene elektro, vodovodne i druge instalacije, te da vrati nekretninu u prvobitno stanje, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

2. Zabranjuje se tuženom svako buduće isto ili slično uznemiravanje tužitelja na nekretnini oznake č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina].

3. Nalaže se tuženom da naknadi tužiteljima uzrokovani parnični trošak u roku od 15 dana".

II. Dužni su tužitelji naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.250 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji vlasnici nekretnina u predjelu Naplovac bilježenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi šumskog zemljišta u blizini morske obale dok je tuženik vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ova je nekretnina položena istočno od zemljišta tužitelja.

1. 1. Svojatajući si pravo koje mu ne pripada tuženik je, tvrde tužitelji, čitavom duljinom njihovih nekretnina (cca 75 m) bagerom prokrčio put te u trasu puta postavio vodovodne i elektroinstalacije, a tako probijeni put neovlašteno koristi radi kolnog pristupa svojoj nekretnini.

1. 2. Na opisani je način, navode dalje tužitelji, tuženik uznemiravao njihovo pravo vlasništva pa su tužbom od 7. ožujka 2022. zatražili da mu sud naloži prestanak bespravnog uznemiravanja i uspostavu ranijeg stanja na način da ukloni postavljene instalacije i zemljište vrati u prvobitno stanje. Postavili su tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu (list spisa br. 23 i 24) osporio osnovanost postavljenog zahtjeva navodeći da on kao i njegov otac već godinama koristi put ovim predjelom koji, kao takav, postoji još od 2001. godine kada ga je probio IU radi pristupa do svog zemljišta a uz prethodnu suglasnost vlasnika nekretnina preko kojih put prolazi. Riječ je, tvrdi tuženik, o putu kojega je Općina Blato evidentirala kao nerazvrstanu cestu pa mu je upravo Općina Blato i izdala suglasnost za postavljanje elektro i vodovodnih instalacija, a o svemu tome je bla upoznata i tužiteljica PU. Predložio je da se tužbeni zahtjev odbije.

3. Proveden je dokaz pregledom spisu svih priloženih isprava, očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka dipl.ing. Tonija Farac, saslušanjem svjedoka ŠU, IU, KU, SU, RU i ČU te saslušanjem parničnih stranaka.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. U nazočnom sporu tužitelji zahtijevaju zaštitu svog vlasničkog prava u odnosu na nekretnine bilježene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tvrdnjom da je tuženi svojatao dio tog zemljišta vršeći radove građevinskim strojem pri čemu je prokrčio put i u trasu tog puta postavio instalacije sve za potrebe svoje nekretnine u istom predjelu.

5. 1. Riječ je, dakle, o tužbi radi uznemiravanja prava vlasništva (actio negatoria) u smislu čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV). Prema citiranoj zakonskoj odredbi ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Prema st. 2. istoga članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari.

5. 2. Valjalo je stoga u postupku utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za ovakvu vlasničkopravnu zaštitu pri čemu su tužitelji dužni dokazati svoje vlasništvo kao i čin uznemiravanja odnosno svojatanje nekog nepripadajućeg prava ili pak ograničenje vlasničkih ovlaštenja.

5. 3. Svoje pravo vlasništva utuženog zemljišta tužitelji dokazuju zemljišnoknjižnom izvatkom (list spisa br. 4) iz kojeg je utvrđeno da je kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao njihova površne 669 m[2] , a kat. čest. [katastarska čestica] vodi se kao njiva površine 6305 m[2] i to u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tužitelji su upisani suvlasnici na jednake dijelove.

5. 4. Jednako je tako iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka (list spisa 6) utvrđeno da je tuženik knjižni vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] upisane kao voćnjak površine 2184 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Današnji izgled i međusobni položaj ovih nekretnina utvrđen je neposrednim opažanjem suda na licu mjesta kojom prilikom je putem mjerničkog vještaka dipl.ing. Tonija Farac identificiran predmet spora. Očevidom je utvrđeno da se do lica mjesta pristupa asfaltiranom cestom koja počinje od raskrižja sa [adresa] – [adresa] u pravcu naselja Babina, na kraju asfaltirane ceste je jedna stambena kuća (vlasništvo obitelji ŠU), tu završava asfalt a u pravcu istoka započinje makadamski put širine 2,5 – 3 metra. Prilikom očevida dana 27. lipnja 2024. na ovome je putu zatečena jedna velika hrpa kamenja i zemlje koja onemogućava normalno prolaženje, nakon toga ovaj se makadamski put nastavlja prateći konfiguraciju morske obale, na par mjesta vidljive su u trasi puta šahte za vodu s time što se ovaj put i poslije granice nekretnina tužitelja nastavlja preko drugog zemljišta i završava u blizini jednog maslinika i nedovršene kuće.

6. 1. Pozvan da identificira pokazani sporni dio zemljišta po kojemu ide trasa ovoga puta mjernički je vještak utvrdio da ovaj put zahvaća sjeverni dio čest. zem. [katastarska čestica] te dio čest. zem. [katastarska čestica] pri čemu ovu nekretninu presijeca na sjeverni i južni dio. Dalje se, kako navodi vještak, makadamski put nastavlja presijecajući ostale parcele, a na samom početku on se zapravo spaja sa asfaltiranim putem koji ima oznaku 18424/109 k. o. [katastarska općina]. Imenovani je vještak u spis priložio i skicu Geoportala na kojoj je vidljiv oblik i međusobni položaj nekretnina koje su predmetom ove tužbe (list spisa br. 167).

7. Upitan na okolnost tko je i kada formirao opisani put tužitelji ZU u svom iskazu potvrđuje da je u ovom predjelu od ranije postojao pješački put, nije mu poznato kada je točno probijen, naknadno je saznao da je taj put Općina Blato proglasila nerazvrstanom cestom. Tuženik je, tvrdi tužitelj, upravo po trasi tog puta, a bez ikakve prethodne suglasnosti, izvodio radove i postavljao električne i vodovodne kabele te je to i bio razlog podnošenja ovakve tužbe za vlasničkopravnu zaštitu.

7. 1. Tužiteljica PU ističe da je zajedno sa bratom ZU suvlasnica nekretnina u ovom predjelu, da je raniji vlasnik bio njihov otac i da je on doista svojedobno dopustio IU formiranje pješačkog puta potrebnog za pristup do njegova zemljišta, a taj je put među ostalim presijecao i njihove nekretnine. Nekadašnji put, tvrdi tužiteljica ad 2 nije se puno koristio i bio je samo za prolaz pješice. Onda dalje navodi da joj je u svibnju 2021. obratio tuženik tražeći odobrenje da preko opisanog zemljišta postavi cijevi za vodu, na takav upit odgovorila mu je da je voljna to dopustiti uz suglasnost svog brata no da je o svemu tome potrebno sačiniti pismenu ispravu. No, ubrzo je doznala da tuženik i bez konačnog odobrenja građevinskim strojem širi postojeći put i postavlja ne samo cijevi za vodu nego i sve druge instalacije, a s tvrdnjom da mu je odobrenje za to izdala Općina Blato jer je riječ o nerazvrstanoj cesti. Tim povodom, tvrdi tužiteljica ad 2, bili su primorani zaštititi svoje vlasništvo, uložili su pravni lijek i protiv odluke Općine Blato o evidentiranju nerazvrstanih cesta, na sporni put su postavili hrpu zemlje i kamenja kako bi se svima stavili do znanja da se ne radi o javnome putu, a ujedno su zatražili i sudsku zaštitu.

7. 2. Upitan na iste okolnosti tuženik ističe da je njegov otac u uvali Punta od Žukove tj. nešto istočnije od utuženih nekretnina bio vlasnik obradivog zemljišta, maslinika i kuće za odmor, a otkako se on sjeća do tih nekretnina su pristupali baš na način da su prolazili postojećim putem koji ide, među ostalim, i preko nekretnina tužitelja koje su ranije pripadale njihovome ocu pok. HU. Ovim putem se, tvrdi tuženik, prolazilo upravo pješice s time da je on do maslinika znao proći i traktorom i to im nitko nije osporavao. Kad mu je pred pa godina otac prepustio u vlasništvo ove nekretnine odlučio je dovršiti postojeću zgradu do koje je trebalo dovesti struju vodu i ostale instalacije, o tome je obavijestio drugotužiteljicu kazavši joj da bi po formiranom putu iskopao kanal i položio cijevi za vodu. Iz tog razgovora, tvrdi tuženik, shvatio je da PU nije protiv toga, kasnije se on javio komunalnom redaru i Općini Blato, saznao da je ovaj put evidentiran kao nerazvrstana cesta, dobio je potrebnu suglasnost od Općine Blato, ishodio odobrenja od vodovoda i HEP-a te u studenom 2021. započeo s radovima. Sve to je potrajalo otprilike dva mjeseca, radovi su vršeni strojem nakon čega su zatrpani svi kanali i put nasut pri čemu nitko od vlasnika susjednih nekretnina nije zaustavljao takve radove. Tek naknadno javila mu se drugotužiteljica i kazala da je sve to znatno izvan okvira onoga što je najavio, odnosni su se poremetili te unatoč njegovim pokušajima nije sa tužiteljima uspio postići mirno rješenje. Tuženik također navodi da je vršeći radove poštovao stanje koje je postojalo od ranije, a posebice ogradne suhozide koji su omeđivali stari put probijen pred više od 20 godina.

8. O posjedovnom stanju i izgledu zemljišta u ovom predjelu iskazivali su svjedoci kojima je predmet spora pokazan u naravi prilikom očevida.

8. 1. Svjedok ŠU je vlasnik kuće do koje dolazi asfaltirana cesta, a dalje se nastavlja sporni makadamski put te on potvrđuje da je predmetni put probijen pred dvadesetak godina, kasnije su u taj put stavljene i šahte za vodu i kabeli, nije mu poznato tko je sve te radove vršio niti je netko tražio njegovu suglasnost. Nekada ranije, tvrdi ovaj svjedok, u ovome je predjelu postojao samo tzv. kozji put koji je išao preko suhozida no i takav je pješački put bio ucrtan u mapama.

8. 2. Svjedok IU ističe da je dobro poznavao pok. HU, oca tužitelja, da ga je pred skoro dvadeset godina upitao za dozvolu da i dio njegovog zemljišta obuhvati radovima na formiranju puta kojim bi pristupao do svog zemljišta gdje je posadio masline. To mu je, tvrdi ovaj svjedok, pok. HU odobrio nakon čega je na teren došao bager, put je prokopan u par dana, prethodno su odobrenje dali i vlasnici drugih nekretnina s time što je radove na probijanju on izvršio uglavnom sam. Poznato mu je da su u ovaj put u posljednji put postavljeni kabeli i cijevi za vodu, a jedan od tih instalacijskih kabela je i njegov.

8. 3. Svjedok KU je tuženikov otac, bio je vlasnik nekretnina u uvali Punta od Žukove, te se nekretnine nalaze u blizini zemljišta u vlasništvu IU koji je probio put radi pristupa do te uvale, put je bio probijen i preko zemljišta pok. HU, a upravo iz tog razloga i on sam je pitao oca tužitelja može li koristiti isti put kako bi pristupao na svoje zemljište. To mu je odobreno te je od tada upravo opisnim putem dolazio do maslinika i manje kuće, ove je nekretnine u međuvremenu on prepustio svom sinu, kuća još uvijek nije dovršena a u svrhu obavljanja radova koristio se upravo opisani put koji nije bio najbolji, ali je bio prohodan.

8. 4. Svjedok SU potvrđuje da ga je jednom prilikom, ne sjeća se točno kada ali prije dosta godina, angažirao IU radi probijanja puta u predjelu Naplovac. Tim je povodom došao ovdje svojim bagerom te izvršio grube radove na probijanju trase puta.

8. 5. Svjedokinja RU je zajedno sa svojim sad pok. bratom postavljala keramičke pločice u kući koja je tad bila vlasništvo tuženikovog oca, bilo je to pred više od petnaestak godina, u ovaj su predjel dolazili vozilom, postojeći put nije bio sjajan ali se moglo proći.

8. 6. Svjedokinja ČU je vlasnica kuće u opisanom predjelu koja je udaljena cca 200 metara od utuženih nekretnina, do nje kuće postoji pristupni put, a od tu pa u pravcu istoka ona ne prolazi niti vozilom niti pješice jer za to nema razloga. Imenovana svjedokinja navodi da vrlo dobro poznaje PU jer su dugo godina zajedno radile, tijekom zime 2021. PU joj je ispričala da tuženik i njegov otac bez ikakvog prethodnog odobrenja šire postojeći put, čula je da je zbog toga intervenirala i policija i da je pokrenut sudski postupak. Ona je iz svoje kuće znala viđati IU koji je tu prolazio vozilom, jednako tako i tuženika i njegovog oca no nije joj poznato do kuda su vozilom mogli pristupati budući je nekada probijeni put bio jako loš.

9. Iz sadržaja spisu priloženih isprava je utvrđeno:

- da je Općina Blato na sjednici dana 22. svibnja 2015. donijela odluku o nerazvrstanim cestama na području Općine Blato koja je objavljena u Službenom glasniku Općine Blato br. 4 (list spisa br. 59-70), a sastavni dio te odluke je popis nerazvrstanih cesta Općine Blato (list spisa 71-104)

- da je kao nerazvrstana cesta tom odlukom evidentirana i cesta oznake NC 3-034 Naplovac – Puna od Žukove

- da su protiv takve odluke ZU i PU pokrenule postupak ocjene zakonitosti te je presudom Visokog upravnog suda RH od 24. listopada 2022. ukinuta odluka o nerazvrstanim cestama na području Općine Blato (list spisa 108 i 109)

- da iz spomenute presude proizlazi kako je osporavana odluka ukinuta budući se temelji na zakonskim odredbama koje ne predstavljaju valjani pravni osnov za donošenje takve odluke pri čemu nadležni sud nije raspravljao o tome da li navedene nekretnine udovoljavaju odredbama Zakona o cestama da bi bile proglašene nerazvrstanom cestom

- da su tužitelji putem svoje punomoćnice u veljači 2022. pismeno upozorili tuženika na neovlašteno izvođenje radova zatraživši uspostavu prvobitnog stanja (list spisa br. 47)

- da su 22. veljače 2022. tužitelji uputili pismeni dopis HEP-u u kojem naglašavaju da se izričito protive da preko njihova zemljišta se izvrši priključenje električne energije za potrebe nekretnine tuženika (list spisa br. 51)

- da je na takav dopis tužiteljima od strane HEP-a dana 2. ožujka 2022. odgovoreno kako je za polaganje elektroenergetskog kabela FU izdana suglasnost Općine Blato dana 13. svibnja 2021. (list spisa br. 53)

- da su se tužitelji u veljači 2022. obraćali i Vodovodu Blato u svezi polaganja vodovodnih cijevi preko svog zemljišta (list br. 54 i 56)

- da je dana 13. svibnja 2021. tuženiku Općina Blato izdala suglasnost povodom zahtjeva za prokop kanala radi postavljanja električnog kabela preko nerazvrstane ceste Naplovac – Punta od Žukove (list spisa br. 155)

- da je dana 7. veljače 2022. između Općine Blato i tuženika zaključen ugovor o međusobnim pravima i obvezama, da se tim ugovorom Općina Blato obvezala pokrenuti postupak evidentiranja nerazvrstane ceste Naplovac – Punta od Žukove oznake NC 3-034, a tuženik FU je pristao snositi troškove izrade i provođenja elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste (list spisa br. 157)

- da je zbog postavljenih zapreka i to hrpe kamenja na spornome putu u ožujku 2022. obaviještena i policija (list spisa br. 158)

10. Ocjenom svih provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da tužitelji u postupku nisu dokazali pretpostavke vlasničkopravne zaštite u smislu čl. 167. ZV-a, odnosno da nisu dokazali protupravnost počinjenih radnji od strane tuženika.

10. 1. Sporni pojas zemljišta koji zahvaća dio katastarskih čestica na kojima su tužitelji upisani kao suvlasnici je već dvadesetak i više godina u naravi makadamski put. Tu okolnost potvrđuju i sami tužitelji kojima je poznato da se njihov pok. otac suglasio s probijanjem makadamskog puta i za to dao dozvolu IU, a s druge pak strane Općina Blato je ovaj put uvrstila u popis nerazvrstanih cesta sukladno odredbama Zakona o cestama. Takvu je odluku Općina Blato donijela u svibnju 2021. te je upravo temeljem takve odluke tuženiku FU izdata potrebna suglasnost za prokop kanala u svrhu postavljanja instalacijskih kabela, a što je tuženik i izvršio koncem 2021.

10. 2. Točno je da je spomenuta odluka o nerazvrstanim cestama Općine Blato naknadno ukinuta i to koncem listopada 2022. pri čemu nije zanemariva okolnost da je takva odluka u cijelosti ukinuta isključivo iz formalnih razloga odnosno jer se nije temeljila na mjerodavnim zakonskim odredbama. No, ta činjenica tj. ukidanje odluke o nerazvrstanoj cesti ne dovodi u pitanje legitimnost tuženikova postupanja budući je on potrebne suglasnosti za izvođenje radova dobio u vrijeme dok je odluka bila na snazi. Shodno tome u konkretnom slučaju tuženik nije postupao samovlasno niti je u njegovom ponašanju bilo protupravnosti jer je sve radove potrebne za polaganje instalacijskih kabela izvršio prema prethodnom odobrenju Općine Blato i to spornim putem koji jednim dijelom (70-tak metara) prolazi i preko nekretnina u vlasništvu tužitelja.

10. 3. Vlasničkopravni zahtjev sukladno odredbi čl. 167. ZV-a može se podići samo protiv onih uznemiravanja koja su izvršena bespravno tj. ukoliko osoba koja je vršila određene radnje nije ovlaštena nekim svojim subjektivnim pravom niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava. U nazočnom slučaju u radnjama tuženika nema protupravnosti pa iz tog razloga tužbeni zahtjev nije niti osnovan.

11. Drugo je pak pitanje, a u slučaju da se u ponovljenom upravnom postupku utvrdi da sporni pojas zemljišta ne predstavlja javno dobro, ima li tuženik na tom zemljištu pravo stvarne služnosti i koji je sadržaj takve služnosti. No ta pitanja nisu predmetom raspravljanja u ovoj parnici niti je bilo opravdano prihvatiti prijedlog tuženika da se odredi prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja parnice pod posl.br.. P-1129/2023 (preslik tužbe na listu br. 191-195). Stoga je takav prijedlog sud odbio a jednako je tako odbijen i prijedlog da se u ovoj parnici provede dokaz saslušanjem ovlaštenih osoba Općine Blato budući je i bez provedbe takvog dokaza, a na temelju sadržaja priloženih isprava, bilo moguće odlučiti o predmetu spora.

12. Utvrdivši tako u postupu da tužitelji nisu dokazali nužne pretpostavke vlasničkopravni zaštite sud je odbio postavljeni tužbeni zahtjev i presudio kao u toč. I izreke.

13. O parničnim je troškovima odlučeno prema odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje ZPP) pa je sud obvezao tužitelje naknaditi tuženiku troškove koji su bili potrebni radi vođenja ove parnice. Odmjereni se troškovi sastoje od izdataka za zastupanje po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu, sastav jednog obrazloženog podneska te zastupanje na tri održana ročišta, za svaku radnju po 200 € odnosno ukupno 1.000 € što uvećano za pripadajuću stopu PDV-a iznosi 1.250 €.

U Korčuli, 18. prosinca 2024.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).