REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: UsI-1221/2024-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice BĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Martin Sherri, odvjetnik u Zagrebu, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, Gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi novčane pomoći za roditelje odgojitelje, 18. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Gradonačelnika Grada Zagreba, KLASA: UP/II-551-06/23-014/3083, URBROJ: 251-02-01/001-24-2 od 8. siječnja 2024., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbačen je prigovor tužiteljice izjavljen radi zaštite od drugog oblika postupanja Grada Zagreba, kao nedopušten, te je odbijen zahtjev za naknadu troškova postupka.
2. U tužbi i tijekom spora tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome ističe kako smatra da čelnik tijela ne može odbaciti prigovor kao nedopušten već da mora meritorno riješiti u vezi s čime se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj U-III-4066/2021 od 3. ožujka 2022., koje u povodu prigovora donosi čelnik javnopravnog tijela (članak 122. stavak 3. ZUP-a), ne podrazumijeva odbacivanje prigovora zbog nedopuštenosti – budući da prigovor nije nedopušten – već podrazumijeva meritorno razmatranje i odlučivanje o predmetu prigovora. Podredno i opreza radi ističe kako je rješenje nezakonito iz razloga jer ne sadrži vlastoručni potpis naznačenog donositelja akta, već nečitljiv i neprepoznatljiv rukopis koji se ne može povezati naznačenim donositeljem. Predlaže provesti dokaz saslušanjem gradonačelnika UĆ jer prema Pravilniku gradonačelnik ne rješava ni postupak po prigovorima. Poziva se na shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem, kako navodi, akt potpisan kao v.d. nije akt jer stranka ima pravo znati tko je donositelj akta. Nadodaje da ukoliko je pravno shvaćanje tuženika ispravno tada je i tužba trebala biti odbačena jer se osporavanim rješenjem ne dira u pravo niti pravni interes tužiteljice.
3. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji i poništi osporavano rješenje, te naloži tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u ukupnom iznosu od 5.000,00 kn.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je u konkretnom slučaju osnovano odbačen kao nedopušten prigovor tužiteljice, jer je nesporno u predmetnoj stvari provođenje upravnog postupka po službenoj dužnosti doneseno rješenje, a zaštita stranaka protiv pojedinačnih upravnih akata, što je u konkretnom predmetu slučaj, osigurana je izjavljivanjem redovnih pravnih lijekova i to žalbe (konkretno, sukladno odluci o novčanoj pomoći za roditelje odgojitelja – prigovora) te potom tužbe Upravnom sudu.
5. Predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku, te je održao usmenu i javnu raspravu.
7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
8. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenih sudu uz odgovor na tužbu proizlazi da je rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektora za socijalnu politiku, Odjela za demografski razvoj, Odsjek za pronatalitetnu politiku, KLASA:UP/I-551-06/23-014/942, URBROJ:251-09-22-1/003-23-3 od 31. listopada 2023. određeno da tužiteljici prestaje novčana pomoć za roditelja odgojitelja s danom 30. rujna 2023.
9. Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica 20. studenoga 2023. podnijela prigovor na predmetno rješenje o prestanku novčane pomoći za roditelja odgojitelja.
10. Naime, odluka o prestanku novčane pomoći za roditelja odgojitelja ima karakter upravnog akta.
11. Kako se protiv upravnih akata sukladno odredbama ZUP-a izjavljuju redovni pravni lijekovi, to je tužiteljica protiv odluke o prigovoru, odnosno zbog nedonošenja odluke o prigovoru od 20. studenoga 2023. protekom roka od 60 dana od dana predaje urednog prigovora/žalbe sukladno članku 21. ZUP-a, odnosno protekom daljnjeg roka od 8 dana nakon isteka propisanog roka, sukladno članku 40. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 – dalje: ZUS), mogla podnijeti tužbu ovom sudu.
12. Međutim, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica nakon podnesenog prigovora od 20. studenoga 2023. (kao redovnog pravnog lijeka protiv rješenja o prestanku prava na novčanu pomoć za roditelja odgojitelja) podnijela prigovor pozivom na odredbu članka 156. stavak 3. ZUP-a radi zaštite od drugih oblika postupanja javnopravnog tijela.
13. Naime, pravilan je zaključak tuženika da se u konkretnom slučaju ne radi o postupanju javnopravnog tijela predviđenog odredbom članka 156. ZUP-a. Naime, prigovor, kao pravni lijek primjenjiv unutar upravnog prava ali izvan upravnog postupka, dopušten je samo kada je to izrijekom propisano i to u situacijama koje su određene člancima 42., 154., 155., 156., 157. i 158. ZUP-a, a o kojima se u ovom slučaju ne radi.
14. Stoga je pravilno tuženik predmetni prigovor tužiteljice odbacio kao nedopušten, jer Zakonom o općem upravnom postupku nije propisana mogućnost podnošenja prigovora zbog drugog postupanja javnopravnog tijela, na prigovor/žalbu izjavljenu protiv rješenja koje ima karakter upravnog akta.
15. Kako je rješenje o nedopuštenosti prigovora doneseno primjenom odredbe članka 122. ZUP-a to je uputa o pravnom lijeku na navedeno rješenju ispravna, a navedeni prigovor tužiteljice ocjenjuje se neosnovanim.
16. Nadalje, u odnosu prigovor da tužiteljica ima pravo znati tko je donositelj akta i da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda akt potpisan v.d. nije akt ističe se kako se u konkretnom slučaju ne radi o rješenju potpisanom "u zamjenu" niti je potpisan po vršitelju dužnosti ili "v.d.", već je kao potpisnik rješenja naveden UĆ – gradonačelnik, kao čelnik tijela i koji u ovom sporu nije osporavao da bi predmetno rješenje potpisao. Stoga je sud nesvrsishodnim ocijenio provođenje dokaza saslušanjem UĆ na predloženu okolnost.
17. Kako ostali prigovori nisu od utjecaja na zakonitost osporavanog rješenja isto se ocjenjuje zakonitim te je valjalo stoga, temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I. izreke, dok se odluka o troška tužitelja temelji na odredbi članka 147. ZUS-a.
U Zagrebu, 18. prosinca 2024.
Sudac:
Ivana Horvat
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.
DNA:
1. Odvjetnik Martin Sherri – e-komunikacija
2. Grad Zagreb, Gradonačelnik – e-komunikacija
3. U spis
