REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-3700/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Krešimir Martić, odvjetnik iz Zagreba, protiv 1. tuženika PL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Mamić Grgić Vinter d.o.o. iz Zagreba i 2. tuženika HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Renata Pejanović, odvjetnica iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv dijela presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž-1062/2017-2 od 3. srpnja 2018. kojim je odbijena žalba tužiteljice i potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-173/2016-91 od 23. veljače 2017., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukidaju se presuda Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, poslovni broj Gž-1062/2017-2 od 3. srpnja 2018. u dijelu kojim je odbijena žalba tužiteljice i potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-173/2016-91 od 23. veljače 2017., kao i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-173/2016-91 od 23. veljače 2017. u cijelosti, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim dijelom drugostupanjske presude odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev koji glasi: „I. Utvrđuje se djelomično ništetnim ugovor o darovanju zaključen 11.12.2012. između drugotuženika HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao darovatelja i prvotuženika PL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao daroprimatelja u dijelu kojim ugovorom je darovatelj darovao 586950/8514688 dijela nekretnine upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tj. u 1/2 dijela 1173900/8514688 te nekretnine u naravi parcela z.k. č. broj [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 jutro i 576 čhv, a time i suvlasništvo 1/2 obiteljske stambene zgrade sagrađene na toj parceli.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu djelomično uspostaviti zemljišnoknjižno stanje u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kako je bilo prije provedbe ugovora o darovanju od 11.12.2012. tj. prije provedbe rješenja tog suda broj Z-5926/2012 i to u dijelu 586950/8514688 dijela te nekretnine.

III Tuženici su solidarno naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka sve u roku od 15 dana."

II./ Nalaže se tužiteljici ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi I-tuženiku PL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 12.187,50 kuna sa zateznim kamatama po stopi određenoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena tekuća od 23. veljače 2017. do isplate, sve u roku od 15 dana.

III./ Nalaže se tužiteljici ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi II-tuženiku HL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kuna, u roku od 15 dana.“

2. Protiv drugostupanjske presude u navedenom dijelu reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 - dalje ZPP) podnosi tužiteljica. Traži naknadu troška postupka.

3. Prvotuženik je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju sklopljenog između prvotuženika i drugotuženika, te uspostave zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe toga ugovora.

6. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je, da:

- je sporni ugovor o darovanju imao za predmet nekretninu zk. čkbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica [adresa] u [adresa] površine 1 ral i 576 čhv, a koja nekretnina odgovara oznaci kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća broj 87/P i zgrada iz posjedovnog lista broj 4952, a da iz evidencije Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove proizlazi da su kao korisnici, odnosno posjednici nekretnine upisani darodavatelj i daroprimatelj svaki u ½ polovini dijela,

- je nadalje darovana nekretnina predana daroprimatelju u posjed, da ugovor sadrži tabularnu izjavu darovatelja te je potpis darodavatelja ovjeren kod javnog bilježnika dana 11. prosinca 2012. godine,

- iz preslike presude broj P-13132/06 od 28. studenog 2012. proizlazi utvrđenje da su tužiteljica ZL i tuženik HL suvlasnici svaki u 150/2176 dijela čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] površine 1 rali 1576 čhv iz zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te suvlasnici svaki u ½ polovini dijela obiteljske stambene zgrade sagrađene u dijelu 300/2176 navedene parcele, te da je navedena presuda potvrđena presudom drugostupanjskog suda, Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6876/13 od 10. lipnja 2014. godine s kojim danom je ta presuda postala pravomoćna,

- iz priloženih zk. izvadaka slijedi da je na dan 1. lipnja 2006. godine kao vlasnik nekretnine koja je bila obuhvaćena parnicom broj P-13132/06 bio upisan HL s udjelom 300/2176, a na dan 8. svibnja 2013. godine u istom tom omjeru PL, a da je tužiteljica zabilježbu spora na ½ dijela nekretnine ishodila na temelju tužbe u ovoj konkretnoj parnici 9. travnja 2014. godine, a da iz povijesnog zk. izvatka slijedi da tužiteljica ranije nije stavljala nikakve zabilježbe na nekretnine, koje su predmet spora,

- iz iskaza svjedokinje TL, kćeri tužiteljice i 2. tuženika te sestre 1. tuženika, slijedi da su njezini roditelji radili u Njemačkoj te uzajamno pridonijeli gradnji kuće, da je kuća već 1995. ili 1996. godine bila sagrađena s minimalnim uvjetima za život, a da u toj kući živi njezina majka te njezin brat te da su roditelji bili u bračnoj zajednici do očeva odlaska u Švedsku negdje 2002. ili 2004. godine,

- je brak stranaka razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-46/95 od 22. veljače 1996. godine te je brak prestao 16. svibnja 1996. godine.

7. Tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen jer važeći Obiteljski zakon iz 2003. godine nije propisivao kao Zakon o braku i porodičnim odnosima iz 1978. godine svojim čl. 277. st. 2. izričitu zabranu samostalnog raspolaganja udjelom u zajedničkoj imovini bez sporazuma oba bračna druga, pa se radi o darovanju tuđe stvari koji razlog ne predstavlja ni razlog za pobojnost ugovora, ali niti za apsolutnu ništetnost na koju se poziva tužiteljica. Nadalje, već je prijašnjim ugovorom o darovanju 1. tuženiku predana sporna nekretnina u posjed, što je navedeno u tom prijašnjem ugovoru, a pogotovo u spornom ugovoru, te je izvjesno utvrđeno da se već u momentu spornog darovanja 1. tuženik nalazio u posjedu. Slijedom toga, ne radi se o ništetnosti, konkretno zloupotrebi, nemoralnosti i postupanju suprotno propisima Republike Hrvatske, već o pravnom poslu darovanja kojim je 2. tuženik darovao nekretninu koja je bila upisana na njega 2012. godine, kada još presuda broj P-13132/06 nije bila pravomoćna te je rezultat tog spora bio neizvjestan, zaključuje drugostupanjski sud. 8. ''U povodu revizije iz članka 382. stavka 1. ovoga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.''

9. Osnovano se tužiteljica u reviziji poziva na proturječnost između iskaza saslušanih osoba i priloženih isprava (čiji sadržaj ona citira u reviziji) te utvrđene činjenice da je prvotuženiku predana u posjed sporna nekretnina u cijelosti. Naime, iz navedenih dokaza, ali i dijela obrazloženja pobijane presude (''iz iskaza svjedokinje TL, kćeri tužiteljice i 2. tuženika te sestre 1. tuženika, slijedi da su njezini roditelji radili u Njemačkoj te uzajamno pridonijeli gradnji kuće, da je kuća već 1995. ili 1996. godine bila sagrađena s minimalnim uvjetima za život, a da u toj kući živi njezina majka te njezin brat''), proizlazi da tužiteljica neprekidno stanuje u predmetnoj kući u prizemlju. Time je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

10. Revidentica osnovano ukazuje na navedenu povredu odredaba parničnog postupka i iz razloga jer je posve nejasan stav nižestupanjskih sudova da ''važeći Obiteljski zakon iz 2003. godine nije propisivao kao Zakon o braku i porodičnim odnosima iz 1978. godine svojim čl. 277. st. 2. izričitu zabranu samostalnog raspolaganja udjelom u zajedničkoj imovini bez sporazuma oba bračna druga''. Naime, Obiteljski zakon iz 2003. uopće nije propisivao da je bračna stečevina zajednička imovina pa nije jasno kako je mogao sadržavati izričitu zabranu samostalnog raspolaganja udjelom u zajedničkoj imovini bez sporazuma oba bračna druga.

11. I konačno, nižestupanjski sudovi se nisu izjasnili koji je učinak (u to vrijeme) nepravomoćne presude kojom je dva tjedna prije sklapanja pobijanog ugovora o darovanju bilo utvrđeno da su tužiteljica i drugotuženik suvlasnici predmetne nekretnine, svaki u ½ dijela.

12. Zato je, primjenom čl. 394. st. 1. ZPP, odlučeno kao pod točkom I. izreke.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedene, bitne povrede odredaba parničnog postupka, jasno se izjasniti je li u vrijeme sklapanja pobijanog ugovora o darovanju predmetna nekretnina bila zajednička imovina ili u suvlasništvu tužiteljice i drugotuženika, te ponovno ispitati je li predmetna nekretnina predana u posjed prvotuženiku u cijelosti, a ako nije, koji je značaj te činjenice u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev.

14. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 18. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Renata Šantek