REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3213/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐVA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nenad Potkonjak, odvjetnik u Zagrebu, radi namirenja tražbine iz založene stvari, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1230/2022-3 od 13. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2301/16-60 od 27. svibnja 2022., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja odbija se.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1230/2022-3 od 13. rujna 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-2301/16-60 od 27. svibnja 2022., s time da je u prijedlogu naznačio pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"- Može li sud isključivo temeljem iskaza zainteresirane stranke u postupku, koji je protivan spisu priležećoj dokumentaciji, utvrditi da je tuženik u cijelosti podmirio svoju tražbinu?
- Može li sud utvrđivati vjerodostojnost privatne isprave isključivo temeljem iskaza zainteresirane stranke, ako je suprotna stranka osporila vjerodostojnost isprave te u više navrata istaknula kako se očito radi o falsificiranoj ispravi?".
2. Nadalje, tužitelj još u prijedlogu navodi da mu je nižestupanjskim presudama povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to iz razloga jer su počinjene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka, te da je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno, a sve zbog arbitrarnosti sudskih odluka i pravne nesigurnosti koju navedene odluke kreiraju.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP), ocjena je ovoga suda da se pitanja naznačena u prijedlogu ne mogu smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, iz sadržaja prvog pitanja naznačenog u prijedlogu proizlazi da u istom tužitelj polazi od proizvoljne, pogrešne tvrdnje da je sud isključivo temeljem iskaza zainteresirane strane utvrdio da je tuženik u cijelosti podmirio svoju tražbinu. Drugim pitanjem se preispituje pogodnost određenih dokaznih sredstava za dokazivanje odlučnih činjenica, a formulirano je tako da na isto nije moguće dati jednoznačni odgovor kojim bi se osigurala jedinstvena primjena prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Stoga se ne može uzeti da prijedlog sadržava bilo koje pravno pitanje u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP. U takvoj situaciji neodlučno je pozivanje tužitelja u smislu razloga važnosti (čl. 387. st. 2. toč. 3. ZPP), na odluke drugostupanjskih sudova i odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 200/1997-2 od 11. svibnja 2000.
5. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, odlučeno je kao u st. I. izreke.
6. Nadalje, ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje, a kako to tvrdi u prijedlogu. To stoga, što je ocjena ovoga suda da pobijana presuda nije arbitrarna, niti očito nerazumna, jer drugostupanjska presuda sadrži jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama, te je odgovoreno i na žalbene navode od odlučnog značenja.
7. Stoga je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, odlučeno kao u st. II. izreke.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
