REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-5175/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Danijela Nenadić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice TM, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Davor Eterović, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Gž Ob-38/2024-2 od 17. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-1387/2022-13 od 12. travnja 2024., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja.

II. Odbacuje se prijedlog tuženice za dopuštenje revizije u odnosu na povredu temeljnih prava zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ob-38/2024-2 od 17. srpnja 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 1387/2022-13 od 12. travnja 2024.

1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja pravna pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:

1) Postoji li ekonomska zajednica kao preduvjet utvrđenja izvanbračne zajednice u situaciji kada samo jedna strana financijski pomaže drugu, odnosno kada ne postoji financijska uzajamnost?

2) Je li ispunjen voljni element postojanja izvanbračne zajednice koji se odnosi na zajedničko stanovanje ako strane ne stanuju zajedno, a imale su tu mogućnost? 3) Je li potrebno, a da bi bio ispunjen voljni element postojanja izvanbračne zajednice, da strane stanuju zajedno?

4) Stvara li povremeno nalaženje, pri čemu svaka od stranaka raspolaže svojim prihodima, imovinsko - pravne učinke izvanbračne zajednice?

5) Je li povremeno nalaženje dovoljno za zadovoljavanje složenih životnih potreba kao preduvjet za utvrđenje izvanbračne zajednice?

6) Postoji li uzajamna briga u odnosu ako samo jedna strana pretežito brine o drugoj?

7) Je li počinjena apsolutno bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl.354.st.2. t.11. ZPP-a ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih zapisnika, ako sud presudu temelji na iskazima svjedoka iz kojih iskaza nedvojbeno proizlazi da nisu ispunjeni uvjeti postojanja izvanbračne zajednice, a drugostupanjska presuda je u kontradiktornosti s navedenim iskazima?

Kao razlog važnosti pitanja navodi niz odluka ovoga suda.

Uz navedeno u prijedlogu ističe da joj je zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske.

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Polazeći od odredbe čl. 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP-a), revizijski sud je u odnosu na pravna pitanja ocijenio slijedeće. U doista opsežnom sadržaju prijedloga uz pojedina pitanja tuženica u biti problematizira činjenice koje su utvrđene tijekom postupka, a koje se odnose na postojanje izvanbračne zajednice. Problematizira i kvalitete iskaza pojedinih svjedoka i stranaka dajući svoje viđenje utvrđenih činjenica u smislu pretpostavki koje je potrebno ostvariti za postojanje izvanbračne zajednice. Pritom ukazuje na praksu ovoga suda u tumačenju određenih pretpostavki za postojanje izvanbračne zajednice. Međutim, unatoč takvoj opsežnosti sadržaja prijedloga tuženici valja ukazati da postojanje izvanbračne zajednice i utvrđenje pretpostavki za njeno postojanje ovisi o tolikom nizu specifičnih okolnosti u svakom pojedinom slučaju, pa se postavljena pitanja u biti svode na pitanja činjenično pravne naravi odgovor na koje, kako je već navedeno, ovisi o nizu okolnosti specifičnih za svaki pojedini slučaj. Pored toga, tuženica u sadržaju revizije zapravo izražava svoje, subjektivno viđenje o činjenicama koje su u postupku utvrđene te neslaganje sa zaključkom sudova o postojanju izvanbračne zajednice tijekom određenog vremena. U takvoj situaciji pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u točki I izreke.

5. U odnosu pak na povredu prava na pravično suđenje valja istaknuti da su nižestupanjske odluke vrlo jasno i precizno obrazložene, dok je u pobijanoj odluci odgovoreno na sve žalbene navode od odlučnog značaja. Zbog toga, a i navedenog u točki 3. obrazloženja ove odluke, navodima iz prijedloga za dopuštenje revizije tuženica nije učinila vjerojatnim povredu prava na pravično suđenje pa je na temelju čl. 389.a st. 3. i 4. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 18. prosinca 2024.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa