REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1266/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BĆ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik u Krku, protiv tuženice Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, koju zastupa punomoćnica Marija Bartoluci i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-740/2022-3 od 19. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1137/2020-37 od 13. srpnja 2022., u sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-740/2022-3 od 19. prosinca 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-1137/2020-37 od 13. srpnja 2022.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Tužiteljica je u prijedlogu za dopuštenje revizije istaknula da su u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom počinjene određene osobito teške povrede odredaba parničnog postupka te da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, čime da je povrijeđeno pravo tužiteljice na pravično suđenje (zajamčeno odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda), odnosno da je povrijeđeno njezino pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. Ustava Republike Hrvatske kao i pravo na mirno uživanje imovine zajamčeno čl. 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
4. Postupajući sukladno odredbi čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10, 5/14 i 69/17 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 1/06 i 13/17 - dalje: Konvencija).
5. Sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije svodi se na pritužbe o načinu na koji su niži sudovi ocijenili dokaze odnosno o tome kako su utvrdili činjenično stanje, dakle na razloge koje se ne mogu isticati u reviziji niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
6. Prema ocjeni ovog suda, u postupku pred nižim sudovima tužiteljici je bilo omogućeno da se izjasni o navodima tuženika, iznosi činjenice i predlaže dokaze te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tužiteljice. Njihove presude su detaljno obrazložene te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tužiteljica nije imala pravično suđenje.
7. Što se tiče pritužbe koja se odnosi na povredu prava vlasništva zajamčenog čl. 48. Ustava odnosno prava na mirno uživanje imovine zajamčenog čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju, ovaj sud primjećuje da se postupak pred nižim sudovima odnosi na tipični građanskopravni spor između privatnih osoba te da odluke nižih sudova nisu očigledno nezakonite, arbitrarne niti očito nerazumne. Pritom tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima bilo povrijeđeno pravo vlasništva odnosno pravo na mirno uživanje imovine.
8. Kako predlagateljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna ljudska prava, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije koji se temelji na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, te riješiti kao u izreci.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
