REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1081/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Project Market d.o.o., Zagreb, Hektorovićeva 2, OIB: 33155390758, kojeg zastupa punomoćnik Neven Kozolić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika MC iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Petar Crnov, odvjetnik u Đakovu, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž Ovr- 759/20-3 od 8. travnja 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-504/19-27 od 21. listopada 2020., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija ovrhovoditelja i ukidaju se rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž Ovr-759/20-3 od 8. travnja 2021. i rješenje Općinskog suda u Đakovu poslovni broj Ovr-504/19-27 od 21. listopada 2020. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskim rješenjem je potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog ovrhovoditelja radi ovrhe na nekretnini ovršenika.
2. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-999/22-2 od 18. svibnja 2022. dopustio ovrhovoditelju reviziju protiv drugostupanjskog rješenja zbog sljedećeg pravnog pitanja:
„Isključuje li primjena čl. 77. st. 1. ograničenja iz čl. 80.b. Ovršnog Zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20)?“
3. Ovrhovoditelj je zbog navedenog pravnog pitanja podnio reviziju protiv drugostupanjskog rješenja, sukladno odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine.
4. Ovršenik nije odgovorio na reviziju ovrhovoditelja.
5. Revizija je osnovana.
6. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
7. Predmet postupka u revizijskom stupnju postupka je ovrha radi naplate novčane tražbine u iznosu 10.303,85 € (odnosno 77.634,34 kn) na nekretninama ovršenika na kojima je ovrhovoditelj stekao založno pravo, pri čemu tražbina glavnice prelazi iznos od 20.000,00 kuna.
8. Odredbom čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17 - dalje: OZ), propisano je:
(2) Ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
8.1. Nadalje, odredbom čl. 77. OZ-a propisano je:
(1) Ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
(2) Ovršenik se ne može protiviti ovrsi na nekoj stvari ili nekom pravu pozivajući se na odredbe članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe i o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona, ako je tu stvar ili to pravo stekao od ovrhovoditelja koji pokretanjem postupka traži ostvarenje svoje tražbine nastale u svezi s tim stjecanjem.
9. Prema shvaćanju revizijskog suda ovršenik se ne može protiviti ovrsi pozivom na odredbu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ-a prema kojoj su propisani posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini na način da je sud dužan odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos 20.000,00 kuna, kada je ovrhovoditelj na temelju pravnog posla s ovršenikom stekao založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine, čije je prisilno ostvarenje na tom predmetu traži u smislu odredbe čl. 77. st. 1. OZ-a.
10. Naime, ovršenik je u ovom predmetu dobrovoljno pristao sklapajući pravni posao da se isplata duga izvrši prodajom nekretnina te je dakle dobrovoljno koristio te nekretnine kao instrument osiguranja kredita. Na taj način je pristao i prihvatio da u slučaju neisplate vjerovnik može koristiti taj instrument i naplatiti dug prodajom založenih nekretnina.
11. Zbog toga je valjalo reviziju ovrhovoditelja prihvatiti, a sličnu argumentaciju je iznio i Europski sud za ljudska prava u odluci povodom Zahtjeva br. 2545/14 Nikole Frlana protiv Hrvatske od 20. rujna 2016. i to tim više što je u navedenom postupku predmet osiguranja na kojem je pravnim poslom zasnovano založno pravo bio dom ovršenika.
12. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 400. st. 1. i 3. ZPP-a prihvatiti reviziju i ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
