REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-5041/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Duplančiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Ljubičić & Vrdoljak d.o.o., Split protiv I. tuženika ŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i II. tuženika ĆB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Mladenu Vuškoviću, odvjetniku u Splitu, zbog smetanja posjeda, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-197/2024-2 od 19. srpnja 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, poslovni broj Psp-20/2021 od 8. prosinca 2023., na sjednici održanoj 18. prosinca 2024.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-197/2024-2 od 19. srpnja 2024. potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, poslovni broj Psp-20/2021 od 8. prosinca 2023. kojom je odbijen tužbeni zahtjev da se utvrdi da su tuženi 15. veljače 2021. izvršili samovlasno smetanje posjeda tužitelja tako što su na dijelu tužiteljeva dvorišta označenog kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koji se nalazi ispred obiteljske kuće tužitelja u [adresa] sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], postavili kamenja označena u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještak geodeta RB iz svibnja 2023. četverokutom pod plavom šrafurom, dimenzija 1.30 m x 3,60 m, koja se nalaze na čest. zem. [katastarska čestica] te su postavili tri željezna stupa između kojih je razapeta bodljikava žica, a koja žica u navedenoj skici mjesta spora je označena linijom magenta boje, a koje se nalazi unutar čest. zem. [katastarska čestica], pa da se tuženima naloži da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostave ranije posjedovno stanje na način da uklone navedena kamenja i željezne stupove s bodljikavom žicom i da se ubuduće kane takvog i sličnog ponašanja (toč. I. izreke), te je tužitelju naloženo naknaditi tuženicima troškove parničnog postupka (toč. II. izreke).
2. Tužitelj predlaže dopustiti reviziju radi odluke o važnim pravnim pitanjima u smislu čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) koja glase:
"1. Ako je tužitelj u ranijem postupku radi smetanja posjeda na istoj nekretnini protiv pravnog prednika tuženika u kasnijem postupku ishodio rješenje kojim je utvrđeno da je tuženik zasmetao posjed, a potom je tužitelj u ovršnom postupku uveden u posjed predmetne nekretnine, može li se u novom postupku radi smetanja posjeda on smatrati posjednikom u smislu čl. 10 . Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?
2. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. i čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ako na tužiteljeve odlučne žalbene navode nije odgovorio već je samo općenito i neobrazloženo otklonio žalbene razloge bez navođenja konkretnih razloga iz kojih bi bilo jasno zbog čega drugostupanjski sud svaki od žalbenih prigovora smatra neosnovanim odnosno koje žalbene prigovore smatra neodlučnim za ispitivanje zakonitosti rješenja?
3. Je li sud učinio bitnu povredu pravila parničnog postupka u smislu čl. 354. st. 12. Zakona o parničnom postupku ako je tijekom postupka raspravljao o tužbenom zahtjevu koji je postavljen u tužbi radi zaštite posjeda služnosti, a tužitelj je prije dostave tužbe tuženiku na odgovor uredio tužbeni zahtjev na način traži zaštitu posjeda?
4. Kada tužitelj u tužbi postavi jedan tužbeni zahtjev, kojim traži zaštitu prava služnosti puta, a potom prije dostave tužbe tuženiku na odgovor uredi tužbeni zahtjev na način da sada traži zaštitu posjeda, o kojem tužbenom zahtjevu sud mora raspravljati u smislu odredbe čl. 2. Zakona o parničnom postupku?
5. Je li sud počinio bitnu povredu pravila postupka ukoliko je suprotno odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku raspravljao ne samo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, nego i o drugim činjenicama (kvaliteta posjeda, način korištenja nekretnine i sl.)?"
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Revizijski je sud ocijenio da predložena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Prvo predloženo pitanje, kao i razlozi koja ga podupiru, postavljeno je na način koji ga usko vezuje uz konkretne okolnosti predmeta, zbog čega bi odgovor na takvo pitanje bio ovisan o tim okolnostima i posljedično ne bi mogao dovesti do osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Uz navedeno, tužitelj zanemaruje osnovano naznačene razloge prvostupanjskog suda o izostanku objektivnog i subjektivnog identiteta spora između predmeta P-471/06 i ovoga predmeta. U odnosu na preostala predložena pitanja, ocjena je ovog suda da se ista ne ukazuju važnim prema navedenim kriterijima iz čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u ovoj pravnoj stvari, s obzirom na jasne, razumne i argumentirane razloge nižestupanjskih sudova za odbijanje tužbenog zahtjeva, kojeg je tužitelj konačno postavio vezujući ga uz smetanje posjeda dijela nekretnine, a ne uz možebitno smetanje posjeda prava služnosti prolaza i kolnika.
6. Zbog navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda i dopuštenje revizije, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 18. prosinca 2024.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
