Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split
P-4504/22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja HP, iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Mihovilu Joviću, odvjetniku iz [adresa] protiv tužene LP, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku GP, odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja prava služnosti, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 18. prosinca 2024. g. u prisutnosti, punomoćnika tužitelja Mihovila Jovića, odvj. u Splitu i punomoćnika tužene GP, odvj. u [adresa], objavljena istog dana
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1.Utvrđuje se da u korist čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi stambena zgrada površine 25m2 te čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi Stambena zgrada površine 33m2, kao povlasnih dobara, postoji pravo služnosti prolaska na teret čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u Z. U. [broj ZK uloška], kao poslužnog dobra, , i to dijela koji je prikazan na skici vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčić od 27. lipnja 2024. g. koja skica je sastavni dio izreke ove presude i to dijela omeđenog crvenom bojom i označenog slovima A-B-E-F-A u dužini od 7,25 metra i širini od 0,8 metra, pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelj temeljem ove presude upiše navedeno pravo služnosti u zemljišnu knjigu
2. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka, ali samo ukoliko se bude protivio ovoj tužbi."
II. Dužan je tužitelj u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 1.026,54 eura.
Obrazloženje
1.U tužbi se navodi kako je tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] ZU 23743 K. O. [katastarska općina], u naravi stambene zgrade površine 25 m2 te čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 3767 K. O. [katastarska općina], u naravi stambene zgrade površine 33 m2. Tužena da je predmnjevani vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2440 površine 29 m2 kulture zgrada i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ZU 7068, također kulture zgrada površine 30 m2. Navedene nekretnine da imaju kat oznaku 8736/2, bez građevine. Tužena da je pred Državnom geodetskom upravom pokrenula postupak upisa na navedenoj čestici. Tužitelj da se oduvijek služio putem koji prolazi preko kat. čest. [katastarska čestica] u širini od pola metra, te da mu to nikada nije branjeno, iako služnost nije upisana u zemljišnim knjigama. Isti put da koriste i drugi vlasnici okolnih nekretnina. Predložio je da sud donese presudu sadržaja navedenog u izreci ove odluke, odnosno da utvrdi postojanje prava služnosti prolaska na teret čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].
2.Tužena se usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti. Ističe kako nije upisana kao vlasnica nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Činjenica da je pokrenula postupak pred Državnom geodetskog upravom da ne dokazuje kako ista vlasnica navedenih nekretnina, radi čega ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Također, ističe da postoji izravni put nekretninama u vlasništvu tužitelja širine 3 m, popločan bijelim kamenom.
3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 23743 K. O. [katastarska općina], čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 3767 K. O. [katastarska općina], zaključka Državne geodetske uprave Područni ured za katastar Split Klasa:UP/I932-07/22- 02/409 od 4.72022., i rješenja Klasa:UP/I932-07/22-02/409 od 24.2.2023. izvatka iz zemljišnih knjiga za čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2440 K. O. [katastarska općina] i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 7068 K. O. [katastarska općina], očevidom na predmetnim nekretninama i vještačenju po vještaku geodezije Tomislavu Čipčiću te saslušanje parničnih stranaka.
4.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
5.U postupku je trebalo raspraviti i utvrditi je li osnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje prava služnosti prolaza na teret čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao poslužnih nekretnina.
6.U postupku je utvrđeno sljedeće:
-kako je tužitelj upisan kao vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 23743 površine 25 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 3767 površine 33 m2
-kako je ŽP pok. H upisan kao vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 2440 K. O. [katastarska općina] površine 29 m2, dok su IP žena ŽP i CP žena L za po ½ dijela upisane kao vlasnice čest. zgr. [katastarska čestica] ZU 7068 K. O. [katastarska općina] površine 30 m2, te kako je na obje čestice upisano pravo služnosti u korist svake od njih u odnosu na onu drugu
-kako su kao posjednici kat. čest. [katastarska čestica] površine 81 m2 upisani ŽP, ŽP G, SP, ŠP, Ž I, C JP, FP, FP S, JP i AP
-kako je prilikom očevida utvrđeno da tužitelj traži pravo služnosti popločane pješačke staze, koju je vještak geodetske struke na prikazu i slikama označio slovima A-B-E-F-A u dužini od 7,25 m i širini od 0,8 m te površine 6 m2, kojom se može prići iz Kuzmanića ulice do Betoniranog dvorišnog prostora nekretnina anagrafske oznake [adresa] i [adresa], u vlasništvu tužitelj
[katastarska općina]
-kako kat. čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja zemljište obraslo niskim raslinjem s popločanom stazom, te kako po mišljenju vještaka čest. zgr. [katastarska čestica] zajedno s čest. zgr. [katastarska čestica] odgovaraju kat. čest. [katastarska čestica], a usklađenje se provodi kroz Geodetski elaborat u upravom postupku katastra
-kako je vještačenjem utvrđeno da do betoniranog dvorišta nekretnina anagrafske oznake [adresa] i [adresa] vodi javni put širine 2 do 2,22 metra, a od Kuzmanićeve ulice do betoniranog dvorišnog prostora preko [adresa] metara.
7.Tužitelj u svom iskazu navodi da sporni put koristi kao prolaz 60 godina, da su ga koristili njegovi roditelji, braća i sestre, te ostali stanari koji su stanovali u blizini. Javni [adresa] da ne koristi jer se ne radi o njegovoj nekretnini, a da bi tužena bila pasivno legitimirana da je saznao u trenutku kada je na predmetnu nekretninu došao geodeta po nalogu tužiteljice. Jednako stanje predmetne nekretnine da je bilo i 1958., da je predmetna nekretnina bila park.
8.Tužena u svom iskazu navodi kako je na predmetni čest. zgr. [katastarska čestica] bila stambena zgrada u kojoj se rodio njen otac, njegova dva brata i tri sestre, te njihovi djed i baka. Tijekom 2. Svjetskog rata na kuću da je pala bomba i da je srušena u cijelosti, a njen djeda da je izgradio kuću na drugoj lokaciji u koju se preselili. Ističe da nije jedina nasljednica predmetnih nekretnina, već da su to njeni rođaci upisani u posjedovnom listu, dok je ona vlasnica u najvećem omjeru, radi čega su je ostali rođaci ovlastili da konačno počne rješavati pitanje vlasništva predmetnih nekretnina, radi čega je angažirala geodeta.
9.Aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe na utvrđenje postojanja prava služnosti ima ovlaštenik služnosti ako je povlasna nekretnina u suvlasništvu, odnosno zajedničkom vlasništvu, legitimiran je svaki pojedini suvlasnik, odnosno zajednički vlasnik. Pasivno legitimiran je vlasnik poslužne nekretnine, dakle riječ je o pravnom odnosu između svakodobnih vlasnika dviju nekretnina- jedne u položaju povlasnog, gospodujućeg dobra, a druge poslužnog dobra.
10.Odredba čl. 186. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisuje da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika povlasne nekretnine da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine kojeg bi inače imao pravo činiti.
11.Prema odredbi članka 191. ZV-a nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom.
12.Prema odredbi čl. 218. ZV-a pravo stvarne služnosti osniva se na temelju pravnog posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti, ili samog zakona, a prema odredbi čl. 220. st. 1. pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom tog prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije.
13.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP) ovaj sud smatra kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. Naime, iz priležećih ZK izvadaka proizlazi kako su vlasnicima čest. zgr. [katastarska čestica] upisani RP pok. H, po iskazu tužene njen djed, te IP žena ŽP i CP žena L za po ½ dijela, dok je u posjedovnom listu upisano 10 posjednika, koji su prema iskazu tužene nasljednici njenog djeda i bake. Pasivnu legitimaciju tužene tužitelj temelji na činjenici da je tužena pokrenula postupak promjene podataka u katastarskom operatu, što ne dokazuje činjenicu da bi ona bila predmnjevani vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] kao poslužnih nekretnina, s obzirom da je odredbom čl. 166. st. 1. ZV-a određeno tko se može smatrati vlasnikom stvari, odnosno tko može biti predmnjevani vlasnik, budući sudu nije dostavljen niti jedan relevantni dokaz na te okolnosti. Naime, kako je naprijed navedeno, kada je u pitanju stjecanje i prestanak stvarnih služnosti, riječ je o pravnom odnosu između svakodobnih vlasnika dviju nekretnina - jedne u položaju povlasnog, gospodujućeg dobra, a druge poslužnog dobra. Stoga, svi suvlasnici poslužne nekretnine imaju status jedinstvenog suparničera, jer se spor može riješiti samo na jednak način i sa istim učinkom prema svima, pa odsutnost nekog od suvlasnika kao suparničara u postupku predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje postupka. U konkretnom slučaju stoga je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije budući tužitelj nije tužbom obuhvatio vlasnike povlasne nekretnine, niti je dokazao da je tužena predmnjevana vlasnica istih, radi čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neutemeljen. Iz iskaza tužene proizlazi kako su upisani vlasnici predmetnih nekretnina preminuli prije podnošenja tužbe, radi čega nije bilo elemenata za pozivanje tužitelja na uređenje tužbe.
14.Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.
15.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP –a, a tuženoj je obistinjen trošak jednokratne nagrade u iznosu od 250 bodova, te pristupa na 3 ročišta (22.8.2024., 28.10.2024. i 18.12.2024) u iznosu od po 50 bodova, što ukupno iznosi 400 bodova, odnosno uvećano za vrijednost boda s paušalom 800,00 eura, uvećano za PDV, tako da trošak tužene iznosi 1.000,00 eura, uvećan za 26,54 eura sudske pristojbe odgovora na tužbu, odnosno ukupno 1.026,54 eura.
U Splitu, 18. prosinca 2024.
S U D A C
Vica Roščić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
-pun. tužitelja
-pun. tuženika
-u spis