REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 18 Kž-312/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Hrvoja Viskovića kao predsjednika vijeća, te Sandre Radanović i Dijane Grancarić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Štefice Kvaternjak Kezmić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/015, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku i žalbi oštećenika IS i HS, uloženoj po punomoćniku Dinku Matijaševiću, odvjetniku u Osijeku, protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj K- 852/2021 od 21. ožujka 2023., temeljem čl. 471. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08), u sjednici vijeća održanoj dana 1. ožujka 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku – pred drugim sucem.

II. Uslijed odluke pod toč. I. žalba oštećenika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku od 21. ožujka 2023., okrivljenik ČS oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 6. u vezi st. 1. i 2. KZ/11.

1.1 Temeljem odredbe čl. 158. st. 3. ZKP/08 ošt. HS, DS i ĆS sa imovinsko pravnim zahtjevom za naknadu štete, upućeni su u parnicu.

1.2. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 470. st. 1. i 2. ZKP/08), s prijedlogom da Županijski sud u Zadru kao drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

2.1. Žalbu protiv navedene presude podnijeli su i oštećenici IS i HS, po punomoćniku Dinku Matijaševiću, odvjetniku u Osijeku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika proglasi krivim za terećeno kazneno djelo i osudi po zakonu.

2.2. U odgovoru na žalbu ODO u Osijeku, okrivljenik putem branitelja Hrvoja Grubeše, odvjetnika u Osijeku predlaže žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

3. Spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetniku u Zadru na dužno razgledanje, a sukladno odredbi čl. 474. st. 1. ZKP/08.

4. Na temelju odredbe čl. 475. st. 1. i 3. ZKP/08 sjednica vijeća je održana u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika ĐS a u nazočnosti branitelja okrivljenika Hrvoja Grubeše, odvjetnika u Osijeku i zastupnika optužbe MS, zamjenika ŽDO u Zadru.

4.1. Na sjednici vijeća zastupnik optužbe je naveo da je žalba državnog odvjetnika osnovana, te da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak da okrivljenik nije počinio kazneno djelo za koje se tereti, te predlaže kao u žalbi ODO Osijek.

4.2. Na sjednici vijeća branitelj okrivljenika – Hrvoje Grubeša, odvjetnik u Osijeku je naveo da u cijelosti ostaje kod odgovora na žalbu te predlaže potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

6. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, kada je zaključio barem za sada, da nije dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, pa da ga je zbog toga oslobodio od optužbe. Pri tome takve tvrdnje prvostupanjski sud temelji na zaključku da iz rezultata provedenog dokaznog postupka nije mogao sa sigurnošću zaključiti koji je od sudionika prometne nesreće prvi započeo svoju protupravnu radnju, odnosno da se iz nalaza i mišljenja oba prometna vještaka moglo nedvojbeno zaključiti da ne postoje materijalni tragovi iz kojih bi se mogao utvrditi način kretanja vozila oba sudionika prije same nesreće.

6.1. Međutim prvostupanjski sud gubi iz vida bitnu okolnost, a to je da iz iskaza ispitanih svjedoka RS, VS, ŽS, NS i ŠS, koji su se također kretali iza okrivljenika u svatovskoj koloni, se može na nedvojben način utvrditi način kretanja vozila pok. oštećenika i vozila okrivljenika prije prometne nesreće i unatoč tome što o tome ne postoje relevantni materijalni tragovi na temelju kojih bi o njihovom prethodnom kretanju mogli zaključivati prometni vještaci.

6.2. Iako se iskazi ovih svjedoka citiraju u obrazloženju presude, prvostupanjski sud ne navodi niti obrazlaže prihvaća li navedene iskaze kao vjerodostojne ili ne, te iste iskaze nije na raspravi uopće predočio prometnim vještacima, a niti je prometnim vještacima predočio obranu okrivljenika, s obzirom da navedeni svjedoci, osim svjedoka ŠS, kao i sam okrivljenik suglasno iskazuju da se vozilo okrivljenika prije nesreće kretalo desnom prometnom trakom i da nije prelazilo na lijevi prometni trak.

6.3. Iz ovakvih iskaza navedenih svjedoka također proizlazi da su u osvrtnim zrcalima uočili vozilo pok. oštećenika LS kako sa kraja kolone obilazi čitavu kolonu velikom brzinom, dok su se vozila u koloni kretala brzinom oko 50-60 km/h, dok sam okrivljenik u obrani navodi da je u srednjem retrovizoru u vozilu uočio vozilo kojim je upravljao oštećenik LS u trenutku kada se isti pokušavao ubaciti između njegovog vozila i vozila koje je bilo ispred njega. Očito je da postoji razlika i proturječnost između ovakvog iskaza navedenih svjedoka i obrane okrivljenika u odnosu na trenutak uočavanja vozila oštećenika, što je bitna činjenica u ovom kaznenom postupku, a prvostupanjski sud ničim nije obrazložio zašto prihvaća takvu obranu okrivljenika nasuprot iskazima navedenih svjedoka, te ne obrazlaže je li životno i logično da vozač – okrivljenik nije mogao uočiti vozilo oštećenika u pretjecanju koje je prije njega preteklo najmanje šest vozila u svatovskoj koloni, a dinamiku kretanja vozila u toj koloni su opisali svi saslušani svjedoci.

6.4. Osim toga, u postupku nije bilo sporno, a kako to proizlazi iz vještačenja oba prometna vještaka da je okrivljenik svojim vozilom prešao središnju neisprekidanu crtu kolnika za oko 0,6 metara, što znači da se vozilo okrivljenika nedvojbeno nalazilo na lijevoj prometnoj traci kojom se kretalo vozilo oštećenog pok. LS. Iako su sudski vještaci prometne struke naveli da ne postoje materijalni tragovi iz kojih bi bilo moguće zaključiti i utvrditi u kojem trenutku je prije sudara vozilo okrivljenika prešlo za oko 0,6 metara na suprotni kolnički trak kojim se kretalo vozilo oštećenog, iz iskaza prethodno navedenih svjedoka nedvojbeno proizlazi da se vozilo okrivljenika kretalo desnom prometnom trakom, a što potvrđuje i sam okrivljenik, pa je očito da je ukoliko prvostupanjski sud prihvati takvu obranu okrivljenika kao iskaze svjedoka kao vjerodostojne, okrivljenik svojim vozilom neposredno prije nastanka prometne nezgode skrenuo u lijevu prometnu traku što znači da je u tom trenutku mogao vidjeti da oštećenik pretječe kolonu, a što su uostalom vidjeli i svjedoci prometne nezgode.

6.5. Stoga je potrebno prometnim vještacima predočiti iskaze navedenih svjedoka ovo tim više što i prometni vještak Berislav Barišić Jaman navodi da ukoliko se okrivljenik prije prometne nesreće kretao svojom desnom prometnom trakom, a neposredno prije sudara se „izbacio“ u lijevo, tada su za pok. oštećenika ranije postojali uvjeti za izvođenje sigurnog pretjecanja.

6.6. Također je potrebno iskaze navedenih svjedoka predočiti prometnim vještacima, a kako bi vještaci mogli dopuniti svoj nalaz i mišljenje u pogledu, s obzirom da je sudski vještak prometne struke Berislav Barišić Jaman na raspravi od 10. ožujka 2023. (l.s. 425.) naveo mogućnost uočavanja vozila oštećenika od strane okrivljenika prije prometne nesreće, pojašnjavajući da je okrivljenik mogao pogledom u lijevi retrovizor prethodno prometnoj nesreći uočiti automobil oštećenika, koji se neposredno prije sudara, kretao lijevom prometnom trakom, da je duljina uočavanja ovisila o vidljivosti u trenutku prometne nesreće obzirom na vremenske prilike, te činjenici jesu li na automobilu oštećenika bila uključena putna svjetla ili ne. Ukoliko jesu ta udaljenost uočavanja iznosila je najmanje 50 metara, a ukoliko nisu tada je udaljenost uočavanja mogla biti nešto manja, ovisno o vanjskoj vidljivosti.

6.7. Nejasno je zbog čega prvostupanjski sud ne analizira niti predočava sudskim vještacima iskaze svjedoka očevidaca koji su se kretali u svatovskoj koloni, a iz čijih iskaza je moguće utvrditi način kretanja oba vozila prije nastanka prometne nezgode, s obzirom da isti na iscrpan i detaljan način opisuju dinamiku kretanja vozila okrivljenika i vozila oštećenika.

7. Dakle, prema stanju spisa, nužno je reći da je zaključak prvostupanjskog suda za sada neprihvatljiv, ta da je žalitelj sa uspjehom doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu, pa je pobijanu presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku i to pred drugim sucem.

8. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, vodeći računa o navodima ove ukidne odluke, izvesti dokaze koji su već izvedeni, predočit će iskaze ispitanih svjedoka sudskim vještacima prometne struke kako bi isti u tom pravcu mogli dopuniti svoj nalaz i mišljenje, a po potrebi provesti i druge dokaze, ponovno analizirati sve provedene dokaze, te donijeti novu, valjanu i na zakonu utemeljenu odluku, koju će valjano obrazložiti sukladno odredbi čl. 459. ZKP/08.

8.1. Također se ukazuje prvostupanjskom sudu da oštećenici prema odredbi čl. 464. st. 4. ZKP/08 mogu pobijati presudu zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu a ne i zbog odluke o kazni. Navedeno valja uzeti u obzir u ponovljenom postupku.

9. Slijedom navedenog na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

U Zadru, 1. ožujka 2024.

Zapisničar

Predsjednik vijeća

Štefica Kvaternjak Kezmić

Hrvoje Visković