Poslovni broj: K-1601/2024-31
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Mirku Aužini kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Branke Crnogorac kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog IA, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-1361/2024 od 4. rujna 2024., nakon održane javne rasprave 7. listopada 2024., 22. listopada 2024., 6. studenog 2024., 16. prosinca 2024. i 18. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenika OKDO-a Zagreb TA, optuženog IA, te branitelja po službenoj dužnosti optuženog odvjetnika Nikole Crnokaraka, dana 18. prosinca 2024., objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Optuženi IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i T rođene R, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, po zanimanju strojar, sa završenom SSS, nezaposlen, neoženjen, bez djece, bez imovine,
k r i v j e
što je:
- dana 19. kolovoza 2024. oko 7:50 sati u [adresa], u hitnom prijemu Klinike za traumatologiju Zagreb, u vidno alkoholiziranom stanju stvarao buku u hodniku i pokušavao ući u ambulantu te galamio govoreći: "Vi ste svi smijurija, odmah moram biti pregledan", a zatim je u nakani da zastraši RA, doktora medicine u hitnom prijemu Klinike za traumatologiju Zagrebu, imenovanom rekao: "Ispred bolnice te čekaju četiri auta, tko zna što će ti se dogoditi",
- dakle, drugome ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi ga ustrašio, a djelo je počinjeno prema odgovornoj osobi u vezi s njezinim radom,
- čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnja - opisano u članku 139. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11 .
II. Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 optuženi IA se
OSUĐUJE
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 7 (SEDAM) MJESECI
III. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom IA se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 19. kolovoza 2024. pa nadalje.
IV. Na temelju članka 69. KZ/11 optuženom IA se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena a najdulje do prestanka izvršenja kazne zatvora.
V. Na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08 optuženi IA se u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti.
Obrazloženje
1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog IA, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11.
2. Optuženi IA pozvan da se očituje o optužbi je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitana je s lužbena zabilješka o dojavi (list 7 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu broj 02197152 (list 8 spisa) i povijest bolesti (list 17 spisa), uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Lane Mužinić Marinić, od 29. studenog 2024. (list 120-129 spisa), te je vještakinja dodatno saslušana 18. prosinca 2024. (list 141-142 spisa), u svojstvu svjedoka je ispitan oštećenik RA (list 102-105 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog (list 131-134 spisa).
4. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optuženi je naveo da se u prvom redu želi osvrnuti na ovisnost o alkoholu te je kazao da ima problem na način da ne može stati piti kada počne, međutim istaknuo je da u zatvoru ne postoje nikakvi uvjeti za liječenje od ovisnosti. Samog događaja koji je predmet ovog postupka se ne sjeća jer je bio u alkoholiziranom stanju, a noć prije obzirom da je bio na bolovanju zbog ozljede ruke pio je alkohol sa društvom, sjeća se da je pio pivo i votku te da mu je na mobitelu zazvonio alarm da mora ići na pregled ruke, međutim ponovio je da se događaja ne može sjetiti. Isto tako je dodao da je oštećenik na raspravi iskazao da on trenira te da je mogao sam spriječiti događaj što znači da je on (optuženi) bio u većoj opasnosti nego oštećenik jer mu on u niti jednom trenutku nije govorio da će ga ubiti.
5. S obzirom na ovakvu obranu optuženog proizlazi da su sve okolnosti događaja sporne.
6. Iz iskaza oštećenog RA od 6. studenog 2024. proizlazi da se zbog proteka vremena ne može sjetiti točnog datuma samog događaja, ali misli da je to bilo prije nekih dva mjeseca. Naime, tog dana je radio kao liječnik na adresi [adresa], na odjelu ortopedije i traumatologije, što spada pod KBC Sestre milosrdnice, te je radio na hitnom prijemu. Radi se o vrlo stresnom poslu, tu je svaki dan ogromna gužva, a sami pacijenti ponekad ne razumiju koliko je stresan njihov posao. Toga dana ovdje optuženi koji je u inkriminirano vrijeme njemu bio nepoznata osoba je došao na hitni prijem i to radi pregleda s time da je isti odmah ušetao u ambulantu poput kauboja odnosno odmah je počeo vikati i derati se da mora biti odmah pregledan, vikao je da je ovo sve smijurija te je po njegovom mišljenju isti pokušao postići da bude pregledan odmah preko reda, međutim postoje određeni medicinski protokoli koji u takvoj situaciji moraju biti poštivani. Osim što je isti vikao da su svi oni smijurija govorio je da neće čekati pet sati da bude pregledan, na što ga je smirivao i govorio mu da će biti pregledan, međutim isti se unatoč njegovom nastojanju da ga smiri nikako nije uspio smiriti već mu je počeo govoriti "da li znaš kako boli ova ruka, kako bi tebi bilo…", pa ga je počeo hvatati za ruku, ali to nije shvatio ništa ozbiljno niti mu to zamjera. Potom mu je ovdje optuženi uputio prijetnju govoreći mu da ga ispred bolnice čekaju četiri ili pet automobila, moguće je da je te prigode kazao i da se radi o četiri/pet automobila marke Audi, međutim od tih prijetnji je osjetio nelagodu, dosta se uznemirio, međutim to nije smatrao ozbiljno obzirom da je dugo u sportu, a do sada kao liječnik nije imao ovakvih situacija kao sa optuženim da bi mu netko otvoreno prijetio, bilo je nekih situacija, ali manje nelagodnih. Od ovih prijetnji odnosno riječi koje mu je uputio optuženi je shvatio da je isti pod time mislio da ga mora riješiti odnosno pregledati ga u pet minuta jer će ga u suprotnom ispred bolnice dočekati ovi automobili. Vjerojatno ne bi niti nazvao policiju, međutim optuženog se nikako nije moglo smiriti te je čak razmišljao da ga sam fizički izbaci iz ambulante međutim otišao je do zaštitara te mu je on kazao da zove policiju nakon čega je zaštitar nazvao policiju, a on je sa njima razgovarao putem telefona. Nakon toga je optuženi zatečen ispred bolnice od strane policije te je isti po njegovom iskustvu bio u vidno alkoholiziranom stanju. Neovisno o svemu ovome je kazao da mu je žao što je do ovoga došlo i što se optuženi ovoliko vremena nalazi u istražnom zatvoru, međutim ponovio je da se ipak radilo o nezgodnoj situaciji i da je to sve ostavilo ružan dojam. Kada mu je predočeno da je prilikom davanja iskaza dana 30. kolovoza 2024. naveo da mu je optuženi uz gore navedene prijetnje kazao da tko zna što će mu se dogoditi, naveo je da je točno to što mu je sada predočeno. Kada mu je predočen dio iskaza od 30. kolovoza 2024. na listu 46 u osmom retku koji počinje s riječi "auta", a završava u devetom retku s riječi "se dogoditi", a u kojem je naveo da auta koja je spominjao optuženi je shvatio da su auta u smislu da se pazi jer ni ne zna što će mu se dogoditi, odgovorio je da je na taj način shvatio prijetnje koje mu je uputio optuženi. Kada je došla policija policijskim službenicima je pokazao tko je osoba koja mu je prijetila. Na posebno pitanje zastupnika optužbe svjedok je odgovorio da prijetnje koje mu je uputio optuženi su čule i medicinske sestre koje su bile unutar ambulante, siguran je da su bile najmanje dvije, a moguće još jedna. Ovaj događaj se po njegovom sjećanju dogodio između 10:00 i 12:00 sati, a kada mu je predočeno da je poziv policiji upućen 19. kolovoza 2024. u 08:06 sati, odgovorio je da je onda to točno vrijeme, te je ponovio da se zbog velike količine posla i mnoštva pacijenata ne može točno sjetiti svega što se tiče samog vremena događaja. Na posebno pitanje branitelja optuženog da li je bio uznemiren zbog ponašanja optuženog ili zbog riječi koje mu je uputio, svjedok je odgovorio da je bio uznemiren i zbog jednog i zbog drugog, iako većinski zbog njegovog ponašanja. Naime, optuženog se kako je već naprijed naveo nije moglo nikako smiriti što je dovelo do njegove uznemirenosti, a potom mu je onda uputio i riječi prijetnje. Na daljnje pitanje da li je optuženi te prigode govorio suvislo, svjedok je odgovorio da ne bi rekao da je baš skroz suvislo govorio, isti nije bio u takvom stanju da nije mogao hodati, ali se vidjelo da nije trijezan. Optuženi upitan od strane suca da li ima pitanje za svjedoka, se obratio svjedoku te mu kazao da ga danas prvi put vidi.
7. Iz službene bilješke od dojavi od 19. kolovoza 2024., proizlazi da je zaštitar ŽA istog dana u 8:06 sati obavijestio V. PP Zagreb da u Draškovićevoj 19, na traumatologiji imaju pacijenta u alkoholiziranom stanju te da isti prijeti doktorima.
8. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu proizlazi da je kod optuženog 19. kolovoza 2024. u 8:50 sati izmjerena koncentracija alkohola od 2,51 g/kg.
9. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenika RA kao istinit i vjerodostojan obzirom da je iskazujući na raspravi detaljno, okolnosno i sigurno, na životan i logičan način opisao cjelokupnu dinamiku zbivanja inkriminirane prigode, i to kako ponašanje optuženog od trenutka njegovog dolaska u Kliniku za traumatologiju, tako i inkriminirane riječi koje mu je kritične prigode uputio. Ovakav iskaz svjedoka je u skladu sa službenom bilješkom o dojavi, te zajedno sa ostalom materijalnom dokumentacijom u spisu, prvenstveno zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu te nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje dr. Lane Mužinić Marinić čini jednu zaokruženu cjelinu na temelju čega je sud utvrdio sve okolnosti samog događaja.
10. Naime, iz iskaza oštećenika proizlazi da je njemu optuženi u trenutku dolaska na hitni prijem bio nepoznata osoba, zapravo, obzirom na njegovu prirodu posla radilo se o pacijentu za kojeg su jednako kao i za ostale pacijente vrijedili medicinski protokoli kojih su svi dužni pridržavati. Međutim, oštećenik je opisao ponašanje optuženog na način da je odmah po ulasku ušetao u ambulantu poput kauboja odnosno odmah je počeo vikati i derati se da mora biti odmah pregledan, vikao je da je ovo sve smijurija te je po njegovom mišljenju isti pokušao postići da bude pregledan odmah preko reda. Osim što je isti vikao da su svi oni smijurija govorio je da neće čekati pet sati da bude pregledan, na što ga je smirivao i govorio mu da će biti pregledan, međutim isti se unatoč njegovom nastojanju da ga smiri nikako nije uspio smiriti već mu je počeo govoriti "da li znaš kako boli ova ruka, kako bi tebi bilo…", pa ga je počeo hvatati za ruku, ali to nije shvatio ništa ozbiljno niti mu to zamjera. Potom mu je ovdje optuženi uputio prijetnju govoreći mu da ga ispred bolnice čekaju četiri ili pet automobila, a kada mu je predočen dio iskaza od 30. kolovoza 2024. u kojem je naveo da mu je optuženi uz gore navedene prijetnje kazao da tko zna što će mu se dogoditi, naveo je da je točno to što mu je sada predočeno. Potom je otišao do zaštitara te mu je on kazao da zove policiju nakon čega je zaštitar nazvao policiju, a on je sa njima razgovarao putem telefona. Nakon toga je optuženi zatečen ispred bolnice od strane policije te je isti po njegovom iskustvu bio u vidno alkoholiziranom stanju. Tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je optuženi inkriminirane prigode bio u alkoholiziranom stanju, što s jedne strane potvrđuje optuženi u svojoj obrani kada navodi da je noć prije pregleda konzumirao alkohol, a s druge strane je to u svom iskazu naveo oštećenik, a što je sve potvrđeno zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu iz kojeg proizlazi da je kod optuženog 19. kolovoza 2024. u 8:50 sati izmjerena koncentracija alkohola od 2,51 g/kg. Ovdje je potrebno spomenuti dio nalaza i mišljenja vještaka psihijatra iz kojeg proizlazi da je optuženi ovisnik o alkoholu te da su kod njega prisutne karakterne promjene osobnosti obilježene emocionalnom nestabilnošću, sniženim pragom na frustracije, smanjenom kontrolom impulzivnosti koje su kompromitirane abuzusom alkohola. Sud je već naprijed naveo da je u pogledu ponašanja i prijetećih riječi u cijelosti prihvatio iskaz oštećenika RA kao istinit i vjerodostojan te je imajući u vidu iskaz oštećenika te ostalu naprijed navedenu materijalnu dokumentaciju po ocjeni suda optuženi došao u vidno alkoholiziranom stanju na hitni prijem te je u trenutku kada je vidio da se ispred njega nalaze još drugi pacijenti koji čekaju na pregled, frustriran takvom situacijom najprije počeo galamiti da mora biti odmah pregledan, da neće čekati pet sati na pregled te je govorio da su svi smijurija, a sve kako bi postigao da bude pregledan preko reda, međutim kada ga je oštećenik pokušao smiriti i kada mu je rekao da će biti pregledan, nezadovoljan takvim razvojem situacije, odnosno činjenicom što ga oštećenik nije htio odmah pregledati obzirom na medicinske protokole koji vrijede za sve pacijente istom uputio inkriminirane riječi. Oštećenik je u svom iskazu naveo da mu je optuženi kazao da ga ispred bolnice čekaju četiri ili pet automobila, a kada mu je predočen dio iskaza od 30. kolovoza 2024. je potvrdio kako je točno da mu je optuženi uz naprijed navedene riječi kazao i „tko zna što će ti se dogoditi”. Već je naprijed navedeno da se optuženi i oštećenik ne poznaju od ranije, što znači da između njih ne postoje nikakve nesuglasice niti sukobi, pa sud ne vidi nikakvog objektivnog razloga zašto bi oštećenik za vrijeme dok se nalazio na svom radnom mjestu tražio od zaštitara da o događaju obavijesti policiju kako to proizlazi iz službene bilješke o dojavi sa lista 7 spisa, odnosno zašto bi sebe izlagao i neistinito iskazivao tijekom postupka da se događaj nije odvio onako kako je to opisao u svom iskazu. Sama činjenica da je oštećeni tek nakon što mu je predočen dio iskaza od 30. kolovoza 2024. naveo da mu je optuženi uz prijetnje da ga ispred bolnice čekaju četiri ili pet automobila rekao i „tko zna što će ti se dogoditi” ne utječe na vjerodostojnost njegovog iskaza, već sud to pripisuje proteku vremena od samog događaja, odnosno da se oštećenik bolje sjećao točnih riječi kada je davao iskaz deset dana nakon samog događaja, međutim, oštećenik u svom iskazu na raspravi u niti jednom trenutku nije opovrgao ili povukao svoj raniji iskaz, odnosno dio koji mu je predočen, slijedom čega je sud utvrdio da su upravo riječi koje su sadržane u činjeničnom opisu riječi koje je optuženi inkriminirane prigode uputio oštećeniku. Također je potrebno navesti kako je oštećenik iskazujući na raspravi naveo da mu je žao što je došlo do toga da se optuženi toliko vremena nalazi u istražnom zatvoru, ali da se ipak radilo o nezgodnoj situaciji, što dodatno potkrepljuje utvrđenja suda da je oštećenik u svom iskazu istinito i vjerodostojno opisao dinamiku zbivanja te da na njegovoj strani ne postoji niti jedan objektivni razlog zašto bi lažno teretio optuženog.
11. Optuženi je u svojoj obrani naveo da se zbog alkoholiziranog stanja ne sjeća samog događaja, međutim neovisno o takvoj obrani optuženog, sud je, kako je već naprijed obrazloženo, prihvaćajući prvenstveno kao istinit i vjerodostojan iskaz oštećenika te stavljajući ga u korelaciju sa ostalom materijalnom dokumentacijom u spisu, prvenstveno službenom bilješkom o dojavi, zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu te nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje dr. Lane Mužinić Marinić utvrdio cjelokupno ponašanje optuženog kao i da je oštećenom uputio inkriminirane riječi "Ispred bolnice te čekaju četiri auta, tko zna što će ti se dogoditi".
12. Ovaj sud je neznatno, na način da ne zadire u bitna obilježja kaznenog djela precizirao činjenični opis kaznenog djela vodeći pri tome računa da optuženom ne dodaje veću kriminalnu količinu no što mu se optužnicom stavlja na teret i to na način da je umjesto riječi „ni ne znaš što će ti se dogoditi” unio riječi "ko zna što će ti se dogoditi", a sve imajući u vidu iskaz oštećnika RA.
13. Da se u konkretnom slučaju radi o ozbiljnim prijetnjama proizlazi iz riječi koje je optuženi uputio oštećenom, i to "Ispred bolnice te čekaju četiri auta, tko zna što će ti se dogoditi". Ozbiljnost prijetnje se ocjenjuje ne samo na temelju izgovorenih riječi, već iz okolnosti i konteksta cijelog događaja. Tako izgovorene riječi od nepoznate osobe u alkoholiziranom stanju koju oštećeni nikad ranije nje vidio i koja ga je verbalno napala bez ikakvog opravdanog razloga na radnom mjestu,a što je bilo popraćeno glasnim vikanjem i deranjem ne mareći pri tome za ostalo medicinsko osoblje i pacijente koju su bili prisutni predstavljaju ozbiljnu prijetnju oštećenom zlom koje mu je optuženi stavio u izgled, odnosno da će mu se dogoditi nešto loše jer ga ispred bolnice čekaju četiri automobila, te da zapravo ni sam ne zna što će mu se pri tome dogoditi, a upravo je i sam oštećenik naveo da je na takav način percipirao riječi koje mu je uputio optuženi, odnosno da se zbog toga mora paziti, dakle radi se o ozbiljnoj prijetnji koja je po svom karakteru i s obzirom na okolnosti objektivno prikladna da kod osobe kojoj je upućena izazove osjećaj straha.
14. Proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je našao nesporno utvrđenim da su se u radnjama optuženog koji oštećenom upućuje inkriminirane riječi stekla sva objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje, upravo na način kako mu je to činjeničnim opisom i stavljeno na teret, zbog čega ga je ovaj sud i oglasio krivim, a optuženi je postupao s oblikom krivnje koji se u pravu naziva izravna namjera, što znači da je bio svjestan svoga djela, te da je htio radnju počinjenja istog, vršeći i želeći predmetno djelo kao takvo i kao svoje. Naime, sam optuženi je, s obzirom na svoju životnu dob i životno iskustvo bio svjestan da su izgovorene riječi objektivno podobne izazvati osjećaj straha te je upravo optuženi i postupao s namjerom da ustraši oštećenika. Radi se o ciljanom i namjernom ponašanju usmjerenom na zastrašivanje adresata, a za to je optuženi svakako imao motiv koji sud prepoznaje u želji da zastraši oštećenika uslijed nezadovoljstva zatečenim stanjem na hitnom prijemu, odnosno velikom broju pacijenata koji se nalaze ispred njega i revoltom zbog toga što ga oštećenik nije htio odmah pregledati obzirom na medicinske protokole koji jednako vrijede za sve pacijente. Obzirom da se optuženom činjeničnim opisom stavlja na teret da je postupao u cilju da zastraši oštećenika sud je iz zakonskog opisa ispustio "ili uznemirio".
15. Tijekom postupka provedeno je psihijatrijsko vještačenje na okolnost ubrojivosti optuženika u vrijeme počinjenja kaznenog djela po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Lani Mužinić Marinić, a iz njezinog nalaza i mišljenja proizlazi da je optuženi osoba kod koje su dijagnosticirani ovisnost o alkoholu i poremećaj ličnosti s dominantnim dissocijalnim obilježjima, da je počinjenje predmetnog kaznenog djela proizašlo uslijed akutne intoksikacije alkoholom, ovisnosti o alkoholu, poremećaja ličnosti s poteškoćama kontrole impulzivnosti, te da su kod njega prisutne karakterne promjene osobnosti obilježene emocionalnom nestabilnošću, sniženim pragom na frustracije, smanjenom kontrolom impulzivnosti koje su kompromitirane abuzusom alkohola. U vrijeme ostvarenja obilježja kaznenog djela, optuženikovo shvaćanje svojeg postupanja kao i mogućnost vladanja svojom voljom je bilo bitno smanjeno. Ovakav nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud u cijelosti prihvaća jer je dan jasno i koncizno, u skladu s pravilima struke i iskustva te od strane osobe nezainteresirane za ishod kaznenog postupka. Svijest o protupravnosti u vrijeme počinjenja djela nije dovedena u pitanje, a na temelju spomenutog nalaza i mišljenja sud je utvrdio da je optuženi, iako bitno smanjeno ubrojiv, upravo svojim ponašanjem ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11 jer se radi o prijetnji upućenoj odgovornoj osobi u svezi njezinim radom, kako to definira članak 87. stavak 6. KZ/11. Naime, oštećeni je liječnik na hitnom prijemu Klinike za traumatologiju Zagreb, a istom je povjeren određeni krug poslova iz njezine djelatnosti u vidu pregleda pacijenata, a optuženi je inkriminirane riječi uputio oštećenom na njegovom radnom mjestu za vrijeme radnog vremena i to upravo zbog nezadovoljstva zatečenim stanjem na hitnom prijemu, odnosno velikom broju pacijenata koji se nalaze ispred njega i revoltom zbog toga što ga oštećenik nije htio odmah pregledati obzirom na medicinske protokole koji jednako vrijede za sve pacijente.
16. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.
17. Sud nije našao olakotnih okolnosti na strani optuženog, dok je otegotno cijenio dosadašnju kaznenu osuđivanost zbog kaznenog djela prijetnje i nasilja u obitelji na djelomičnu uvjetnu osudu, da je predmetno kazneno djelo počinio u roku provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne iz djelomične uvjetne osude koja mu je izrečena presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-148/2023 od 10. siječnja 2024., koja je postala pravomoćna 31. siječnja 2024., kao i prekršajnu osuđivanost u četiri navrata zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i jednom zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
18. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 139. stavak 1. i 3. KZ/11, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno da je isti kazneno djelo počinio s najtežim stupnjem krivnje - izravnom namjerom, koja iako je sastavni element kaznenog djela ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni. Isto tako uzeto je u obzir da je optuženi kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti.
19. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, optuženog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, a za koju kaznu sud smatra da će ostvariti svoju svrhu u vidu opće i specijalne prevencije, odnosno da će izrečenom kaznom zatvora utjecati na optuženog, ali i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama, da će ovakvom kaznom biti zapravo posebno izražena društvena osuda optuženom za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Naime, prema izvatku iz kaznene evidencije optuženi je presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-148/2023 od 10. siječnja 2024., koja je postala pravomoćna 31. siječnja 2024., proglašen krivim zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. KZ/11 i kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11 te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci, nakon čega mu je izrečena djelomična uvjetna osuda na način da se od kazne na koju je osuđen ima izvršiti 7 mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 11 mjeseci neće izvršiti ukoliko u vremenu provjeravanja od 3 godine ne počini novo kazneno djelo, a prema izvatku iz prekršajne evidencije u četiri navrata je osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te jednom zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, dakle prekršaja s elementima nasilja, što upućuje na zaključak kako se radi o specijalnom povratniku na kojeg dosadašnja osuđivanost kako u kaznenim tako i prekršajnim postupcima zbog kaznenih djela, odnosno prekršaja s elementima nasilja nisu imali specijalno preventivni učinak na način da optuženi svoje ponašanje uskladi s općeprihvaćenim društvenim normama i suzdrži se od daljnjeg počinjenja kaznenih djela. Imajući u vidu prirodu kaznenih i prekršajnih djela za koja je proglašen krivim onda je razvidno kako je optuženi nasilno postupanje očito usvojio kao ustaljeni obrazac ponašanja. Obzirom da dosadašnja osuđivanost u prekršajnim postupcima na novčane kazne zbog prekršaja s elementima nasilja te kaznena osuđivanost zbog kaznenog djela prijetnje i nasilja u obitelji na djelomičnu uvjetnu osudu nije utjecala na optuženog, pri čemu predmetno kazneno djelo čini u roku provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne iz djelomične uvjetne osude koja mu je izrečena presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici broj K-148/2023 od 10. siječnja 2024., koja je postala pravomoćna 31. siječnja 2024., onda je razvidno da se bilo kojom drugom kaznenopravnom sankcijom, osim bezuvjetne kazne zatvora u odnosu na optuženog ne bi mogla postići svrha kažnjavanja, slijedom čega je isti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci, koja kazna je po ocjeni suda primjerena i dostatna za ispunjenje svoje svrhe. Ovako izrečenom kaznom zatvora će optuženom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te će doći u priliku pokazati je li se sada, s obzirom na životnu dob u kojoj se nalazi, odlučio kloniti činjenja kaznenih djela i drugih oblika protupravnog postupanja i uključiti se u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao i što će mu biti omogućeno da se liječi od ovisnosti o alkoholu te da pokaže da je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost ovakvog načina postupanja te da svoje nezadovoljstvo nepovoljnim životnim situacijama u kojima se nađe ne može rješavati ispoljavanjem nasilja.
20. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom IA se u kaznu zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 19. kolovoza 2024. pa nadalje.
21. Nadalje, tijekom postupka je provedeno psihijatrijsko vještačenje optuženog, a stalna sudska vještakinja dr. Lana Mužinić Marinić je u svom nalazu i mišljenju navela da je optuženi osoba kod koje su dijagnosticirani ovisnost o alkoholu i poremećaj ličnosti s dominantnim dissocijalnim obilježjima, da je počinjenje predmetnog kaznenog djela proizašlo uslijed akutne intoksikacije alkoholom, ovisnosti o alkoholu, poremećaja ličnosti s poteškoćama kontrole impulzivnosti, te da su kod njega prisutne karakterne promjene osobnosti obilježene emocionalnom nestabilnošću, sniženim pragom na frustracije, smanjenom kontrolom impulzivnosti koje su kompromitirane abuzusom alkohola. Budući da je optuženikova ovisnost u vrijeme počinjenja djela imala odlučujuće značenje za počinjenje djela te bi u budućnosti mogla poticajno djelovati na počinjenje težeg kaznenog djela preporučila je izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenje od ovisnosti. Imajući u vidu nalaz i mišljenje vještaka optuženom je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu iz članka 69. KZ/11 koja može trajati do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, a najdulje do prestanka izvršenja kazne zatvora.
22. Iako je optuženi oglašen krivim za učin kaznenog djela, sud ga je temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog branitelja po službenoj dužnosti obzirom da je isti u međuvremenu, odnosno dok se nalazio u istražnom zatvoru ostao bez posla te nema nikakve druge imovine, tako da je ocjena suda da nije u mogućnosti podmiriti trošak postupka bez opasnosti po svoje uzdržavanje.
U Zagrebu, 18. prosinca 2024.
S u d a c:
Mirko Aužina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.
DNA:
1. OKDO Zagreb broj KO-DO-1361/24 - uz zapisnik s rasprave od 18. prosinca 2024.
2. optuženi IA - putem Zatvora u Zagrebu
3. branitelj optuženog odvjetnik Nikola Crnokrak - uz zapisnik s rasprave od 18. prosinca 2024.
4. oštećeni RA, [adresa] - nakon pravomoćnosti.
