REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-221/24-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ana Ćurković Dražić u pravnoj stvari tužitelja ŠU OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Dejan Trninić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB 61817894937 Trg Stjepana Radića 1, zastupan po punomoćniku Zoran Galić, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18. prosinca, 2024. godine, istoga dana

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 8.335,25 € sa zateznom kamatom tekućom od 17.07.2017. do 31.12.2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak postupka u iznosu od 3.948,85€ sa zateznim kamatama počevši od donošenja presude do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u visini glavnice od 284,75 €.

Obrazloženje

1. Županijski sud u Velikoj Gorici odlukom Gž-508/2022 od 2. siječnja 2024 ukinuo je raniju dosuđujuću odluku ovoga suda Pn-2085/17-39 od 30. ožujka 2022. te predmet vratio na ponovno suđenje, a odluku o troškovima žalbenog postupka ostavio za konačnu odluku, s obrazloženjem da se pobijana presuda ne može ispitati, jer u presudi nema razloga o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi o pojedinim odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, pa je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 -pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 -dalje: ZPP). Viši sud u obrazloženju navodi da je vještačenje je samo jedna vrsta dokaza, čiju dokaznu vrijednost sud slobodno ocjenjuje na temelju savjesne i brižljive ocjene svih odlučnih okolnosti (čl. 8. ZPP-a) što je u ovom slučaju izostalo. Pravila iskustva i logike sud uvijek mora primjenjivati pri ocjeni nalaza i mišljenja vještaka, pri čemu mora paziti da vještak u svojem nalazu i mišljenju se zadrži unutar granica onoga što mu je rješenjem o vještačenju određeno, te da svoj nalaz i mišljenje da o činjenicama koje su predmet vještačenja. Prvostupanjski sud navodi da vještak nije doveo u sumnju mehanizam ozljeđivanja i nastale ozljede, odnosno uzročno posljedičnu vezu, jer se tužitelj nije istoga dana obratio liječniku. Takvo što nije navedeno u nalazu i mišljenju vještaka te u njegovom očitovanju na prigovore. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dr. Frketića ortopeda-traumatologa (list 63 spisa) kao i njegovom očitovanju na ročištu 2. studenog 2020. (list 92 spisa), nisu navedene činjenice na kojima sud utvrđuje postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i pada.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka ostaje kod svih navoda tijekom postupka; da je dana 21. lipnja 2015. godine, oko 19:00 sati, doživio nezgodu na javnim stubama u Ulici Glogovac u Zagrebu, a do nezgode je došlo kada je tužitelj propao kroz odlomljeno i oštećeno gazište (nedostajući kamen), te je zadobio ozljedu lijevog ručnog zgloba,. Nakon pada, tužitelj se pridigao uz pomoć svjedoka nezgode, koji je tužitelja otpratio do kuće, gdje je tužitelj mirovao i stavljao obloge na ozlijeđeni dio tijela, a kako bolovi nisu prestajali i postali neizdrživi, tužitelj je zatražio pomoć u Domu zdravlja Zagreb – Centar, a nakon toga i u KBC "Sestre milosrdnice", Zagreb, Draškovićeva 19.

3. Nakon cit.odluke ŽS i izvršenog medicinskog vještačenja podneskom od 08.07.24 tužitelj postavlja zahtjev za novčanu naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti kako slijedi:

-duševni bolovi (20%) 3.000,00 €

-pretrpljeni strah 1.200,00 €

-pretrpljeni tjelesni bolovi 3.200,00 €

(Sukladno Orijentacijskim kriterijima VSH od 29.11.2002. godine

-jaki bolovi

8 dana x 74,00 €= 592,00 €

-srednji bolovi

21 dan  x 44,00 €= 924,00 €

-slabi bolovi

120 dana x 14,00 €=1.680,00 €)

-tuđa pomoć i njega (180 sati x 4,00 €) 720,00 €

-naruženje (manji stupanj, uočljivo trećima) 500,00 €

UKUPNO: 8.620,00 €

4. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava osnovanost i visinu zahtjeva, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, obzirom da isti nije nadležan održavati mjesto nastale štete, a tužitelj ničim nije dokazao da se radi o javnoj površini. Ističe da tužitelj nije naznačio točnu mikrolokaciju navodnog pada (iz dostavljenih fotografija nije vidljivo nikakvo oštećenje stepenica), ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak štetnog događaja, a obzirom da isti nije primijenio pažnju koja se očekuje. Osporava uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i ozljeda te navodi kako tužitelj nije mogao zadobiti ozljede kako to navodi, javio se u bolnicu tri dana nakon štetnog događaja, čime je sam povećao opseg nastale posljedice. Osporava tijek zateznih kamata obzirom da u ovom postupku još uvijek nije utvrđena visina štete, pa prema tome tuženik nije mogao pasti u zakašnjenje u ispunjenju obveze. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška.

5. Umješač na strani tuženika Croatia osiguranje d.d. priklanja se u cijelosti navodima tuženika u odgovoru na tužbu, sa tuženikom ima sklopljenu policu osiguranja odgovornosti br.007624123949

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u fotografije lica mjesta (list 4 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 5-28, 47, 52-57 spisa), proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku kirurgu dr. Mladen Frketić (list 63-64 spisa), saslušao tužitelja kao stranku (list 83 spisa), svjedoka ĆU (list 84), saslušao vještaka dr. Frketić (list 92 spisa), ponovno saslušao vjšetaka Frketića (list 173), kao i tužitelja dopunski (List 175) proveo očevid na licu mjesta (list 106 spisa), te temeljem čl. 8 i 219 ZPP utvrdio da je tužbeni zahtjev u najvećem dijelu osnovan.

7. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, odgovornost i uzročno posljedična veza, te visina tužbenog zahtjeva.

8. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je predmetne zgode šetao sa prijateljem ĆU po Šalati i spuštali su se stepenicama Glogovac prema ul. Medveščak. To je bilo 21.06.2015., predvečer, oko 19,00 sati, bilo je suho. Držeći se za rukohvat s desne strane, odjednom mu je propala lijeva noga, i pao je prema naprijed te se dočekao na lijevu ruku, pao i udario lijevom rukom na stepenicu, druga ili treća pri kraju stepeništa, nije žurio. Prijatelj je uočio da fali kamena kocka na stepeništu. Kroz par dana ga je boljelo sve jače, pa je otišao doktoru. U rukama nije ništa, imao je tenisice. Sada je već 4 godine na BO isključivo zbog ruke. Radi kao konobar potrebne su mu obje ruke. Liječniku je rekao da se bavio sportom. Još ide na fizikalne terapije. Pomagali su mu ukućani, imao je 4 operacije. Dopunski saslušan na roč.13.11.24. ostaje kod svega što je naveo, kada mu se pokazuju fotografije mjesta šetnog događaja, potvrđuje da zbog zarasle trave nije uočio da nedostaje kamena kocka, i na tom mjestu mu je noga propala, poletio je prema naprijed. U narednih par dana nakon štetnog događaja njegov prijatelj je poslikao mjesto pada.

9. Svjedok ĆU iskazuje da je bio prisutan kada je tužitelj pao, šetali su, kretali se predvečer sa Šalate prema ul. Medveščak, stepenicama Glogovec. Išli su polako, tužitelj nije nosio nikakav teret, na nogama je imao tenisice. Pri dnu stepeništa, vidjeli su ljude koji idu prema gore, pa su se izmaknuli na desnu stranu, išao je iza tužitelja, tužitelj se držao desnom rukom za rukohvat te je odjedanput pao na lijevu ruku. Primijetio je da mu je noga propala jer fali kamena kocka iz koje raste žbunje. Svjedok ga je podigao i odveo kući, žalio se na jake bolove, te mu je nakon par dana javio telefonom da je bio u bolnici i da mu je ruka slomljena. Odmalena su zajedno igrali nogomet, u amaterskim ligama, nisu imali ozbiljnih sportskih ozljeda.

10. Uvidom u fotografiju (list 4), te očevidom na licu mjesta u Zagrebu, Glogovec utvrđeno je da mjesto događaja koje pokazuje tužitelj odgovara fotografijama koje se nalaze u prilogu tužbe i opisom oštećenja stepeništa kako navode u iskazima svjedok i tužitelj.

11. Člankom 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03. – pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13, 147/14. i 36/15 dalje: ZKG), na snazi u vrijeme štetnog događaja, komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovog Zakona o i posebnih propisa osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja te osigurati javnost rada.

12. Prema čl. 3. ZKG komunalne djelatnosti su između ostalog održavanje javnih površina.

13. Prema čl. 3. st 9 ZKG pod održavanjem javnih površina naročito se razumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu.

14. Članak 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da komunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave, javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave, služba-vlastiti pogon, koju osniva jedinica lokalne samouprave, pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji te pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

15. Članak 2. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/01

- pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09, 10/10, 4/13 i 24/13, dalje: Odluka) u toč 1. određuje da su javne površine su površine u općoj uporabi, a između ostalih to su i javnoprometne površine u koje spadaju i pješački prolazi, pješačke zone, pješačke staze, nogostupi, stajališta javnoga prometa i sl.

16. Članak 47. Odluke određuje da pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, kojoj je Grad povjerio na održavanje ili upravljanje objekata u općoj uporabi, odnosno vlasnik, dužan ih je održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

17. Iz citiranih propisa evidentno je da je upravo tuženik dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju na način da se zaštiti imovina građana i spriječi nanošenje štete te da se eventualnim prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe tuženik ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a time se ne oslobađa niti odgovornosti za štetu koja nastane zbog propusta u njihovom radu. Potrebno je napomenuti kako Odluka o komunalnom redu ne isključuje primjenu Zakona o komunalnom gospodarstvu. Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, pasivno legitimiran za obavljanje komunalnih djelatnosti u smislu ovog zakona, između ostalog i održavanje javnih površina, jest tuženi. Slijedom navedenoga, prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

18. Odlučujući o odgovornosti, sud je primijenio članak 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine NN 35/05, 41/08, u daljem tekstu ZOO). Istim je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Članak 1049. ZOO-a propisuje da krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

19. Kretanje tužitelja, prilikom nastanka samog štetnog događaja, nije takvo da bi sud zaključio da je suodgovoran za nastanak štetnog događaja te nastup svih posljedica. Naime, mišljenje je suda da je do štetnog događaja došlo zbog isključivog propusta tuženika da održava stepenište u takvom funkcionalnom stanju da se po njemu može nesmetano prolaziti bez opasnosti da se svaka fizička osoba normalno hodajući propadne nogom zbog oštećenja gazišta i padne. Naime, ne može se očekivati od prosječnog pješaka, kada silazi niz stepenice da neprestano gleda u stepenice, a da ne pogleda ispred sebe.

20. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Frketić proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju od 21.06.2015. pretrpio tešku tjelesnu ozljedu; prijelom čunjaste kosti lijevog pešća, natučenje lijevog ručnog zgloba, nesrasli prijelom čunjaste kosti lijevog pešća. Javio se u DZ Centar 24.06.15. gdje je učinjena rtg obrada. Upućen je na liječenje u KBC Sestre milosrdnice, gdje je 26.06.15. potvrđeno da se radi o lomu čunjaste kosti lijevog pešća. Pridržavao se liječničkih uputa, ali su zaostale trajne posljedice; tjelesne i psihičke. Iste se manifestiraju kroz klinički i rtg utvrđeni nesrasli prijelom čunjaste kosti lijevog pešća sa bolno umanjenim kretnjama u lijevom ručnom zglobu za preko 2/3 obima pokreta, te stanjem nakon šiljastog nastavka palčane kosti uz početak razvoj artroze u lijevom ručnom zglobu sa teškom kontrakturom te tendencijom progresije bolesti i progresijom invaliditeta.

21. Trajne posljedice navedenih ozljeda smanjuju opću životnu sposobnost tužitelja za 20% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnim životnim aktivnostima. Strah, tzv. primarni strah koji se javio u trenutku ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta je trajao pet dana, srednjeg intenziteta daljnja dva tjedna, a nakon toga se javio period kasnog straha daljnja dva mjeseca, te je bio vezan za ishod liječenja i zaostale tjelesne posljedice. Bol jačeg intenziteta je trpio osam dana, srednjeg intenziteta slijedeća tri tjedna, da bi još slijedećih četiri mjeseca trpio boli slabijeg intenziteta.

22. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna za vrijeme od tri mjeseca po dva sata dnevno za pomoć pri oblačenju, obavljanju osnovnih životnih radnji.

23. Naruženje je izraženo u malom stupnju.

24. Saslušan na roč. vještak dr Frketić na zahtjev suda da razgraniči eventualne trajne posljedice od prijeloma iz 1995. godine, od prijeloma iz 2015. navodi da se radi o dva različita prijeloma, a tužitelj je 1995. bio dječak star 7 godina. Dječji prijelomi u najvećem broju slučajeva zarastaju bez komplikacija, i u ovom slučaju tužitelj je imao privremene trajne posljedice u trajanju od 5 godina od dječjeg prijeloma. Pošto je tužitelj aktualni prijelom zadobio 20 godina nakon toga, vještak smatra da ova dva prijeloma nisu u uzročno posljedičnoj vezi, odnosno da nema preklapanja trajnih posljedica. Vještak je izmjerio kretnje u zdravom ručnom zglobu desno, te fotografirao, ako to sud traži može ih predočiti, ali ističe da su kretnje u desnom ručnom zglobu bile izvedive u punom opsegu. Smanjenu aktivnost od 20% je procijenio nakon izvršenog kliničkog pregleda. Tužitelj ima umanjenu snagu stiska, odnosno hvata lijevom rukom u istom opsegu u komparaciji sa zdravom stranom. Tužitelj je naime, imao dvije operacije od kojih je zadnja operacija bila mutulirajuća, dakle kao rezultat te operacije su bili otklonjeni bolovi, međutim zaostao je invaliditet. Obzirom da je odstranjen dio te čunjaste kosti dio šiljastog nastavka palčane kosti koje se međusobno uzglobljavaju, a važne su jer prenose mišićnu snagu koja je potrebita za hvatanje i stiskanje predmeta šakom. Radi toga tužitelj ima ovakav ispad u vršenju ovih kretnji. Obzirom da je tužitelj konobar, lijeva šaka mu je potrebna pri svakodnevnom radu i radi toga tužitelj ima pojačane napore drugom rukom kako bi izbjegao ispadanje predmeta, odnosno nemogućnost nošenja istih, u tome se sastoje trajne posljedice. Ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

25. Saslušan iznova kod ovoga suda na roč. 13.11.24. vještak je izvršio uvid u karton LOM. Vještak precizira da se radi se o tipičnom mehanizmu nastanka ove ozljede padom na ispruženi dlan sa šakom savinutom prema podlaktici. Ovo se događa prilikom posrtanja, ili poskliznuća osobe koja se dočeka na ovu šaku, odnosno dlan i pri tome udara svom svojom težinom. Ova ozljeda vrlo rijetko može nastati idrugim mehanizmima, ali za to je potrebna također velika sila. Pri tome bi se osvrnuo na onaj podatak koji je naveden u otpusnom pismu Klinike za ortopediju gdje je navedeno da je tužitelj zadobio udarac loptom u ruku. Za nastanak ozljede na ovaj način bi bilo potrebno da je zadobio udarac velikom brzinom lopte velike mase. Uvidom u zdravstveni karton nema evidentirano da bi se tužitelju javio LOM radi ozljede-udarca loptom.

26. Sud je posebno vještaka pitao kako je to moguće da se javio nakon 3 dana od ozljeđivanja liječniku, a vještak navodi da se radi o maloj koščici u ručnom zglobu, tzv. čunjastoj kosti koja upravo uzglobljava u ručnom zglobu i prenosi snagu sa podlaktice na šaku. Kada dođe do njezine ozljede nema dramatičnog krvarenja, oticanja niti jakih bolova što je tipično za ovu ozljedu, već postepeno unutar nekoliko dana dolazi do otoka uslijed minimalnog krvarenja te se tek tada ozljeđenici javljaju na pregled jer ih postepeno, iz dana u dan, to sve jače i jače boli. Ovo je i bio razlog zašto se tužitelj odmah nije javio liječniku na pregled. Vještak smatra da je zbog toga uzročno posljedična veza nesporna, jasna. To je potvrdio i kirurg koji je pregledao prvi put tužitelja u KBC Sestre Milosrdnice, Klinika za traumatologiju, Draškovićeva.

27. U odnosu na nastale trajne posljedice, vještak pojašnjava da je kod tužitelja na kraju provedena tzv. mutilirajuća operacija sa dodatnim oštećenjem čime je tužitelju učinjen ovaj invaliditet. Naime, kako bi se eliminirali bolovi odstranjen je dio vrška šiljastog nastavka palčane kosti, kao i dio propali dio čunjaste kosti. Time je tužitelju umanjena snaga hvata, stiska i stiska šakom te su zaostali umanjeni pokreti kretnje u ručnom zglobu, a kako je u vještačkom nalazu i mišljenju detaljno obrazložio.

28. Sud utvrđuje kako je vještak izradio nalaz i mišljenje u skladu sa pravilima struke, koji je dodatno usmeno obrazložio. Na stručan i objektivan način je otklonio primjedbe na nalaz i mišljenje. Slijedom navedenoga, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, kao i njegova naknadna usmena obrazloženja.

29. Na taj način utvrđena je povreda prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu članka 19. stavak, 2. u svezi s člankom 1046. ZOO-a. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (članak 1100. stavak 1. i 2. ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju, pravo na tjelesno i pravo na duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

30. Sud je raspravljao, utvrđivao i ocjenjivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, duševne boli zbog smanjena životne aktivnosti i strah budući da su one u smislu članka 1100. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

31. Odlučujući o visini pravične novčane naknade, sud je najprije uzeo u obzir kvalifikatornu okolnost - utvrđenu jačinu i trajanje fizičkih bolova, a kako su opisani u mišljenju vještaka, pa smatra da tužitelju treba dosuditi pravičnu novčanu naknadu po ovom kriteriju u iznosu od 3.185,35 € od zatraženih 3.200,00 €, a odbio ga sa ostatkom od 14,65 €. Pri tome je sud uzimao u obzir i neugodnosti vezane uz operativne zahvate i hospitalizacije koje su bile potrebne radi tih zahvata.

32. Nadalje je sud uzeo u obzir kvalifikatornu okolnost – utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenog straha, a kako su opisani u mišljenju vještaka. Sve navedeno, opravdava dosuđenje pravične novčane naknade imajući u vidu ovu kvalifikatornu okolnost u iznosu od 930,00 € od zatraženih 1.200,00 €, a odbio ga sa ostatkom od 270,00 €.

33. Vještak je utvrdio postojanje 20%. -tnog smanjenja životne aktivnosti tužitelja, zbog čega mu je po ovoj kvalifikatornoj okolnost dosuđena pravična naknada u iznosu od 3.000,00€ koliko je tužitelj tražio.

34. Neposrednim uvidom utvrđeno je da na lijevoj ruci tužitelja na podlaktici u području zgloba postoji vidljiv ožiljak dužine 6-7 cm, koji je samo ponekad uočljiv trećim osobama, a vještak smatra da se radi o naruženju manjeg stupnja, zbog čega mu je sud dosudio zatraženih 500,00 €.

35. Troškovi naknade za tuđu pomoć i njegu koju su tužitelju pružali ukućani utvrđeni su u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka prema intenzitetu i trajanju potrebe za ovakvom pomoći i njegom od ukupno 180 sati. Sud je naknadu dosudio prema slobodnoj ocjeni primjenom odredbe članka 223. ZPP-a okvirno se vodeći minimalnom netto satnicom od 4,00 €, koliko bi zaradila osoba koja bi takvu pomoć pružala naplatno. Tako je tužitelju dosuđeno zatraženih 720,00 € primjenom članka 1095. ZOO-a.

36. Tužitelju je ukupno dosuđen iznos od 8.335,25 € od zatraženih 8.620,00 kn na ime neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu, a odbijen je sa iznosom od 284,75 €.

37. Članak 1103. ZOO-a propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Stoga je zatezna kamata dosuđena počevši od 17.07.2017. kao danom podnošenja tužbe.

38. Stopa zateznih kamata određena je na temelju članka 29. stavak 2. ZOO-a, po stopama preciziranim u izreci.

39. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154 st. 2 i članka 155 stavak 1 ZPP-a. Trošak se odnosi na zastupanje tužitelja po odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (»Narodne novine« br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22. 138/23 , dalje: OT (Tbr 7-9, 42 i 48, 50, 52) i VPS u trenutku poduzimanja pojedine radnje, a tužitelj je sa zahtjevom uspio gotovo u cijelosti, odnosno u omjeru od 97%.

40. 33. Tužitelju je odmjereno; za sastav tužbe 100 bodova, podnesak 11.09.17. 100 b, roč 05.02.18. 100 b, podn.09.02.18. 25 b, roč 06.06.18. 25 b, roč.16.04.19. 100 b, podn.30.04.19. 25 b, podn.15.07.19. 100 b, roč 02.10.19. 100 b, podn.07.04.21. 100 b, očevid 16.04.21. 100 b, podn.23.04.21. nije priznat jer nije bio potreban za vođenje postupka, roč 15.09.21. 100 b, žalba 62,5 bod, podn.09.02.24 100 b, roč. 08.05.24. 100 b, podn.06.04.24 100 b, roč. 13.11.24. 100 b, čemu je pridodano 25 PDV-a, sudska pristojba na tužbu 88,92 € i na presudu 132,06 €, oduzet postotak neuspjeha u sporu, dok su troškovi vještačenja u iznosu od 199,08 € kn, trošak očevida 49,48 € kn priznati bez obzira na uspjeh u sporu, ukupno je dosuđeno 3.948,85 €.

41. Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate, prema čl. 30 st. 2 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 i 94/14), a po stopi iz čl. 29 st. 2 ZOO-a/05.

U Zagrebu, dana 18. prosinca 2024. godine

Sudac:

Ana Ćurković Dražić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženoga