REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-16005/2021-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja ĐŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Blaženka Musulin, odvjetnik Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon glavne rasprave zaključene dana 28. listopada 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Blaženke Musulin, odvjetnika i punomoćnika tuženika KŠC, dana **.**.2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužiteljici UŠC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 5.748,23 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose, i to na:

- na iznos od 4.898,80 eura od 25.3.2021.,

- na iznos od 849,43 eura od 26.5.2020.,

pa sve do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.419,70 eura, sa zakonskim zateznim kamatama od 25.3.2021. do isplate, kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.390,45 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 18.12.2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 26.5.2020., oko 14,00 sati, u Zagrebu, na adresi [adresa], kod poslodavca KB „Sveti Duh“, ozlijeđena za vrijeme redovnog radnog vremena na radnom mjestu administrativnog službenika, prilikom silaska niz stepenice u garderobu-skladište po potrošni materijal, kada se okliznula zbog mokrog poda uslijed čega je pala i zadobila tjelesne ozljede. Svjedok očevidac štetnog događaja je ĐŠ. Tužiteljici je zadobivena ozljeda priznata ozljedom na radu, a kao zaposlenik KB „Sveti Duh“ tužiteljica je u vrijeme nezgode bila uredno osigurana policom osiguranja od odgovornosti sklopljenom kod tuženika. U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila ozljede radi kojih joj je pružena liječnička pomoć u KB „Sveti Duh“. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti radi čega trpi duševne boli te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica se u cilju mirnog rješenja spora obratila tuženiku dana 25.3.2021. Odštetnim zahtjevom, no tuženik nije dostavio prihvatljivu ponudu.

2. Tužiteljica potražuje od tuženika iznos naknade štete za povredu prava osobnosti iz čl.19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, pravičnu novčanu naknadu sukladno čl.1100. st.2. ZOO-a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha kako slijedi:

- po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli iznos od 1.600,00 eura,

- po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.000,00 eura,

- po kriteriju duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti iznos od 3.300,00 eura,

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 418,50 eura,

odnosno ukupno za opisane povrede prava osobnosti: 6.318,50 eura (47.606,74 kuna). Naknadu po osnovi tuđe pomoći i njege potražuje u iznosu od 4,65 eura (35,00 kuna) po satu. Prema nalazu i mišljenju vještaka liječenje je završeno 24.11.2020., a odštetni zahtjev je predan 25.3.2021., pa tužiteljica kamate potražuje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 25.3.2021. Zbog dinamike nastanka štetnog događaja tužiteljici su u štetnom događaju uništene hlače, za što potražuje paušalni iznos od 53,09 eura, te mobilni uređaj marke Iphone 11 za što potražuje paušalni iznos od 796,34 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana štetnog događaja 26.5.2020. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 14.11.2023. potražuje na ime naknade štete ukupan iznos od 7.167,93 EUR/ 54.006,77 kn zajedno sa zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose, i to na:

- na iznos od 6.318,50 EUR/ 47.606,74 kn od dana 25.3.2021.

- na iznos od 849,43 EUR/ 6.400,00 kn od 26.5.2020., pa sve do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu stiče prigovore nenadležnosti jer da se ne radi o radnom sporu, no tijekom postupka odustaje od tog prigovora na ročištu 6.9.20202., priznaje da je na dan 26.5.2021. KLINIČKA BOLNICA SVETI DUH, OIB: 65119154523, [adresa], 10000 ZAGREB kao osiguranik imala sklopljen ugovor o osiguranju od izvanugovorne odgovornosti s tuženikom kao osigurateljem. Tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom zaprimljenim dana 25.3.2021. god., no nije došlo do mirnog rješenja spora. Tuženik osporava nastanak štetnog događa, uzročno posljedičnu vezu između navodnog štetnog događaja i navodnih ozljeda tužiteljice te osobito osporava odgovornost svog osiguranika kao i osnovu i visinu navodno nastale štete. U odnosu na pitanje nastanka štetnog događaja tuženik ističe kako je po tužiteljici opisana dinamika potpuno neživotna i neuvjerljiva. Naime, tužiteljica navodi kako se poskliznula na stepenicama, pala te ozlijedila trticu i oba koljena, iako je tako opisan tijek događaja fizikalno nevjerojatan. Nadalje, uvidom u medicinsku dokumentaciju priloženu tužbi vidljivo je kako ne postoji nijedna objektivna indikacija da su tužiteljici uistinu nastale opisane ozljede u razdoblju u kojem tvrdi da je nastao štetni događaj. Kao što je vidljivo iz nalaza od 26.5.2020., oba koljena tužiteljice su bez znakova instabiliteta, provedeni Lachmannov test, znaka žabljih usta, znak prednje i stražnje ladice, Balotment test, NC i tetivni test su negativni. Također, nijedan RTG nalaz ne ukazuje na svježu koštanu frakturu u području koljena i u području LS kralježnice. Tome u prilog, tuženik također ističe kako ima saznanja da je tužiteljica ranije pretrpjela ozljede koljena, a za koje tvrdi da su nastale u navodnom predmetnom štetnom događaju. U medicinskoj dokumentaciji priloženoj uz ranije odštetne zahtjeve 2017. i 2019. god. kod tužiteljice se spominju ozljede koje upućuju na to da su postojale ozljede i tegobe u istom području kao i navodne ozljede u ovom štetnom događaju. Stoga, radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja te razjašnjenja nastanka navedenih spornih ozljeda te radi utvrđivanja visine naknade štete i uzročne veze štetnog događaja i tegoba tužiteljice, tuženik je suglasan da se provede medicinsko vještačenje i u tom smislu predlaže da tužiteljica prije provođenja medicinskog vještačenja dostavi cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozljeđivanje, presliku cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona za proteklih 10 godina od liječnika primarne zdravstvene zaštite poradi razgraničenja eventualnih prijašnjih ozljeda i trauma od eventualnih posljedica iza predmetnog štetnog događaja, nalaze MR i UZV koji se spominju u medicinskoj dokumentaciji, te svu medicinsku dokumentaciju u originalu radi sravnjivanja s dokumentacijom priloženom uz tužbu. Što se tiče tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje imovinsku štetu nastalu navodnim oštećenjem mobitela modela iPhone, tuženik ističe kako tužiteljica nije dostavila nijedan dokaz na temelju kojeg bi se mogla utvrditi osnovanost njezina zahtjeva izuzev dvije fotografije. Iz priloženog ne može se utvrditi tko je vlasnik mobitela, model mobitela, njegova starost i istrošenost kao ni cijena eventualnog popravka mobitela. Radi navedenog tuženik predlaže da tužiteljica u spis predmeta dostavi račun pribave oštećenog mobitela ili jamstveni list, podatke o modelu, starosti oštećenog mobitela, servisno izvješće o obavljenom pregledu oštećenog mobitela i ponudu za popravak. Nadalje, što se tiče navodno uništenih hlača tužiteljice, tuženik također ističe kako su navodi tužiteljice u tom dijelu u potpunosti neosnovani tužiteljica nije priložila nijedan dokaz kojim bi dokazala nastanak štete. Zaključno, tuženik predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u Prijavu o ozljedi na radu, medicinsku dokumentaciju, Odštetni zahtjev od 25.3.2021., fotografije mobitela, Policu osiguranja i privitak polici odgovornosti, prijavu nesretnog slučaja, saslušan je svjedok ĐŠ, tužiteljica, proveden je dokaz medicinskom vještačenjem po vještaku dr. Jošku Filipušić od 12.10.2023., izvršen je uvid u MR nalaz, proveden je dokaz saslušanjem sudskog vještaka na ročištu 28.10.2024., izvršen je uvid u zdravstveni karton tužitelja, te izvornike medicinske dokumentacije čije preslike prileže spisu.

5. Među strankama je sporan štetni događaj, uzročno posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda tužiteljica, odgovornost i visina štete, dok pasivna legitimacija nije sporna.

6. U konkretnom slučaju poslodavac odgovara zaposleniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i u svezi sa radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava, te u svezi s čl.111. Zakona o radu i čl.25. Zakona o zaštiti na radu. U takvoj situaciji poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

7. Na okolnost nastanka samog štetnog događaja saslušana je tužiteljica, svjedok ĐŠ, te je izvršen uvid u Prijavu o ozljedi na radu.

8. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da je tužiteljica doživjela ozljedu na radu kod poslodavca Klinička bolnica Sveti Duh 26.5.2020., na stepeništu prema garderobi, za vrijeme redovitog rada i na uobičajenom mjestu rada, kada se okliznula prilikom silaska niz stepenice dok je išla u skladište po potrošni materijal.

9. Svjedok ĐŠ iskazala je da na [adresa] radi od 2015., te joj je poznato da se tužiteljici dogodila nezgoda 26.5.2020. na poslu. Ona taj događaj nije vidjela, odnosno nije vidjela kako je tužiteljica pala, već je prolazila i čula je da ju netko zove. Na ulazu u garderobe odnosno kako se siđe niz stepenice vidjela je tužiteljicu kako leži na podu, bila je pri svijesti i rekla je da je pala, nije ju pitala detalje što se točno dogodilo. Tužiteljica joj je rekla da se poskliznula, a kraj nje na podu je vidjela nekakvu mrlju, je li to bila voda ili kakva masna mrlja ne zna, uglavnom takva mrlja bila je i tužiteljici na uniformi nakon pada. Pomogla je tužiteljici da ustane i odvela ju do hitne. Inače taj prostor bi trebale održavati spremačice na [adresa], tamo se nalazilo skladište gdje se u to vrijeme Covida nalazilo sapuni, dezinficijensi i slično, što je točno na podu bilo ne zna. Inače taj pod je glatka površina, inače nije skliska dok je suha. Radi se o šest do sedam stepenica i na njima nema rukohvata, to su stepenice koje vode do dijela gdje je zatekla tužiteljicu da leži u tom malom hodniku, tužiteljicu je zatekla u ležećem položaju a ista se nalazila nekoliko koraka udaljena od završetka stepenica odnosno u nastavku stepenica već u hodniku. Ta mrlja koju je spomenula bila je veličine promjera negdje oko 20 cm, više okrugla mrlja, i nalazila se dijelom ispod tužiteljice ali se vidjela, po stepenicama nije bilo mrlja. Tužiteljici je uniforma bila zaprljana na vanjskom dijelu hlača i to u gornjem dijelu noge s desne vanjske strane.

10. Tužiteljica je iskazala da na [adresa] radi negdje od 1985., a u vrijeme kada joj se dogodila nezgoda 26.5.2020. radila je kao administrativni službenik. Toga dana oko 14,00 sati išla je u skladište zamijeniti toner za printer jer su im poslali pogrešan, i krenula je u podrum gdje se nalazi skladište s potrošnim materijalom i materijalom za pomoćno osoblje (papir, sapuni i sl.). Inače je bilo uobičajeno da ide tim putem po materijal, te je krenula stepenicama kao i inače, i negdje na kraju tih stepenica zapravo pred sam kraj poskliznula se i pala. Nešto je bilo sklisko na mjestu gdje je pala, da li je to bilo sredstvo za pranje ili dezinfekciju ne zna, te stepenice samo na početku imaju rukohvat, a u dijelu gdje je ona pala više ga nema. Gledala je kuda ide prije nego je pala, a u tom dijelu stepenica odnosno na samom kraju i nije baš neko osvjetljenje. Prilikom pada pala je na trticu negdje na predzadnjoj stepenici i onda je još udarila u zidić koji se tamo nalazi jer je u nastavku stepenica i jedan suženi prolaz. Na nogama je imala klompe što je propisana obuća i više puta je tuda silazila, taj prostor nije sklizak ukoliko je suh. Pošto se u podrumu osim skladišta nalaze i garderobe ljudi često tamo prolaze i svašta proliju, inače taj prostor održavaju njihove spremačice. Naišla je kolegica ĐŠ, pomogla joj je ustati i odvela ju na hitnu. Kako se otklizala, tako joj je i uniforma ostala zaprljana od toga odnosno mokra. Na upit navodi da je imala bijelu kutu a ispod svoju odjeću, tako inače imaju, hlače su joj uništene jer je kako je navela udarila u zidić nakon što je otklizala. U džepu je imala telefon, i privatni i službeni, njezin privatni telefon je marke Iphone model 11. Taj je telefon uništen jer garancija nije priznala popravak razbijenog stakla, inače je on bio star oko godinu dana, dobila ga je na poklon. Pala je negdje na predzadnjoj stepenici, na kojoj je također bilo nešto klizavo. Prije nije vidjela da bi nešto tamo bilo, tek dok je pala, bilo je na toj stepenici i podestu ispod stepenica. Nakon nezgode pomagao joj je suprug, trebala joj je pomoć, koljenom je udarila u taj zidić.

11. Iz provedenih dokaza proizlazi kako je tužiteljica dana 26.5.2020. doživjela ozljedu na radu, za vrijeme obavljanja redovitih poslova i zadataka kod poslodavca Klinička bolnica Sveti Duh, u prostorijama poslodavca, i to na način kako opisuje u tužbi, odnosno svom iskazu, koji iskaz sud prihvaća u cijelosti kao uvjerljiv i logičan, pri čemu isti potvrđuje u bitnom dijelovima i iskaz svjedoka ĐŠ. Pritom je sud utvrdio da je tužiteljica nezgodu na radu 26.5.2020. doživjela na način da se poskliznula i pala silazeći po stepenicama u skladište po potrošni materijal, da je gledala kuda ide prije nego što je pala, te da su stepenice na tom mjestu bile skliske jer se očigledno nešto prolilo (voda ili dezinfekcijsko sredstvo), kao i da se na stepenicama na tom dijelu gdje je tužiteljica pala nalazila mokra mrlja, a da su nakon pada tužiteljice od iste tužiteljici zaprljane i hlače, te da joj se prilikom pada razbio i mobitel Iphone model 11.

12. Kako su iskazi svjedoka ĐŠ i tužiteljice u pogledu nastanka štetnog događaja u međusobnom suglasju, to sud iste prihvaća kao životne i uvjerljive, te iz istih nedvojbeno proizlazi nastanak štetnog događa 26.5.2020. na radnom mjestu kod poslodavca, kako ga opisuje sama tužiteljica.

13. Prema tome, iz iskaza tužiteljice i saslušanog svjedoka nedvojbeno je utvrđeno da je tužiteljica toga dana pala prilikom silaska niz stepenice, da je pod bio sklizak i mokar, te da je tužiteljica gledala kuda hoda i postupala s dužnom pažnjom, pa, sukladno navedenom, nema nikakvog propusta na strani tužiteljice, niti je ona svojim radnjama na bilo koji način doprinijela nastanku predmetnog štetnog događaja.

14. Dakle, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da do ozljeđivanja tužiteljice nije došlo uslijed njezine nepažnje, već zbog toga što poslodavac nije organizirao proces rada na način da se sam proces rada može odvijati bez opasnosti za sudionike samog procesa rada, obzirom se očigledno na stepenicama do skladišta kojima prolaze i drugi zaposlenici bolnice nalazila skliska mrlja, zbog čega je tužiteljica i pala, iz čega proizlazi odgovornost poslodavca, prema općim propisima obveznog prava, te s čl.111. Zakona o radu i čl.25. Zakona o zaštiti na radu, dok odgovornost tuženika kao osiguratelja koji odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem proizlazi iz odredbi čl.964. i 965. ZOO-a.

15. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva proveden je dokaz medicinskom vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Jošku Filipušić, koji je u nalazu i mišljenju od 123.10.2023. naveo da je tužiteljica dana 26.5.2020. stradala na radnom mjestu, te tom prilikom zadobila ozljede: natučenje donjeg dijela leđa, natučenje desnog koljena, uganuće lijevog koljena, natučenje desne potkoljenice. Liječenje je trajalo do 24.11.2020., a nesposobnost za rad trajala je 6 mjeseci.

16. Stoga je vještak dao mišljenje kako je tužiteljica trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana, dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 2 mjeseca.

17. Pretrpjela je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 5 dana, kasni strah bio je prisutan još 30 dana radi brige za stanje zdravlja i ishod liječenja kao i strah od doživljenog neugodnog iskustva.

18. Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 10% trajno uz napomenu da u ovom postotku nije obuhvaćen utjecaj njezine osnovne bolesti i postojećih degenerativnih promjena (artritis). Ovaj postotak se odnosi na stanje nakon puknuća meniska kao i na pogoršanje postojećeg kliničkog statusa oba koljena i slabinske kralješnice.

19. Dok se nalazila na kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 30 dana i još 1 sat dnevno kroz narednih 30 dana, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova.

20. Naruženje nije zaostalo.

21. Tužiteljica se na nalaz i mišljenje očitovala podneskom od 14.11.2023. navodeći da na nalaz i mišljenje nema primjedbi, te je istim podneskom precizirala tužbeni zahtjev u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka, dok se tuženik na nalaz i mišljenje očitovao podneskom od 24.7.2024. u kojem je istaknuo primjedbe na nalaz i mišljenje, te predložio da se vještak očituje na ročištu uz uvid u zdravstveni karton tužiteljice.

22. Na ročištu dana 28. listopada 2024. sudski vještak dr. Joško Filipušić usmeno se očitovao na primjedbe iz podnesaka tuženika od 25.7.2024., te je na istom ročištu izvršio uvid u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice koja je dostavljena na CD-u i koja datira od 11.6.2022. do 8.10.2024. Pritom je naveo kako iz preslike zdravstvenog kartona izdvaja: I prije predmetnog štetnog događaja u nekoliko navrata u zdravstvenom kartonu spominje se dijagnoza natučenja oba koljena a isto tako na nekoliko mjesta se spominje kao dijagnoza i puknuće meniskusa. Ovdje je potrebno napomenuti da moguće ozljede meniskusa koljena u obliku puknuća nisu potvrđene niti objektivizirane ciljanim dijagnostičkim pretragama (MR) pa se stoga može smatrati da se radi o tzv. radnim dijagnozama. Potrebno je napomenuti da u preslici zdravstvenog kartona se nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju kao dijagnoza javlja artroza koljena. Ova dijagnoza se u kartonu nigdje ne spominje u periodu prije stradavanja u predmetnom štetnom događaja. Na temelju navedenog može se zaključiti da je artroza koljena u većoj mjeri posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju nego ozljeda koljena od ranije. Isto tako potrebno je napomenuti da se nigdje u preslici zdravstvenog kartona u periodu prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju ne spominju nikakve dijagnoze koje bi ukazivale na moguće ozljede ili oboljenja slabinske kralježnice Iz toga razloga problemi sa slabinskom kralježnicom koji su utvrđeni kod tužiteljice nakon stradavanja u predmetnom štetnom događaju mogu se povezati sa istim. Na poseban upit izjavljuje da je nesporno da kod tužiteljice nije došlo do oštećenje koštanih ili ligamentalnih struktura koljena pa stoga nema niti instabiliteta odnosno svi testovi koji bi govorili u tom smjeru su negativni, a što tužena u svom podnesku i ističe. Smanjenje životne aktivnosti od 10% cijenjeno je sukladno ubrzanju degenerativnih promjena koljena (artroza) kao i zbog pogoršanja kliničkog statusa slabinske kralježnice za koju ima opravdanu pretpostavku da ranije nije bilo ozljeda ili tegoba. Što se tiče visine postotka smanjenja životne aktivnosti izjavljuje da prema orijentacijskim kriterijima sama činjenica da je došlo do nastanka artroze koljena uz prateće ograničenje pokretljivosti pa ako je i u manjem stupnju iznosi negdje oko 10%. Kada se uzme u obzir i smanjenje životne aktivnosti uslijed zaostalog kliničkog statusa slabinske kralježnice smatra da je postotak realan i primjeren. Na upit temeljem čega se je unutar zglobna ozljeda koljena kod tužiteljice dokazala izjavljuje da je to učinjeno temeljem UZV pretrage desnog koljena i MR pretrage desnog koljena od 7.8.2020. a iste su predložene zbog kliničkog statusa koljena (otok i ograničenje pokretljivosti) a što je sve ukazivalo na određeno akutno zbivanje u koljenu nakon predmetne ozljede. Zaključno je naveo da, kao što se iz teksta nalaza i mišljenja vidi, smanjenje životne aktivnosti tužiteljice cijenjeno u nalazu i mišljenju odnosi se isključivo na posljedice stradavanja u predmetnom štetnom događaju a ne obuhvaća ništa od ranije, jer bi u tom slučaju bilo osjetno više. Ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja.

23. Sud je nalaz i mišljenje liječnika vještaka prihvatio u cijelosti, jer je dan stručno i nepristrano, na temelju medicinske dokumentacije, a vještak se argumentirano, nakon uvida u zdravstveni karton tužiteljice, očitovao na sve primjedbe tuženika. Pritom je tuženik naveo kako se vještak očitovao na sve njegove primjedbe, no da predlaže novo vještačenje. Takav prijedlog tuženika za provođenjem novog vještačenja odbijen je kao nepotreban, obzirom je nalaz vještaka u ovom predmetu ocijenjen stručnim i sud ga je, kao što je već navedeno, isto kao i dodatno očitovanje vještaka, prihvatio u cijelosti.

24. Obzirom na nalaz i mišljenje liječnika vještaka, prema kojem je tužiteljica trpjela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana, dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 2 mjeseca, sud je, cijeneći u okviru i na način predviđen čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, a primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, s osnova pretrpljenih fizičkih bolova utvrdio kao primjerenu naknadu u zatraženom iznosu od 1.600,00 eura.

25. Dalje, a obzirom da je prema nalazu vještaka tužiteljica trpjela strah, jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 5 dana, kasni strah bio je prisutan još 30 dana radi brige za stanje zdravlja i ishod liječenja kao i strah od doživljenog neugodnog iskustva, to jačina straha i njegovo trajanje opravdavaju, primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, utvrditi osnovanim naknadu u zatraženom iznosu od ukupno 1.000,00 eura.

26. Prema nalazu i mišljenju vještaka dok se nalazila na kućnom liječenju, tužiteljici je bila potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 30 dana i još 1 sat dnevno kroz narednih 30 dana, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te obavljanja kućanskih poslova, a kako među strankama nije sporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani, to je tužiteljici po tom osnovu valjalo priznati iznos od 298,80 eura (90 satix3,32 eura) prema čl.223. ZPP-a, dok je iznos od 119,70 eura odbijen kao prekomjerno postavljen.

27. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještak proizlazi da je kod tužiteljice došlo do smanjenja životne aktivnosti za 10%, pa je sud tužiteljici s tog osnova primjenom čl.223. Zakona o parničnom postupku, a temeljem odredbe čl.1100. Zakona o obveznim odnosima utvrdio, kao primjerenu utvrdio naknadu u iznosu od 2.000,00 eura, dok je tužiteljicu po tom osnovu valjalo odbiti s iznosom od 1.300,00 eura, kao prekomjerno postavljenim.

28. Dakle tužiteljici za povredu prava osobnosti pripada ukupan iznos od 4.898,80 eura, dok je zahtjev za iznos od 1.419,70 eura neosnovan.

29. Tužiteljici je valjalo priznati paušalni iznos od 796,34 eura za uništeni mobitel Iphone 11, temeljem priložene fotografije uništenog mobitela (list 20-21 spisa), te iskaza tužiteljice, koja je iskazala da je to bio njezin privatni telefon, te da je isti uništen jer garancija nije priznala popravak razbijenog stakla, te da je isti bio star oko godinu dana, a dobila ga je na poklon. Također, tužiteljici je priznat i paušalni iznos od 53,09 eura za uništene hlače, jer iz iskaza tužiteljice i svjedoka ĐŠ proizlazi da su tužiteljici prilikom pada uništene i hlače, te da joj je na istima ostala mrlja kao što je bila i na stepenicama, gdje je tužiteljica pala, sukladno čl.223. ZPP-a.

30. Dakle, tužiteljici je na ime naknade štete kao primjeren utvrđen iznos od sveukupno 5.748,23 eura, s i to s kamatama na iznos od 4.898,80 eura od dana 25.3.2021. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate (čl.1103. ZOO), a na iznos od 849,43 eura od dana 26.5.2020. kao dana nastanka štete, pa do isplate. Tužiteljicu je valjalo odbiti s iznosom od sveukupno 1.419,70 eura s kamatama od 25.3.2021. do isplate.

31. Kamate suđene po stopi određenoj čl.29. st.2. ZOO-a.

32. Trošak parničnog postupka dosuđen je tužiteljici primjenom odredbe čl.154. st.5. ZPP-a, sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: OT). Tako je tužiteljici priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva prema Tbr.32. OT u iznosu od 100 bodova, sastav tužbe - 100 bodova (Tbr.7.1 OT), sastava podnesaka od 16.9.2021., 14.11.2023. - svaki po 100 bodova (Tbr.8.1. OT), sastav podnesaka od 9.9.2922., 4.5.2023. - svaki po 25 bodova (Tbr.8.4. OT), sastav podneska od 1.8.2024. - 50 bodova (Tbr.8.3. OT),pristupa na ročišta 6.9.2022., 24.4.2023., 28.10.2024. - svako po 100 bodova (Tbr.9.1. OT), ročišta za objavu - 50 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 850 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 1.700,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 2.125,00 eura. Tome treba dodati trošak medicinskog vještačenja jer je bio nužan za postupak u iznosu od 265,45 eura, pa trošak tužiteljice iznosi 2.390,45 eura.

33. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 24.1.2022., 9.3.2022.,

3.11.2022., 15.2.2024., 10.4.2024., 3.5.2024., 18.7.2024., obzirom isti nisu bili nužni za postupak, u smislu čl.155. ZPP-a.

34. Kamata na parnični trošak dosuđena je primjenom odredbe čl.30. st.2. Ovršnog zakona, a prema stopi određenoj čl.29. ZOO-a.

35. Stoga je odlučeno kao u izreci presude.

U Zagrebu 18. prosinca 2024.

Sudac:

Lidija Repar Habulinec

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. tuženiku