REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1368/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Dragana Katića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u ostavinskom postupku iza smrti pok. UJ pok. UJ, iz [adresa], rođenog **.**.1926., a umrlog **.**.2007., JMBG [jedinstveni matični broj građana], odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije nasljednika AJ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], UJH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i ĆJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Marina Matković, odvjetnica u Splitu, Trg hrvatske bratske zajednice 8, protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-511/2023-2 od 23. kolovoza 2023., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-71/2008-28 od 6. ožujka 2023., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Nasljednici iza pokojnog UJ i to AJ, UJH i ĆJ podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-511/2023-2 od 23. kolovoza 2023.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavljaju dva pitanja koja smatraju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
1.2. U opravdanju razloga važnosti postavljenih pitanja pozivaju se na presudu Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-648/2022-2 od 4. svibnja 2022., Gž- 695/2022-2 od 23. svibnja 2022., Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž 2/2021-2 od 26. siječnja 2021., Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3551/2021 od 10. siječnja 2022., Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-450/2022-2 od 24. kolovoza 2022. uz tvrdnju da je shvaćanje nižestupanjskih odluka protivno shvaćanju u navedenim odlukama odnosno da nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske o navedenim pitanjima.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 1155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da postavljena pitanja nemaju značaj pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Naime odgovor na ovako postavljena pitanja usko je vezan za okolnosti konkretnog slučaja, načinu vođenja postupka, izvedenim dokazima i njihovoj ocjeni, pa se ne može reći da se radi o pravnim pitanjima važnim ne samo za odluku o ovom sporu nego i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4.1. Naprotiv ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojima predlagatelj iznosi samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražava neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom kao što je to u ovom slučaju, tada valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
5. Pogrešno je shvaćanje predlagatelja da su odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja poziva u opravdanju postavljenih pitanja usporedive s pobijanim drugostupanjskim rješenjem u smislu da bi se radilo o pravnim pitanjima u kojima ona odstupa od prakse revizijskog suda ili bi se radilo o neujednačenoj praksi viših sudova. Naime, u svakom od tih predmeta na koji se pozivaju predlagatelji odluka je obrazložena specifičnim činjeničnim okolnostima s kojima se ne može usporediti činjenična situacija u predmetnom slučaju. Stoga te odluke ne daju značaj važnosti postavljenih pitanja.
6. Postavljenim pitanjima predlagatelji ukazuju na eventualnu pogrešnu primjenu odredaba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštenje revizije, one u smislu odredbe čl. 382. ZPP, jer i u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju osobito u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju dosege ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačavanje sudske prakse niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, a što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Naime, ako su u prijedlogu za dopuštenje revizije izloženi razlozi u kojim a predlagatelji iznose samo svoje prosudbe o potrebi za odgovorima na određena pravna pitanja, a zapravo tako samo izražavaju neslaganje s pobijanom drugostupanjskom odlukom kao što je to u ovom slučaju, valja zaključiti da to nisu razlozi iz čl. 385.a ZPP koji bi u cilju ujednačavanja sudske prakse opravdavali intervenciju revizijskog suda.
8. S obzirom na izloženo valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odbiti prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja i riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
